Kompjuterski softver i simulacije u nastavi fizikeMilan Milošević
Pedavanje održano na akreditovanom seminaru "Sa krova do zvezda" za nastavnike.
Seminar je organizovalo Društvo fizičara Niš, 4. i 5. decembra 2015. godine.
Kompjuterski softver i simulacije u nastavi fizikeMilan Milošević
Pedavanje održano na akreditovanom seminaru "Sa krova do zvezda" za nastavnike.
Seminar je organizovalo Društvo fizičara Niš, 4. i 5. decembra 2015. godine.
U četvrtak, 28. januara, u orgnizaciji Astronomskog društva ”ALFA” i Odseka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, održano je predavanje Vekovi traganja – Jupiter
Predavač je bila član Astronomskog društva Marija Stanojević.
Tema predavanja:
Jupiter je jedna od najinteresantnijih planeta Sunčevog sistema. Zbog svoje veličine, on se kao izuzetno sjajno telo na nebu vidi bez teleskopa, tako da je bio poznat i drevnim narodima, koji su ga nazivali imenima svojih vodećih božanstava. Pre četristo godina, Galileo Galilej je svojim teleskopom u blizini ove planete otkrio četiri satelita, koji se u njegovu čast često nazivaju Galilejevim satelitima. U predavanju će biti reči i o protekloj godini, koja je obeležena u svetu kao godina astronomije, povodom 400 godina od značajnih Galilejevih otkrića. Od tada su otkrivena čak 63 satelita ove kraljevske planete, kao i njegovi prstenovi, a znanje koje danas imamo o ovoj planeti je impresivno. Međutim, još uvek nisu rešene sve misterije o Jupiterovom sistemu, tako da je prošle godine doneta odluka da nova misija koju NASA priprema za 2020. godinu bude poslata na ovu plantu. Istraživanja o Jupiteru, nesuđenom Suncu, nastaviće se međutim mnogo ranije letelicom JUNO, koja će biti lansirana sledeće godine.
Na predavanju će se govoriti o svemu što se danas zna o Jupiteru, kao i o budućim misijama i istraživanjima. Posetioci će moći da otkriju šta naučnici misle o postojanju života u Jupiterovom sistemu i da li je ovo možda budući dom Zemljana.
Dejan Stojkovic - Crne rupe u kosmosu i laboratorijiSEENET-MTP
Lecture by Prof. Dr. Dejan Stojkovic (Unversity at Buffalo, The State University of New York, USA) on March 21, 2012 at the Faculty of Science and Mathematics, Niš
Inflaciona paradigma - Kosmos kao “štamparija”SEENET-MTP
prof. dr Goran Djordjevic
(Department of Physics, Faculty of Science, Nis, Serbia)
Place: The Ilija M. Kolarac Foundation, Belgrade, Serbia
Time: March 30, 2009 6.00pm
Observational tests of Tachyonic and Holographic Models of InflationMilan Milošević
- The document discusses inflationary cosmology and tachyon fields. It provides details on analytic calculations of spectra for different inflationary models using the first order approximation and the slow-roll and Dirac-Born-Infeld approximations.
- Tables in the document show the mean, standard deviation, median and range of values for the spectra calculated using the different approximations for various inflationary potentials in different cosmological models. The tables also show the relative distance between the approximations and the exact first order result.
Kako smo videli nevidljivo - od crne rupe do Nobelove nagrade za fizikuMilan Milošević
Predavanje održano 27. septembra 2021. godine u okviru serije naučno-popularnih predavanja povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana Prirodno-matematičkog fakultetu u Nišu.
24. decembar 2020
Drugo predavanje u okviru serije predavanja "Ekskurzija kroz Sunčev sistem" koju organizuje AD Alfa u okviru projekta "Malim koracima ka astronomiji" uz podršku Centra za promociju nauke
U četvrtak, 28. januara, u orgnizaciji Astronomskog društva ”ALFA” i Odseka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, održano je predavanje Vekovi traganja – Jupiter
Predavač je bila član Astronomskog društva Marija Stanojević.
