1. Izvodljivost uspostave Kreditno-garancijskog fonda u
regiji Hercegovina
Septembar/Rujan, 2006.
Autorica: Meliha Gekić

2. 2

3. 3
SADRŽAJ
SADRŽAJ ............................................................................................................................................... 3
LISTA TABELA I ŠEMA ...................................................................................................................... 5
UVODNA RIJEČ ................................................................................................................................... 6
Dio 1 Uloga Kreditno-garancijskih fondova.............................................................................. 13
1.1 Institucionalna podrška razvoju malih i srednjih preduzeća u Hercegovini ............... 15
1.2 Kreditno-garancijski fondovi kao instrument podrške razvoju malih i srednjih
preduzeća.......................................................................................................................... 18
1.3 Kreditno-garancijski fondovi u BiH................................................................................. 21
Dio 2 Opravdanost i potreba za uspostavom Regionalnog kreditno-garancijskog fonda........ 23
2.1 Dostupnost finansijskih sredstava i opravdanost uspostave Fonda .............................. 25
2.2 Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove............................ 39
2.3 Finasiranje putem Fonda - novi proizvodi u bankama .................................................. 40
2.4 Zaključak............................................................................................................................ 42
Dio 3 Elementi izvodljivosti za uspostavu Kreditno- garancijskog fonda za Hercegovinu...... 43
3.1 Spremnost aktera lokalnog/regionalnog razvoja ............................................................ 45
3.2 Pravna izvodljivost uspostave Fonda............................................................................... 54
3.3 Kadrovska izvodljivost uspostave fonda.......................................................................... 56
3.4 Zaključci............................................................................................................................. 58
Dio 4 Uspostava Kreditno-garancijskog fonda za regiju Hercegovina .................................... 59
4.1 Uspostava fonda................................................................................................................. 61
4.2 Rad fonda ........................................................................................................................... 74
BIBLIOGRAFIJA................................................................................................................................ 78
Prilozi:................................................................................................................................................... 79

4. 4
SKRAĆENICE
BiH - Bosna i Hercegovina
EU - Europska unija
EURED - Projekt Europske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH
FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine
FMRPO - Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta
GFBD - Garancijski fond Brčko distrikta
IBF - Investicijska banka Federacije BiH
KFW - Kreditanstalt für Wiederaufbau. KfW je vodeća banka u Njemačkoj za
promovisanje domaće privrede i zvanična finansijska agencija za saradnju sa zemljama u
razvoju i tranziciji
KGF - Kreditno-garancijski fond
KGFH - Kreditno-garancijski fond regije Hercegovina
LER - Lokalni ekonomski razvoj
LESPnet - Mreža pružalaca poslovno savjetodavnih usluga u BiH (Local
Economic Service Providers network)
LIP II - Local Initiatives Projects
MKO - Mikrokreditna organizacija
MSP - Mala i srednja preduzeća
NVO - Nevladina organizacija
OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development
PK - Privredna komora
REDAH - Agencija za ekonomski razvoj Hercegovine (Regional Development
Agency for Herzegovina)
RKGF - Regionalni kreditno-garancijski fond
RRA - Regionalna razvojna agencija
RS - Republika Srpska
SEED - Program Svjetske Banke za razvoja poduzetništva (Southeast Europe
Enterprise Development)
SERDA - Sarajevska regionalna razvojna agencija
UG - Udruženje građana
USAID - US Agency for International Development (američka agencija za
međunarodni razvoj)
USOM - Udruženja samostalnih obrtnika Mostar

