U četvrtak, 28. januara, u orgnizaciji Astronomskog društva ”ALFA” i Odseka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, održano je predavanje Vekovi traganja – Jupiter
Predavač je bila član Astronomskog društva Marija Stanojević.
Tema predavanja:
Jupiter je jedna od najinteresantnijih planeta Sunčevog sistema. Zbog svoje veličine, on se kao izuzetno sjajno telo na nebu vidi bez teleskopa, tako da je bio poznat i drevnim narodima, koji su ga nazivali imenima svojih vodećih božanstava. Pre četristo godina, Galileo Galilej je svojim teleskopom u blizini ove planete otkrio četiri satelita, koji se u njegovu čast često nazivaju Galilejevim satelitima. U predavanju će biti reči i o protekloj godini, koja je obeležena u svetu kao godina astronomije, povodom 400 godina od značajnih Galilejevih otkrića. Od tada su otkrivena čak 63 satelita ove kraljevske planete, kao i njegovi prstenovi, a znanje koje danas imamo o ovoj planeti je impresivno. Međutim, još uvek nisu rešene sve misterije o Jupiterovom sistemu, tako da je prošle godine doneta odluka da nova misija koju NASA priprema za 2020. godinu bude poslata na ovu plantu. Istraživanja o Jupiteru, nesuđenom Suncu, nastaviće se međutim mnogo ranije letelicom JUNO, koja će biti lansirana sledeće godine.
Na predavanju će se govoriti o svemu što se danas zna o Jupiteru, kao i o budućim misijama i istraživanjima. Posetioci će moći da otkriju šta naučnici misle o postojanju života u Jupiterovom sistemu i da li je ovo možda budući dom Zemljana.
Kompjuterski softver i simulacije u nastavi fizikeMilan Milošević
Pedavanje održano na akreditovanom seminaru "Sa krova do zvezda" za nastavnike.
Seminar je organizovalo Društvo fizičara Niš, 4. i 5. decembra 2015. godine.
U četvrtak, 28. januara, u orgnizaciji Astronomskog društva ”ALFA” i Odseka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, održano je predavanje Vekovi traganja – Jupiter
Predavač je bila član Astronomskog društva Marija Stanojević.
Tema predavanja:
Jupiter je jedna od najinteresantnijih planeta Sunčevog sistema. Zbog svoje veličine, on se kao izuzetno sjajno telo na nebu vidi bez teleskopa, tako da je bio poznat i drevnim narodima, koji su ga nazivali imenima svojih vodećih božanstava. Pre četristo godina, Galileo Galilej je svojim teleskopom u blizini ove planete otkrio četiri satelita, koji se u njegovu čast često nazivaju Galilejevim satelitima. U predavanju će biti reči i o protekloj godini, koja je obeležena u svetu kao godina astronomije, povodom 400 godina od značajnih Galilejevih otkrića. Od tada su otkrivena čak 63 satelita ove kraljevske planete, kao i njegovi prstenovi, a znanje koje danas imamo o ovoj planeti je impresivno. Međutim, još uvek nisu rešene sve misterije o Jupiterovom sistemu, tako da je prošle godine doneta odluka da nova misija koju NASA priprema za 2020. godinu bude poslata na ovu plantu. Istraživanja o Jupiteru, nesuđenom Suncu, nastaviće se međutim mnogo ranije letelicom JUNO, koja će biti lansirana sledeće godine.
Na predavanju će se govoriti o svemu što se danas zna o Jupiteru, kao i o budućim misijama i istraživanjima. Posetioci će moći da otkriju šta naučnici misle o postojanju života u Jupiterovom sistemu i da li je ovo možda budući dom Zemljana.
Kompjuterski softver i simulacije u nastavi fizikeMilan Milošević
Pedavanje održano na akreditovanom seminaru "Sa krova do zvezda" za nastavnike.
Seminar je organizovalo Društvo fizičara Niš, 4. i 5. decembra 2015. godine.
2. Promenljive zvezde
Promenljiva zvezda je zvezda čija se
promena sjaja može uočiti tokom
kratkog vremenskog intervala (kratkog u
astronomskim merilima: satima,
danima, godinama), a nije uzrokovana
pojavama u atmosferi Zemlje.
Samo 1% zvezda su promenljive.