Tema predavanja:
Jupiter je jedna od najinteresantnijih planeta Sunčevog sistema. Zbog svoje veličine, on se kao izuzetno sjajno telo na nebu vidi bez teleskopa, tako da je bio poznat i drevnim narodima, koji su ga nazivali imenima svojih vodećih božanstava. Pre četristo godina, Galileo Galilej je svojim teleskopom u blizini ove planete otkrio četiri satelita, koji se u njegovu čast često nazivaju Galilejevim satelitima. U predavanju će biti reči i o protekloj godini, koja je obeležena u svetu kao godina astronomije, povodom 400 godina od značajnih Galilejevih otkrića. Od tada su otkrivena čak 63 satelita ove kraljevske planete, kao i njegovi prstenovi, a znanje koje danas imamo o ovoj planeti je impresivno. Međutim, još uvek nisu rešene sve misterije o Jupiterovom sistemu, tako da je prošle godine doneta odluka da nova misija koju NASA priprema za 2020. godinu bude poslata na ovu plantu. Istraživanja o Jupiteru, nesuđenom Suncu, nastaviće se međutim mnogo ranije letelicom JUNO, koja će biti lansirana sledeće godine.
Na predavanju će se govoriti o svemu što se danas zna o Jupiteru, kao i o budućim misijama i istraživanjima. Posetioci će moći da otkriju šta naučnici misle o postojanju života u Jupiterovom sistemu i da li je ovo možda budući dom Zemljana.
Dejan Stojkovic - Crne rupe u kosmosu i laboratorijiSEENET-MTP
Lecture by Prof. Dr. Dejan Stojkovic (Unversity at Buffalo, The State University of New York, USA) on March 21, 2012 at the Faculty of Science and Mathematics, Niš
Inflaciona paradigma - Kosmos kao “štamparija”SEENET-MTP
prof. dr Goran Djordjevic
(Department of Physics, Faculty of Science, Nis, Serbia)
Place: The Ilija M. Kolarac Foundation, Belgrade, Serbia
Time: March 30, 2009 6.00pm
Observational tests of Tachyonic and Holographic Models of InflationMilan Milošević
- The document discusses inflationary cosmology and tachyon fields. It provides details on analytic calculations of spectra for different inflationary models using the first order approximation and the slow-roll and Dirac-Born-Infeld approximations.
- Tables in the document show the mean, standard deviation, median and range of values for the spectra calculated using the different approximations for various inflationary potentials in different cosmological models. The tables also show the relative distance between the approximations and the exact first order result.
Kako smo videli nevidljivo - od crne rupe do Nobelove nagrade za fizikuMilan Milošević
Predavanje održano 27. septembra 2021. godine u okviru serije naučno-popularnih predavanja povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana Prirodno-matematičkog fakultetu u Nišu.
24. decembar 2020
Drugo predavanje u okviru serije predavanja "Ekskurzija kroz Sunčev sistem" koju organizuje AD Alfa u okviru projekta "Malim koracima ka astronomiji" uz podršku Centra za promociju nauke
Evolucija zvezda i nastanak crnih rupa - kako smo videli nevidljivoMilan Milošević
Predavanje održano 6. novembra 2019. godine u gimnaziji u Zaječaru u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku centra za promociju nauke.
Kako videti nevidljivo? - prva fotografija crne rupeMilan Milošević
Predavač Milan Milošević.
Predavanje održano 31. oktobra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, u okviru projekta “Između redova i van okvira: Seminar za mlade i ambiciozne fizičare” sekcije Young Minds Section Niš, čije finansiranje je odobrilo Evropsko društvo fizičara (EPS).
10. oktobar 2019, PMF
Obeležavanje Svetske nedelje svemira, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
8. oktobar 2019, PMF Niš
Obeležavanje Svetske nedelje svemira, u okviru projekta "Apolo na mreži" koji realizuje AD Alfa uz podršku Centra za promociju nauke.
NETCHEM CPD: Audio prezentovanje jednosmerna i dvosmerna komunikacijaMilan Milošević
Predavanje održano 17. aprila 2019 na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, u okviru CPD kursa "Virtual Learning Environment in University Laboratory Classes" koji se realizuje kao deo aktivnosti NETCHEM projekta.