5. 5
LISTA TABELA I ŠEMA
Tabela 1. Broj i vrsta ispitanih institucija.............................................................................................................15
Grafički prikaz 1. Vrste podrške koje pružaju institucije ......................................................................................15
Grafički prikaz 2. Vrste podrške koje pružaju institucije ......................................................................................16
Grafički prikaz 3. Pregled planova podrške biznisima..........................................................................................16
Shema 1, Model rada 1..........................................................................................................................................19
Shema 2, Model rada 2..........................................................................................................................................20
Tabela 2. Kamatne stope banaka ..........................................................................................................................27
Tabela 3. Kamatne stope MKO .............................................................................................................................27
Tabela 4. Provizija banaka....................................................................................................................................28
Tabela 5. Provizija MKO ......................................................................................................................................28
Grafički prikaz 4. Banke/MKP-e i 'grace' period..................................................................................................28
Tabela 6. Dužina ‘grace’ perioda koji daju banke/MKO-e...................................................................................29
Tabela 7. Vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e ........................................................................................30
Grafički prikaz 5. Pregled vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e ..............................................................30
Tabela 8. Pregled djelatnosti ispitanih poduzetnika .............................................................................................32
Grafički prikaz 6. Pregled korištenja kredita........................................................................................................32
Grafički prikaz 7. Pregled institucija od kojis su uzimani krediti .........................................................................33
Tabela 9. Pregled mišljenja o visini kamatne stope ..............................................................................................33
Tabela 10. Pregled mišljenja o proceduri dobijanja kredita.................................................................................34
Grafički prikaz 8. Komunikacija korisnika sa davaocima kredita ........................................................................34
Tabela 11. Period vraćanja kredita.......................................................................................................................35
Grafički prikaz 9. Pregled mišljenja o obezbjeđenju vraćanja kredita .................................................................35
Tabela 12. Pregled najprihvatljivijih sredstava obezbjeđenja za vraćanje kredita...............................................36
Grafički prikaz 10. Poteškoće prilikom pripreme potrebene dokumentacije za kredit..........................................36
Grafički prikaz 11. Namjena traženih kredita .......................................................................................................37
Tabela 13. Iznos traženih kredita ..........................................................................................................................37
Grafički prikaz 12. Plasirani krediti i bruto portfolio 30.9.2005 u 000 KM......................................................40
Grafički prikaz 13. Broja ispitanih institucija razvrstanih po rangu ....................................................................45
Grafički prikaz 14. Poznavanje KGF-a od strane institucija vlasti.......................................................................45
Grafički prikaz 15. Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-m ...............................................................46
Grafički prikaz 16. Spremnost institucija da ulože u Fond ...................................................................................47
Grafički prikaz 17. Prihvatljivi načini ulaganja u KGF........................................................................................48
Tabela 14. Pregled iznosa koji su institucije spremne izdvojiti.............................................................................49
Tabela 15. Delegiranje osobe................................................................................................................................49
Grafički prikaz 18. Vrsta saradnje na koju su spremne banke/MKO-e.................................................................51
Grafički prikaz 19. Koliko poduzetnici znaju o KGF-u.........................................................................................52
Grafički prikaz 20. Spremnost poduzetnika da vlastitim sredstvima podrže osnivanje i rad KGF-a ....................52
Tabela 16. Spremnost poduzetnika za izdvajanjem vlastitih sredstava za rad KGF-a..........................................53
Grafički prikaz 21. Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora.......................................................................53
Shema 3: Upravljanje fondom: .............................................................................................................................62
Tabela 17 Osnovni parametri.........................................................................................................................66
Tabela 18: MODEL A (BEZ SUFINASIRANJA OPERATIVNIH TROŠKOVA) - GOTOVINSKI TOK Grafički
prikaz 21: Gotovinski tok Fonda ...........................................................................................................................68
Tabela 19: MODEL B (UZ SUFINASIRANJE OPERATIVNIH TROŠKOVA) - GOTOVINSKI TOK Grafički
prikaz 22: Gotovinski tok Fonda ...........................................................................................................................69
Tabela 20: Operativni troškovi u KM ............................................................................................................70
Tabela 21 Bodovanje za ponuđenu vrstu obezbjeđenja.........................................................................................73
Shema 4. Procedura odobravanja sredstava u KGFH sa nadleznim organima i aktima:.....................................76

