Chile

5,438 views

Published on

*efekti*

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
5,438
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
11
Actions
Shares
0
Downloads
131
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Chile

  1. 1. <ul><li>Č I L E </li></ul>
  2. 2. <ul><li>Smješten na JZ dijelu južnoameričkog kontinenta </li></ul><ul><li>Izoliranost </li></ul><ul><li>Omeđen Andama (I), Tihim oceanom (Z), pustinjom Atacamom (S) i otocima Ognjene zemlje (J) </li></ul><ul><li>Indijanci plemena Mapuche nazvali ga Chile, što znači – prostor gdje završava Zemlja </li></ul>
  3. 3. <ul><li>Pruža se u smjeru sjever – jug u duljini od 4 300 km, a širina mu je između 200 i 400 km </li></ul>
  4. 4. <ul><li>Tri reljefne cjeline – Ande, Središnja dolina i Primorski Kordiljeri </li></ul><ul><li>ANDE (Cordillera de los Andes) </li></ul><ul><li>Zauzimaju najveći dio teritorija </li></ul><ul><li>Prirodni “zid” prema Argentini i Boliviji </li></ul><ul><li>U sjevernom dijelu Čilea Ande su najšire i stvaraju prostranu visoravan omeđenu vrhovima višim od 6 000 m </li></ul>
  5. 5. <ul><li>Dominira najviši vrh Čilea Ojos del Salado </li></ul><ul><li>6880 m </li></ul>
  6. 6. <ul><li>Najveći dio visoravni zauzima pustinja Atacama </li></ul><ul><li>Surova pustinjska klima, ali bogatstvo ruda </li></ul>
  7. 8. <ul><li>Zbog vedrog neba, visoke nadmorske visine, suhog zraka i udaljenosti gradova pustinja je prikladna za provođenje astronomskih promatranja, pa su tamo smještena dva velika opservatorija. Sličnost sastava stijena Atacame i nekih stijena na Marsu koristi NASA, te istraživanja za buduće misije na Mars provodi upravo tamo. </li></ul>
  8. 9. <ul><li>ALMA TELESKOP – najveći astronomski projekt </li></ul><ul><li>Na visoravni Chajnantor </li></ul><ul><li>5 000 m nadmorske visine </li></ul><ul><li>Revolucionarnog dizajna </li></ul><ul><li>Sastoji se od 66 antena </li></ul><ul><li>Proučavat će svemir 24 sata dnevno </li></ul><ul><li>Početak – veljača 2012.g. </li></ul>
  9. 10. <ul><li>Ande se postupno snižavaju prema južnim dijelovima Čilea – do 1 800 m </li></ul><ul><li>Tu su djelovanjem ledenjaka nastali brojni fjordovi i ledenjačka jezera </li></ul>
  10. 11. <ul><li>Na tom nestabilnom tektonskom prostoru (dodir Nasca i Južnoameričke lit. ploče), nalazi se i nekoliko aktivnih vulkana, a česti su i potresi </li></ul><ul><li>Villarica </li></ul>
  11. 12. <ul><li>Potres 2010. – 8,8 ° </li></ul>
  12. 13. <ul><li>700 ljudi poginulo </li></ul><ul><li>Pomaknuo os Zemlje za 8 cm </li></ul><ul><li>Skratio dan </li></ul><ul><li>Uzrokovao tsunami </li></ul>
  13. 14. <ul><li>Potres 1960. – 9,5 ° </li></ul>
  14. 15. <ul><li>Potres je usmrtio desetke tisuća ljudi </li></ul><ul><li>Tsunami – 30 m </li></ul><ul><li>Potres se osjetio i na Hawajima </li></ul><ul><li>Nestali su neki otoci, nastali novi, proradili vulkani, nastao rasjed u duljini nekoliko stotina km, topografske karte više nisu bile za upotrebu </li></ul>
  15. 16. <ul><li>SREDIŠNJA DOLINA (Valle central) </li></ul><ul><li>Nalazi se između Anda i Primorskih Kordiljera </li></ul><ul><li>Duljina oko 1 000 km </li></ul><ul><li>Glavnina čileanskog stanovništva i gospodarstva </li></ul><ul><li>Najvažniji i agrarni dio – plodno zbog vulkanske zemlje i riječnih nanosa </li></ul>
  16. 17. <ul><li>PRIMORSKI KORDILJERI (Cordillera de la Costa) </li></ul><ul><li>Pružaju se od najveće luke Valparaisa na sjeveru do grada Puerto Montta na jugu </li></ul><ul><li>Niži dio Anda raščlanjen dolinama rijeka koje s Anda otječu prema Tihom oceanu </li></ul>
  17. 19. <ul><li>Klima </li></ul><ul><li>Sjever – Atacama – pustinjska klima </li></ul><ul><li>Hladna i najsuša pustinja na svijetu </li></ul><ul><li>Nastala zbog hladne Humboldtove morske struje </li></ul><ul><li>Središnji dio Čilea – sredozemna klima </li></ul><ul><li>Uzgoj mediteranskih kultura – voće i vinova loza </li></ul><ul><li>Jug – hladan i vlažan – umjereno topla vlažna klima koja u planinskim dijelovima prelazi u snježni tip </li></ul>
