Prezentacija - Kanada koja sadrži: g. položaj, reljef, klima, vode, privreda i stanovništvo.

2.  Himna: O Canada
 Službeni jezici: francuski i
engleski
 Parlamentarna demokratija i
ustavna monarhija
 Kraljica: Elizabeta II.
 Glavni grad: Ottawa
 Stanovništvo: oko 33 miliona
predstavlja 3,5 stanovnika po 1
km²
 BDP: ukupno 1.105 milijardi $, po
stanovniku: 34.273 $
 Valuta: Kanadski dolar
 Površina: 9.984.670 km² (druga
država svijeta)

3.  Sjever sjevernoameričkog
kontinenta
 SAD na jugu
 Aljaska na sjeverozapadu
 Tihi okean na zapadu
 Atlantski okean na istoku
 Grenland na sjeveroistoku
 Sjeverna i zapadna
polulopta
 Sjeverni umjereni
 Sjeverni hladni pojas

4.  Starosjedioci su Indijanci, a na sjeveru zemlje Eskimi.
 Već oko 1000. godine Vikinzi su dosegli do istočnih obala
Kanade.
 Od 1534.-36. zaposjeo je francuski pomorac Jacques Cartier
područje oko St. Lawrencea (tvz. Nova Francuska).
 Samuel de Champlain prodire 1603.-35. u unutrašnjost i
kolonizira zemlju (Newfoundland, Nova Scotia, Québec).
 Prvo trajno europsko naselje osnovano je od strane
Francuza- Port Royal 1605.
 U 18. st. izbija nekoliko ratova između Francuza, Britanaca i
Indijanaca.
 Od 1791. Kanada je podijeljena na Donju Kanadu (Québec;
francuzi) i Gornju Kanadu (Ontario; englezi).

5.  1812. Kanada -rat između
SAD-a i Britanskog Carstva
 Kanada je 1867. na miran način
dobila samostalnost odVelike
Britanije.
 Kanada je učestvovala u Prvom i
Drugom svjetskom ratu na
straniVelike Britanije, postavši
1931. i formalno neovisna
država, članica britanskog
Commonwealtha.

7.  Oko 5/6 kanadskog teritorija
obuhvaćaju nizje i pobrđa,
koja se pružaju od gorja
Appalachian i poluostrva
Labradora na istoku do
planinskih lanaca na
zapadu.
 Reljefne cjeline:
1. Koridiljeri
2. Velika ravnica
3. Arktički otoci
4. Kanadski štit
5. Appalachian
6. Nizijske rijeke St. Lawrence
i Velikih jezera

8.  Mladi lanac nabranih
planina (cca do 3-4 tisuće
metara).
 Sastav Kordiljera podijeljen
je na nekoliko planinskih
pojaseva, razdvojenih
visoravnima i zavalama.
 Zbog nepovoljne klime i
nepodnog zemljišta te
obilja šume, ovaj je prostor
vro rijetko naseljen.

9.  Od Kordiljera do
Velikih jezera.
 Prostor visokih
travnjaka i prerija.
 Osim agrarne
eksploatacije,
otkrivena ležišta nafte
i plina.
 Privredno sve
značajniji dio Kanade.

10.  Prostor sjevernog
polarnog kruga.
 Između Hudsonovog
zaljeva, Beaufortovog
mora i Davisovog
prolaza.
 Klimatski nepovoljan
prostor (tundra).
 Mali broj stanovnika
(pretežito Inuiti).

11.  Najveća prirodna regija
prekrivena najstarijim
stijenama svijeta.
 Dugotrajnim djelovanjem
endogenih i egzogenih
procesa, nekada planinski
reljef je zaravnjen i
prevoren u niske, rudom
bogate brežuljke.
 Golema nalazišta željeza,
bakra, nikla, kobalta i
urana – “riznica” Kanade.

12.  Stare gromadno
planine koje
sjevernim dijelom
pripada Kanadi.
 Prekriveno je
listopadnim
šumama i bogato
rudama (ugljen,
gips i azbest).

13.  Najmanji i najgušće
naseljeni dio Kanade.
 Plodan i šumovit prostor,
povoljne i vlažne borealne
klime i dobre prometne
povezanosti s Atlantikom.
 Središte kanadske
industrije i najveći gradovi
zemlje.

14.  Veći dio Kanade nalazi se u
sjevernom umjerenom pojasu te
u tom dijelu zemlje prevladava
snježno-šumska klima (tajga).
 Krajnji sjever Kanade pripada
sjevernom polarnom pojasu u
kojem je polarna klima i klima
vječnog leda (tundra).
 Klimatski je najpovoljniji dio
pacifičkog primorja, područje
Velikih jezera i dolina rijeke St.
Lawrence – umjereno
kontinentalna klima.
 Oceanska klima prevladava uz
zapadnu obalu.
 Stepska klima – područja niskih
trava na jugu Kanade, istočno od
Kordiljera.