6. 6
UVODNA RIJEČ
Ovom prilikom se želim zahvaliti svima koji su pomogli realizaciju ove studije. Prije svega
Delegaciji Europske komisije u Sarajevu, koja je obezbijedila finansijska sredstva za izradu
Studije, a koja svojim programima i projektima pruža podršku i konkretnu pomoć za
ekonomsku revitalizaciju Bosne i Hercegovine.
Poseban napor u izradi Studije su podnijeli zaposlenici LiNK-a, te im se posebno
zahvaljujem na radu i svim prekovremenim satima uloženim na pripremi materijala za
Studiju, kao i iscrpnom terenskom radu.
Tokom stvaranja Studije koristili smo već urađene studije, koje su se na bilo koji način
doticale rada garancijskih fondova. U bibliografiji smo naveli sve materijale koje smo
koristili, a autorima tih studija ovom prilikom čestitamo na uspješnom radu.
U toku rada smo angažovali i veći broj dugoročnih i kratkoročnih konsultanata, bez čije
stručnosti i rada ne bismo mogli napraviti ovaj dokument. Njihova profesionalnost je bila
presudna za kvalitet Studije.
Također zahvaljujemo na dobrom prijemu i raspoloživom vremenu svim
institucijama/organizacijama koje smo intervjuisali: bankama, općinama/opštinama,
ministarstvima, mikrokreditnim organizacijama, udruženjima, poduzetnicima i
potencijalnim poduzetnicima na cijelom području Hercegovine.
Na kraju se posebno želimo zahvaliti Agenciji za ekonomski razvoj Hercegovine REDAH
koja nam je pružila nesebičnu pomoć i podršku u toku rada na ovoj studiji.
Iskreno se nadamo da će u Hercegovini zaživjeti Regionalni kreditno-garancijski
fond, i doprinijeti daljem rastu i razvoju malih i srednjih preduzeća. Ova Studija
potvrđuje njegovu potrebu i izvodljivost.
Amela Bećirović, koordinator projekta:
„ Studija izvodljivosti za uspostavljanje kreditno-garancijskog fonda u regiji
Hercegovina“

7. 7
SAŽETAK
Studija izvodljivosti uspostave Kreditno garancijskog fonda za regiju Hercegovina se sastoji
iz četiri dijela.
Prvi dio služi kao uvodni dio i cilj mu je da detaljnije predstavi rad kreditno garancijskih
fondova i sve aspekte njihovog rada u BiH. Jedan od najvažnijih faktora uspjeha svakog od
instrumenata za poboljšanje procesa lokalnog ekonomskog razvoja je 'vlasništvo'1 nad tim
instrumentom. Nijedan od instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja ne može samostalno
(bez povezivanja sa svim ostalim instrumentima) bitnije uticati na rad malih i srednjih
poduzeća. Povezivanje i određivanje 'vlasništva' nad instrumentima lokalnog ekonomskog
razvoja je prije svega zadatak lokalnih vlasti (institucija), te se na početku prvog dijela i
predstavlja institucionalna podrška za razvoj MSP-a. Na osnovu podataka do kojih smo došli
u okviru našeg istraživanja u ovom projektu (ispitano je 30 institucija vlasti od kojih su 19
općine/opštine), institucionalna podrška za razvoj MSP-a nije dovoljna, a instrumenti koje
koriste lokalne vlasti su neuvezani i stoga ne daju dobre rezultate.
Kreditno-garancijski fondovi su instrumenti lokalnog ekonomskog razvoja koji za cilj imaju
da vlasnicima poslovnih aktivnosti olakšaju pristup neophodnim finansijskim sredstvima.
Trentuno u BiH uspješno djeluju dva KGF-a – KGF Brčko Distrikta i KGF Udruženja LiNK.
Drugi dio Studije se bavi opravdanošću i potrebom uspostave KGF-a za regiju Hercegovina.
Više je faktora koji opravdavaju uspostavu KGF-a na regionalnom nivou.
Prvi faktor je trenutna dostupnost finansijskih sredstava za MSP-e. Na području Hercegovine
trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i Kreditno garancijski fond
udruženja LiNK (u okviru rada na ovoj studiji aketirano je 12 finasijskih institucija). Sve
navedene institucije kreditiraju razvoj privrede. Sve navedene finansijske institucije
kreditiraju postojeće biznise (mala i srednja preduzeća). Uslovi kreditiranja zavise od
institucije do institucije i u tabelama su dati iznosi kredita i kamatne stope. Također, sve
institucije daju mogućnost dobijanja 'grace' perioda (osim jedne MKO-e). Međutim,
poduzetnici su nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava i zaokruženošću
instrumenata podrške razvoju MSP-a, koji bi im omogućili dalji rast i razvoj. Čak 78,9%
ispitanih poduzetnika2 smatra da im je trenutno najpotrebnija finansijska podrška. Ukoliko
se poduzetnicima omogući na prostoru čitave regije da koriste usluge KGF-a, za njih će to
značiti manju cijenu kapitala potrebnog za rad, jednostavnije procedure odobravanja
kreditnog zahtjeva, smanjenje zahjteva za obezbjeđenje kredita i dobijanje niza poslovno
savjetodavnih usluga vezanih za sve aspekte poboljšanja poslovanja.
Drugi faktor kojim se opravdava uspostava regionalnog KGF-a su višestruki efekti koje
donosi regionalni fond u odnosu na lokalni. Uspostavom regionalnog fonda će doći do:
 daljeg objedinjavanja jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH,
 poboljšanja povezanosti između raznih instrumenata lokalnog i regionalnog razvoja
koji se koriste za podršku MSP-a,
 bolji protok informacija koji će pojednostaviti procedure za dobijanje kredita,
1
Ko ga koristi kao svoj instrument i smatra ga svojim, ko upravljanja njime, ko je odgovoran za rad….
2
po studiji USOM-a