Prvi su ih uočili arapski astronomi u
ranom srednjem veku.
3. Istorija posmatranja
Nemački astronom David
Fabricijus je 1596. godine
zabeležio da se sjaj zvezde
omicron Ceti periodično
menja.
Godine 1642. istu zvezdu je
poljski astronom Johan
Hevelijus nazvao Mira Stela
(lat. čudnovata zvezda).
Do 2003. indeksirano je
priblizno 40.000
promenljivih zvezda u nasoj
i oko 10.000 u drugim
galaksijama.
4. Način posmatranja
Promenljive zvezde se proučavaju primenom
fotometrije, spektrofotometrije i spektroskopije.
Najpoznatije metode vizuelne fotometrije su
Pogsonova, Pikeringova i Argelanderova. Sve se
zasnivaju na upoređivanju sjaja promenljive zvezde s
jednom ili više poredbenih zvezda konstantnog sjaja u
njihovoj blizini.
Kada se prikupi više pojedinačnih podataka o sjaju
promenljive zvezde, može se pristupiti konstruisanju
krive sjaja. Na horizontalnu osu se nanosi vreme
posmatranja, najčešće u julijanskim danima, a na
vertikalnu osu se stavljaju vrednosti sjaja u prividnim
zvezdanim veličinama (magnitudama).
5.
6. Nomenklatura
U atlasima i katalozima promenljive zvezde se
obeležavaju velikim slovima, počevši od R. Tako se
nižu R, S, T, U itd. Uz slovo se stavlja drugi padež
latinskog naziva sazvežđa u kojem se promenljiva
zvezda nalazi, tako npr. R Draconis označava
promenljivu zvezdu R u sazvežđu Zmaja (Draco). Kad
se iskoriste sva slova do kraja abecede, prelazi se na
dupliranje koje takođe počinje sa slovom R pa tako
imamo RR...RZ, SS...SZ sve do ZZ.
Potom se nastavlja sa dvostrukim oznakama:
AB...AZ, BB...BZ, CC...QQ...QZ (s tim što se J
kombinacije ne koriste). Nakon što se iscrpe sve
kombinacije sa slovima, prelazi se na oznaku V uz
koju dolazi broj veći od broja 334 (V1016 Cygni).
7. Klasifikacija
Fizički promenljive zvezde:
• Pulsirajuće promenljive zvezde
• Eruptivne promenljive zvezde
• Kataklizmičke promenljive zvezde
Eklipsno i rotirajuće promenljive
zvezde:
• Eklipsno promenljive zvezde
• Promenljive zvezde usled rotacije
8. Pulsirajuće promenljive zvezde
Većina zvezda iz ove skupine pulsiraju tako
da se skupljaju i šire. Među pulsirajućim
promenljivim zvezdama razlikujemo dve
velike klase:
• Cefeide - imaju kratke periode (nekoliko dana
ili meseci), a stabilan period promene sjaja
jedan je od najvažnijih obježja cefeida.
• Dugoperiodične promenljive zvezde – njihovi
periodi su duži, do 1000 dana, sjaj zvezde se
menja manje pravilno.
9. Tipovi pulsirajuće promenljivih
zvezda
Delta cefeide
W Virginis
RR Lyrae
Delta Scuti
SX Phoenicis
Plavo-bele
promenljive zvezde s
ranim spektrima (O i B
klase)
Alpha Cygni
Pulsirajući beli
patuljci
Beta Cephei
PV Telescopii
Dugoperiodične i
polupravilne
promenljive zvezde
Miride
Polupravilne
promenljive zvezde
RV Tauri
Nepravilne
promenljive zvezde
10. Eruptivne promenljive zvezde
Protozvezde
Herbig Ae/Be zvezde
T Tauri
FU Orionis
Volf-Raje zvezde
Promenljive zvezde
tipa UV
Ceti (bljeskovite
zvezde)
Plave promenljive
zvezde velikog
luminoziteta (tip S
Doradus)
Gamma Cassiopeiae
R Coronae Borealis
RS Canum
Venaticorum
12. Promenljive zvezde usled rotacije
Nesferične
promenljive
zvezde
Zvezde sa
pegama
FK Comae
Berenicis
BY Draconis
Alfa Canum
Venaticorum
SX Arietis
Optički
promenljivi
pulsari