17.  Obilje vode i neznatno kolebanje vodostaja u rijekama, brzaci i
potoci, mnoštvo jezera i dugotrajna zaleđenost (5-9 mjeseci).
 U zapadnom dijelu Kanade rijeke imaju duboko usjećene doline, a
zbog velikog pada djelomično su plovne samo rijeke Fraser i
Columbija.
 Na niskom području Kanadskog štita slivovi nisu međusobno jasno
određena, neke se rijeke odvajaju na više strana.
 Na rubu Kanadskog štita nalazi se niz jezera (Velika jezera,
Winnipeg, Reindeer, Great Slave, Great Beart...).
 Na sjeverozapadnom dijelu Kanade mnoge rijeke uključujući i
najdulju kanadsku rijeku MacKenzie (4240 km) utječu u Sjeverno
ledeno more.
 Razvojem hidroelektrana mnoge se rijeke iskorištavaju za dobivanje
električne energije.

18. • Rijeke:
- Fraser
- Columbia
- MacKenzie
• Jezera:
-Velika jezera
-Winnipeg
- Reindeer
-Great Slave
- Great Beart

19.  Kanada je zakonskim promjenama 1931. g. postala samostalna i
članica je Commonwealtha.
 Tijekom 19. st. u Kanadu doseljava stanovništvo uglavnom iz UK-a,
zatim Francuzi, a tijekom 20. st. i ostali Europljani.
 33 000 ooo (2005.) – 3,5 st./km².
 Stanovništvo najvećim dijelom živi u uskom (200 km), klimatski
povoljnijem, južnom graničnom području prema SAD-u.
 Kanada ima 25 metropolitanskih područja, od kojih veličinom
dominirajuToronto, Montreal, Ottawa,Vancouver, Quebec,
Edmonton i Calgary.
 Naseljavanjem različitog stanovništva stvoreno je izrazito
multietnično društvo, sa dva službenim jezicima, engleskim i
francuskim.

20.  Jedini dio Kanade koji je etnički
homogeniji jest Québec u kojem
živo oko 80% francuskog
stanovništva.
 Velike razlike u gustoći
naseljenosti.
 Najgušće su naseljeni prostori
uzVelika jezera i rijeku St.
Lawrence te u južnim djelovima
prerijskih provincija gdje živi oko
90% kanadskog stanovništva.
 Izrazito rijetka gusina
naseljenosti jest u klimatski
nepogodnim prostorima,
sjevernim teritorijima i na
planinskom zapadu.

21.  Najveća etnička grupa
deklarira se
Kanađanima (39.4%),
slijede Englezi (20.2%),
Francuzi (15.8%), Škoti
(14.0%), Irci (12.9%),
Nijemci (9.3%), Talijani
(4.3%), Kinezi (3.7%),
Ukrajinci (3.6%) i
sjevernoamerički
Indijanci (3.4%).

24. -Kanada je sastavljena
od 10 provincija i 3
teritorija.
- provincije i teritoriji se
nalaze u sklopu 5 velikih
geografskih regija:
1. Atlantske provincije
2. Središnje provincije
3. Kanadski srednji
zapad
4. Kanadski daleki zapad
5. Kanadski daleki sjever

25.  pokrajine:
- Newfoundland i
Labrador
- Nova Scotia
- Ostrvo Princa
Edwarda
- New Brunswick.
 slaba naseljenost.

26.  OstrvoNewfoundland i sjeveroistočni dio Labradora su
negostoljubivi prostor koji je pola godine prekriven
snijegom i ledom (najbogatija ribolovna područja svijeta).
 Najsiromašniji dio Kanade.
 Ribarstvo, rudarstvo,prerada drva i u novije vrijeme
turizam.

27.  Nova Scotia smještena je na poluostrvu koji je poznat
po zaljevu Fundy u kojem se pojavljuje plima s više od
16 metara.
 Ribarstvo, šumarstvo i rudarstvo.

28.  Ostrvo Princa Edwarda u kanadskim je okvirima mali
ostrvo na kojem žive Indijanci Mi'kmaq, a glavni izvor
prihoda su rakovi, školjke i jastozi.
 Najmanja kanadska provincija.
 Plodno tlo – uzgoj žitarica i stoke.

29.  New Brunswick naselili
su Nijemci i dali mu ime
Neu Braunschweig.
 Pokrajina je 80%
prekrivena šumama, a
na slabo plodnom
prostoru uzgajaju se
krumpir, krmne kulture i
malo voća i povrća.
 Golema rudna
bogatstva, ribarstvo,
snažna industrija i
turizam.