8. 8
 jačanje socijalnog kapitala3 na nivou regije,
 lakše ostvarenje samoodrživosti rada fonda (lokalni fondovi su jako skupi),
 širenje partnerstva između javnog i privatnog sektora,
 jačanje pregovaračke moći regionalnog fonda (u odnosu na lokalni) prvenstveno u
pregovorima sa finansijskim institucijama),
 kreiranje snažnog instrumenta implementacije Regionalne strategije ekonomskog
razvoja i općinskih strategija ekonomskog razvoja.
Pored poduzetnika i lokalnih vlasti kojima uspostava Fonda može višestruko koristiti, za
banke uspostava Fonda znači kreiranje novog proizvoda i jačanje saradnje sa nevladinim
sektorom i svojim klijentima (MSP-a). Prednosti koje imaju banke u saradnji sa garancijskim
fodom su: povećanje broja klijenata, bolje upoznavanje klijenata - korisnika kredita,
primijećenost u lokalnoj zajednici, ponuda novog proizvoda na tržištu, podjela rizika sa
garancijskim fondom.
Treći dio Studije detaljno elaborira sljedeća tri elementa izvodljivosti uspostave Fonda:
 Spremnost aktera lokalnog ekonomskog razvoja,
 Pravna izvodljivost,
 Kadrovska izvodljivost uspostave Fonda.
Većina aktera LER-a poznaje rad KGF-a i spremna je uložiti sredstva u takav instrument
LER-a. Najveći broj ih se izjasnio da je najprihvatljiviji način ulaganja namjensko
deponovanje sredstava u Fond za podršku MSP-a. Institucijama uprave je stalo do razvoja i
unapređenja privrede na području za koje su same odgovorne. U tom smislu one i koriste
različite mjere i ulažu napore kako bi poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa.
No, zbog činjenice da ne postoji strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije
BiH, mjere koje lokalna uprava, prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose
željene rezultate. Kreditno-garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave
nudi nešto što je ne samo jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni
organi uprave, posebno općine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu. Anketirani
privrednici, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri pozajmljivanju novca.
Kreditno-garancijski fondovi se, anketa je pokazala, uklapaju u te interese. Čak više, mnogi
subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru formiranje takvih fondova. Imajući
tu činjenicu na umu ne stoji ništa na putu za ozbiljnije angažovanje na realizaciji ovog
projekta.
U Bosni i Hercegovini ne postoji poseban zakon koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditno
garancijskih fondova. Garancijski fond u hercegovačkoj regiji koji je predmet ovog projekta
može se organizovati po modelu:
 Privrednog društva prema Zakonu o privrednim društvima FBiH ili RS
 Konzorcijuma
Garancijski fond možemo posmatrati kao jedan od privrednih subjekata, pa na osnivanje i
organizaciju primijeniti Zakon o privrednim društvima. S obzirom da smo u sferi privrednog
poslovanja, to je logično da garancijski fond posmatramo kao poseban pravni subjekt na
kojeg se primjenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima «Službene novine Federacije
BiH» broj 23/99, 29/03).
3
prema studji Svjetske banke slab socijalni kapital predstavlja treću najveću prepreku za razvoj biznisa u BiH