  18. 20. <ul><li>Područje uz Magellanov prolaz imaju više od 5 000 mm padalina godišnje </li></ul><ul><li>Većinom snijeg, snažni vjetrovi i ciklonske oluje </li></ul>
  19. 21. <ul><li>Stanovništvo </li></ul><ul><li>16 milijuna stanovnika </li></ul><ul><li>Većina živi u srednjem dijelu Čilea </li></ul><ul><li>Između gradova Concepcion i La Serene živi 90 % stanovništva </li></ul><ul><li>Prirodni prirast je oko 10‰ </li></ul><ul><li>Doseljavanja je danas vrlo malo </li></ul><ul><li>Mestici 70 % , bijelci 25 % , Indijanci 5 % </li></ul>
  20. 22. <ul><li>Urbanizacija - 86 % </li></ul><ul><li>Dominira glavni grad Santiago s 5 mil.st. </li></ul>
  21. 24. <ul><li>Ostali gradovi </li></ul><ul><li>Concepcion </li></ul>
  22. 25. <ul><li>Vi na del Mar </li></ul>
  23. 26. <ul><li>Antofagasta </li></ul>
  24. 27. <ul><li>Punta Arenas </li></ul>
  25. 28. <ul><li>I najveća latinskoamerička luka na Tihom oceanu - Valparaiso </li></ul>
  26. 31. <ul><li>Gospodarstvo </li></ul><ul><li>Čile čini zapadni dio gospodarske osovine Južne Amerike, popularno nazivane ABC (Argentina, Brazil, Chile) </li></ul><ul><li>Gospodarska i politička stabilnost postignuta je nakon završetka okrutne vojne diktature generala Augusta Pinocheta </li></ul>
  27. 32. <ul><li>Pinoche je 1973., uz pomoć američkog kapitala i tajnih službi vojnim pučem svrgnuo demokratski izabranog predsjednika, socijalista Salvadora Allendea Gossensa </li></ul><ul><li>Pinoche </li></ul>
  28. 33. <ul><li>Allende je tijekom svoje vladavine nacionalizirao brojne privatne banke, rudnike i tvornice te je nastojao provesti agrarnu reformu </li></ul><ul><li>Svojim zalaganjem da Čile pretvori u državu naroda, izazvao je mržnju i strah bogatog stanovništva Čilea i američkih multinacionalnih kompanija </li></ul>
  29. 34. <ul><li>Američki strah od širenja socijalizma na ostale latinskoameričke države rezultirao je Pinocheovim vojnim udarom i smrću demokratski izabranog predsjednika Allendea </li></ul><ul><li>Pinocheova diktatura je trajala 17 godina (1973 – 1990) </li></ul><ul><li>Došlo je do privatizacije banaka, rudnika i tvornica </li></ul><ul><li>Ukidanje ljudskih prava, rasprodaja prirodnih bogatstava i pad cijene bakra na svjetskom tržištu bitno su usporili gospodarski razvoj </li></ul>
  30. 35. <ul><li>Devedeste godine 20. stoljeća donose demokratizaciju društva i brz gospodarski rast </li></ul><ul><li>Počinje orijentacija na izvoz, reforma mirovinskog sustava i strana ulaganja </li></ul><ul><li>Porast BDP-a i životnog standarda </li></ul><ul><li>Visoka cijena bakra na svjetskom tržištu </li></ul><ul><li>Solidni prihodi od izvoza </li></ul><ul><li>Trgovinska bilanca pozitivna – suficit </li></ul>
  31. 36. <ul><li>Najviše se izvozi - bakar </li></ul>
  32. 37. <ul><li>Čile je najveći proivođač bakra, ali ima i veliku proizvodnju željeza, nitrata, cinka, ugljena, srebra, zlata...... </li></ul><ul><li>Industrija se većim dijelom zasniva na preradi ruda, poljoprivrednih proizvoda i drva </li></ul>
  33. 38. <ul><li>U primarnom sektoru radi 13 % zaposlenih </li></ul><ul><li>Ističe se proizvodnja voća (grožđe i jabuke), povrća (šećerna repa, krumpir i kukuruz) </li></ul><ul><li>Veliki izvoznik vina </li></ul>
  34. 39. <ul><li>Izvoz – papir, riba, meso, voće i vino </li></ul><ul><li>20 % površine Čilea prekriveno je šumama – drvna industrija i proizvodnja papira </li></ul><ul><li>Ribarstvo – ulov - 4,3 milijuna tona godišnje – među vodećima u svijetu </li></ul><ul><li>Glavni trgovinski partneri su SAD, Japan, Argentina, Brazil, Kina i Republika Koreja </li></ul>

×