Vitruvijev utjecaj na obali istočnog Jadrana

1. SVEUČILIŠTE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
Odjel za povijest umjetnosti
MARCUS VITRUVIUS POLLIO
(VITRUVIJE)
Student: Marija Matijašević Profesor: prof. dr. sc. Jasna Jeličić - Radonić
Split
Akademska godina 2014. / 2015.

2. „Arhitektovo znanje rese mnogobrojne struke i različite učenosti, jer ono
prosuđuje o svim djelima što ih dogotavaju druga umijeća. Ono se rađa iz
građenja i iz proučavanja. Građenje je neprekidna i naporna vježba u praksi
kojoj se od tvari koje je god vrste potrebno, rukama dogotavlja u skladu sa
zacrtanim oblikom. Proračunavanje je pak ono što brižnim izračunom
razmjera može pokazati i izložiti sagrađene stvari” ( Vitruv. De arch. I, 1,1 )
Crtež iz 1684. godine na kojem je prikazan Vitruvije (desno) kako pokazuje svoje
djelo De architectura caru Augustu

3. TEORIJA I PRAKSA
- U posljednja dva stoljeća pr. Kr. rimska je arhitektura
pomalo asimilirala helenističke tekovine.
- Uvode se nove kategorije građevina, rađa se nova teorija i
praksa, a otprije postojeći urbani prostori i pojedine
građevine doživljavaju transformaciju u smislu nove
discipline.
- Vitruvije precjenjuje značenje i ulogu svojeg traktata o
arhitekturi kada smatra da će postavke, preporuke i pravila
(kanoni) bitno utjecati na razvitak arhitekture u metropoli i
provincijama.
- Provode se modularna istraživanja koja su veoma korisna
na građevinama i urbanom prostoru antičkog graditeljstva
u Hrvatskoj.

4. RASTER:
-Izbjegavanje posve ortogonalnih planimetrija gradskog areala (lakša
obrana od neprijatelja)
-Consuetudo Italica („kastrizam”)
-Od Vitruvijeva vremena aksijalnost i simetrija postaju glavne odlike
rimskog grada i građevina.
Ljubljana (Emona), Slovenija

5. FORUM
(Jader)• Vitruvije preporučuje da se forum planira tako
da mu odnos širine prema dužini bude u relaciji
2:3.
• Jaderski forum- širina 45m, dužina 90m
• Odnos dimenzija 1:2

6. Gradski raster, Duklja (Doclea) kod
Podgorice, Crna Gora
Forum- širina- 48,50 m
-dužina-50,70 m
¸Odnos 1: 1

7. Forum, Podgrađe kod Benkovca (Asseria)
a) pločnik foruma; b) trijem oko foruma; c) bazilika
sa polukružnim nišama; d) naknadno izgrađena
cisterna; d)srednjovjekovna crkvica sv. Duha
Širina malog trga okruženog
trijemom – 22 m, dužina 27 m
Odnos dužina 1 : 1

8. Autohtone predaje u organizaciji
naselja, Pula (Pola)
Forum- širina 37 m
-dužina 81 m
Odnos dimenzija 1:2,2

9. Forum, Vid kod Metkovića (Narona)
Širina - 38 m
Dužina –55 m
Tlocrtni odnos 1:1,4

10. HRAMOVI
Hram Rome i Augusta, Pula
-Vitruvije donosi i posve određene tlocrtne proporcije u kojima se
trebaju graditi hramovi.
- Širina hrama mora izositi polovicu dužine, tlocrtno dakle moraju
biti u odnosu 1:2.
Širina - 8, 05 m
Dužina - 17,63 m
- Najbliži je Vitruvijevu klasičnom modulu

11. Salona, tlocrt hramova južno od teatra, razvojne faze od I - III
Hram, Duklja (Doclea), Crna Gora; cela sa
plitkom polukružnom nišom, trijem među
antama, pristupno stubište
- Izrazita disproporcija u smislu Vitruvijevih
postavki

12. Zadarski hram, prema M. Suiću
Rekonstrukcija i tlocrt hrama, Nin (Aenona)

13. BAZILIKE
Bazilika, Zadar (Jader), Severijanska bazilika
uz jugoistočni trijem foruma ; a) trijem oko
foruma s ostatkom ranijeg zida; b) srednja
lađa, c) bočne lađe; d) tribunal
Bazilika, Duklja (Doclea)
- Vitruvije za bazilike pripisuje tlocrtne proporcije po kojima
širina bazilike mora iznositi jednu trećinu njezine dužine

14. ANASTILOZA
Anastiloza, Zadar (Jader), forumski
trijem, pogled i presjek i detalj pluteja
Za provjeru modula i međusobnih relacija u trodimenzionalnoj
arhitektonskoj izgradnji potrebno je analizirati anastiloze na
objektima koji su dovoljno sačuvani ili na onima na kojima je
moguće provesti egzaktnu rekonstrukciju na temelju
raspoloživih elemenata (npr. Salona).

15. - Po klasičnim modulima visina kapitela mora
iznositi koliko i debljina stupa pri dnu (dijametar,
odnosno dva modula).
- Visina arhitrava ovisi ponajprije o visini stupa:
što je vitkiji, to se u proporciji smanjuje visina
arhitrava.
- Istaknuta tri polja na vanjskom i unutrašnjem
licu arhitrava također imaju svoje omjere.
- Za utvrđivanje visine friza nema posve
određenih relacija; ona u načelu iznosi 3/4 visine
arhitrava, no ako je friz imao plastični dekor, kao
što je to bilo nafrizu hrama i trijema u Zadru
visina može biti veća, do 5/4 arhitrava.

16. Literatura:
• Suić, Mate, Antički grad na istočnom Jadranu, 2003,
Institut za arheologiju, Zagreb
• Cambi, Nenad, Antika, 2002, Zagreb