NETCHEM CPD: Video konferencijsko povezivanjeMilan Milošević
Predavanje održano 10. aprila 2019 na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu, u okviru CPD kursa "Virtual Learning Environment in University Laboratory Classes" koji se realizuje kao deo aktivnosti NETCHEM projekta.
Predavanje održano u okviru programa Smotre najboljih radova prijavljenih na Konkurs za učenike srednjih škola „Mobilni telefon u fizičkom eksperimentu“
20. april 2019, Prirodno-matematički fakultet u Nišu
The document discusses a project funded by the European Commission on remote access to analytical chemistry instrumentation. It provides an overview of remote access data collected from the NETCHEM consortium. Important links to the NETCHEM website and a remote session request form are included. The project aims to overcome technical and social barriers in instrumental analytical chemistry education.
Overview of collected WARIAL data from NETCHEM consortiumMilan Milošević
ERASMUS+ PROJECT NETCHEM: ICT Networking for Overcoming Technical and Social Barriers in Instrumental Analytical Chemistry Education
University of Niš, Serbia, 24-25 September 2018
Agreement of protection of intellectual propertyMilan Milošević
ERASMUS+ PROJECT NETCHEM: ICT Networking for Overcoming Technical and Social Barriers in Instrumental Analytical Chemistry Education
University of Niš, Serbia, 24-25 September 2018
1. Merenje rastojanja u svemiru
Milan Milošević
Departman za fiziku, Prirodno-matematički fakultet u Niš
Astronomsko društvo “Alfa”, Niš
Zimski kamp fizike
Sokobanja, 16. januar 2014.
2. Najvažnije pitanje
Koliko su zvezde daleko?
Merenje rastojanja
Velika otkrića u astronomiji povezana sa novim
metodama merenja
3. Rastojanje
Metar, kilometar, svetlosna godina, parsek...
Predlozi: dužina klatna sa periodom od 2 sekunde,
desetimilioniti deo ½ meridija kroz Pariz (od pola do
ekvatora)
Francuska akademija (1791) – izabrala meridijan, period
klatna je promenljiv zbog različitog ubrzanja
Prvi etalon – 0,2 milimetra kraći, “zaboravljena”
spljoštenost Zemlje izazvana rotacijom
4. Rastojanje
1889 – nov etalon, rastojanje između oznaka na šipci
od platine i iridijuma, na teperaturi od 00 celzijusa
1960 – talasna dužina zračenja kripton-86
1983. godina:
SI definicija: 1 metar je rastojanje koje pređe svetlost za
1/299 792 458 sekunde
5. Neka važna rastojanja
Prečnik i obim Zemlje
Rastojanje Zemlja – Mesec
Rastojanje Zemlja - Sunce
6. Obim Zemlje
Eratosten (276 p.n.e. - 194 p.n.e.)
Sijena – prvi dan leta, u podne, Sunce tačno iznad
Aleksandrija – senka!
Razlika – 7o
Rastojanje 7/360o
7. Obim Zemlje
Karavani – 5000 stadija
700 stadia po stepenu
Stadi ~ 185 metara
Obim: 39.690 – 46.620 km
Tačno: 40.008 km
8. Rastojanje Zemlja - Mesec
Aristrarh (310 pne. – 230 pne.)
Trajanje pomračenja -> rastojanje
2R /2r = T/t
30 puta dalje od prečnika
Zemlje
Tačno ~32 puta
9. Rastojanje Zemlja - Sunce
Astronomska jedinica
Hajgens, 1659
Posmatrao Veneru
Dva ugla i jedna stranica?
Uglovi:
Sunce-Venera-Zemlja
Sunce-Zemlja-Venera
10. Rastojanje Zemlja - Sunce
Uglovi:
Sunce-Venera-Zemlja
Sunce-Zemlja-Venera
Rastojanje
Zemlja – Venera ?!?!?
Iz prividne veličine,
pretpostavio prave
dimenzije Venere
Približno tačan rezultat, sreća!