30.  Québec i
Ontario najveće
su, najnaseljenije i
najrazvijenije
kanadske
provincije.

31.  Québec je izrazito francuska provincija
(80%).
 Najveća koncentracija stanovništva i
industrije nalazi se uz rijeku St. Lawrence,
a glavi grad je Montreal.
 Do prije petnaestak godina Montreal je bio
najveći kanadski grad, ali se uslijed
prelijevanja kapitala u Toronto broj
stanovnika smanjio.
 Grad Québec najstariji je kanadski grad.
 Glavni grad Kanade, Ottawa, smješten je
na samoj granici Québeca i Ontaria.

32. - 3,5 mil. st.
- financijsko, industrijsko i uslužno središte

35.  Ontario je najmnogoljudnija kanadska provincija s
više od 12.5 milijuna stanovnika (37.9%
stanovništva Kanade) i privredno najsnažnija.
 Industrijsko i poljoprivredno središte zemlje.
 Veliko bogatstvo šuma temelj je snažne drvne
industrije, a veliko rudno bogatstvo temelj je crne
metalurgije.
 Toronto je središte urbaniziranog prostora uz
sjeverne obale Velikih jezera.
 Međujezerski poluostvo ima najpovoljniju klimu u
cijeloj Kanadi (vodopadi Niagare).

38.  Regiju Srednji zapad čine
prerijske provincije Alberta,
Manitoba i Saskatchewan.
 U većoj mjeri ove su se provincije
naseljavale tek od početka 20. st.,
a najviše je doseljenika
britanskog protestantskog
podrijetla.
 Zajednička obilježja ovih
provincija jesu prostrane prerije s
plodnim tlom i relativno malo
padalina.
 Velike monokulturne farme s
visokim stupnjem mehaniziranosti
poljoprivredne proizvodnje koja je
prvenstveno orijentirana na izvoz.

40.  U Alberti su pronađena
velika nalazišta nafte
oko Edmontona i
Calgaryja i tu se
proizvodi oko 70%
kanadske nafte.
 Glavni grad Manitobe,
Winnipeg, nalazi se na
križištu putova iz prerije
prema središnjim
provincijama pa se u
njemu razvilo jedno od
najvećih tržišta žita na
svijetu - žitna burza.

44.  Regiju Kanadski daleki zapad čini samo jedna
provincija Britanska Kolumbija koja se
rasprostire planinskim prostorom Kordiljera.
 Zbog negostoljubive klime regija je vrlo slabo
naseljena, tek je nešto veća koncentracija
stanovništva na obalamaTihog oceana, oko
Vancouvera.
 Glavni grad provincije je pet puta manji grad
Victoria.
 U drugim dijelovima naselja su nastala na
mjestima iskorištavanja prirodnih bogatstava,
a dominantne privredne grane su šumarstvo,
ribarstvo i rudarstvo.
 Najveći dio provincije prekriven je šumama.

47.  Na sjeveru Kanade
nalaze se vrlo rijetko
naseljeni
Sjeverozapadni
teritorij, Teritorij Yukon
i Nunavut koje zbog
surovosti klime
naseljavaju samo rijetki
Eskimi.
 U starim stijenama
pronađena su velika
rudna bogatstva, npr.
urana.
 U novije vrijeme –
turizam.

48.  U primarnom sektoru zaposleno je 3.7%, u
sekundarnom 22.2%, a u tercijarnom 71.1%
stanovništva.
 Takva struktura zaposlenih ukazuje na
visok stupanj privredne razvijenosti
Kanade.
 Industrijalizacija Kanade započela je
početkom 20. st. na bazi velikog bogatstva
ruda, drva i hidroenergije.
 Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje
potrebe.
 Velik posticaj kanadskoj privredi daje
slobodan pristup velikom tržištu SAD-a.
 Američki kapital se ulaze u kanadsku
privredu zemlje preko Commonwealtha.

49.  Kanada izvozi automobile, mašine,
industrijska pogone, proizvode drvne
industrije, papir, rude, poljoprivredne
proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd.
 Kanada trguje sa cijelim svijetom, ali
najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim
zemljama.
 Koristi od velikih prirodnih bogatstava su
velike pa stoga ne čudi ostvareni BDP od 34
273 USD per capita koji omogućuje visok
životni standard većine stanovništva.
 Kanadska privreda jedno je od najvećih na
svijetu (Kanada zauzima jedno od prvih
mjesta u poljoprivrednoj, rudarskoj i
industrijskoj proizvodnji).
 Članica je G8- grupe.
→ Struktura
prema
najvažnijim
robnim
grupama u
izvozu
Kanade i
SAD-a