11. Astronomska jedinica
Merenje
Prečnika Zemlje
Archimedes (3rd century BC)
10000
Aristarchus (3rd century BC)
380-1,520
Hipparchus (2nd century BC)
490
Ptolemy (2nd century)
1210
Godefroy Wendelin (1635)
14000
Jeremiah Horrocks (1639)
14000
Christiaan Huygens (1659)
24000
Cassini & Richer (1672)
21700
Jérôme Lalande (1771)
24000
Simon Newcomb (1895)
23440
Arthur Hinks (1909)
23420
H. Spencer Jones (1941)
23466
Moderna merenja
23455
14. Paralaksa
Na Zemlji,
svakog dana
http://lcogt.net/spacebook/parallax-and-distance-measurement
www.parallaxperspective.com/2012/04/16/what-is-a-parallax-anyway/
18. Paralaksa
Parsek – rastojanje do zvezde
koja ima paralaksu od 2 sekunde (3,26 sv.g.)
Sve zvezde < 1 lučne sekunde
W. Bessel 1983 – 0,314 lučne sekunde – 10 sv. god.
HIPPARCOS, 1989.
120 hiljada zvezda
o,97 lučnih milisekundi
hiljade zvezda sa < 2 lučne milisekunde; 500 pc
Radio talasi – VLB interferometar; 100 lučnih mikrosekundi;
rastojanje 2300 pc
19. Geometrijski metodi
Poznate dimenzije objetka
Merenje ugla
Računa rastojanje
Model galaksije NGC 4258 – 7,2 miliona pc
SN1987A
Godinu dana posle eksplozije
Prsten počeo da svetli
Rastojanje 160.000 sv. god.
NGC4528 / M106
20. Spektroskopski metod
Sjaj (zvezde) opada sa kvadratom rastojanja
Apsolutni sjaj (magnituda) – sjaj zvezde ako bi se nalazila
na rastojanju od 10 pc
Prividni sjaj – na nebu
Jedan “mali” problem:
Kako znamo apsolutni sjaj?
23. Apsolutni sjaj
Spektri zvezda čija su rastojanja već izmerena
paralaksom
Zastupljenost elemenata –
klase zvezda
O, B, A, F, G, K, M
(Oh, be a fine girl/guy, kiss me)
Svaka klasa – karakteristična boja
i temperatura
O – bele i najtoplije; M – crvene i najhladnije
24. H-R dijagram
Zvezde sa svim poznatim
podacima nanesu na dijagram –
- prava linija!
Hertzsprung-Russell dijagram
(nezavisno 1911 i 1913)
Zvezde glavnog niza
Džinovi i patuljci
Ista temperatura, različit sjaj - > različita veličina
H-R dijagram za nepoznato zvezdano jato, upoređuje sa
poznatim i određuje rastojanje!
25. Standardne “sveće”
Za HR dijagram potrebno mnogo zvezda, čak i onih
najtamnijih
Ako znamo sjaj nekog objekta – znamo i rastojanje
Standardne sveće
Cefeide
Supernove
26. Cefeide
Promenljive zvezde
Periodično menjaju sjaj i temperaturu
Ime – prvi predstavnik, Delta Cephei
Veza perioda i apsolutnog sjaja
Veza: 1908, Henrietta Leavitt – zvezde u Malom Magelanovom
oblaku
27. Cefeide
1915, Harlow Shapley – veličina galaksije i položaj Sunca
1924, Edwin Hubble – “Andromeda” nije u našoj galaksiji
1929, Habl i Milton Humason – Hablov zakon, galaksije se
udaljavaju brzinom proporcionalnom rastojanju
Sredina XX veka – problemi
Rešeni podelom Cefeida u dve klase
1940, Walter Baade – klasične i Tip II
28. Cefeide
Dinamika: Edingtonov ventil
Brzina pulseva zavisi od mase zvezde
He2+ manje propušta zračenje od He1+
Manje fotona napušta jezgro, više se zagreva
Ali – veći pritisak “gura” slojeve dalje od jezgra, hlade se
Veća temperatura –> veća jonizacija
Hlađenje – ponovo više He1+
Itd...
Rastojanje - do 130 miliona svetlosnih godina
33. Hablov zakon
1929. godina
Crveni pomak (brzina)
direktno proporcionalni
rastojanju
v=Hr
H – Hablova konstanta; originalno 500 km/s/Mpc
Danas: H = 67,4 km/s/Mpc (Planck)
13,82 milijarde godina star svemir