9. 9
Konzorcijum je ugovorni odnos više subjekata osnovan sa ciljem zajedničkog izvršenja
određenog posla koji traje određeno vrijeme (Zakon o obligacionim odnosima). Svaki subjekt
u konzorcijumu zadržava svoj pravni i poslovni subjektivitet. Jednom od članova
konzorcijuma se povjerava uloga punomoćnika. Punomoćnik zastupa sve članice
konzorcijuma i zaključuje ugovore u ime i za račun svih članica i ima ulogu koordinatora i
pravo na naknadu. Kod ovakvog fonda imamo donatora sa jedne strane, lokalnu banku i
razvojne agencije sa posebnim zadatkom da pruža tehničku podršku i prema donatoru i
prema potencijalnim klijentima Fonda.
Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK iz Mostara raspolaže sa 600.000 KM
sredstava, što uz multiplikator 3 ugovoren sa bankom-partnerom omogućuje da su na
raspolaganju za kreditiranje ukupna sredstava u iznosu 1.800.000 KM. U Fondu rade iskusni
kreditni službenici koji dobro poznaju tržište, rad na informatičkoj opremi i djeluju kao
uhodan tim. Ukoliko bi spomenuti Fond poslužio kao temelj za uspostavu novog, onda bi
time bio riješen problem ne samo sredstava, već i kadrova tako da bi novi Fond odmah
mogao raditi punim kapacitetom.
Studija je korištenjem opisane metodologije pokazala da je uspostava KGF-a u Hercegovini i
opravdana i izvodljiva.
Četvrti dio Studije predstavlja smjernice (izvedbeni projekat) za uspostavu KGF-a i njegov
rad. Kompletan materijal Studije uključuje i niz priloga koji su vezani za uspostavu i rad
KGF-a, kao što su Statut, Ugovor između osnivača, detaljan opis radnih mjesta. Ovaj dio
Studije detajnim elaboriranjem uspostave i rada Fonda, omogućava da se odmah krene u
osnivanje i početak rada Fonda, naravno zahvaljući prije svega postojanju KGF-a Udruženja
LiNK.

10. 10
UVOD
Ekonomski oporavak regije Hercegovina zavisi od budućeg razvoja malih i srednjih
preduzeća (MSP), tj. od stvaranja uslova za razvoj malih i srednjih preduzeća i stvaranje
novih preduzeća. Jedna od većih prepreka sa kojim se MSP i oni koji žele da započnu svoje
biznise susreću je nedostatak povoljnih fondova (kapitala). Razvoj garancijskog fonda će
riješiti taj problem i direktno uticati na buduću ekspanziju malih i srednjih preduzeća.
Po ekonomskim podacima za regiju Hercegovina, većina preduzeća ima poteškoće prilikom
dobijanja zajmova pod povoljnim uslovima za podržavanje profitabilnih poslovnih
aktivnosti, jer ne mogu obezbjediti odgovarajuće zaloge, finansijske izvještaje i adekvatno
predstaviti poslovne planove koje traže banke i investitori. Osnivanje Regionalnog kreditno-
garancijskog fonda će omogućiti lakši i povoljniji pristup finansijskim resursima. Ovo će se
odraziti na sufinansiranje razvojnih i investicionih projekata, povećanje zaposlenosti i
samozapošljavanja, smanjivanje kamata na kredite (posebno za proizvodne aktivnosti),
kreditiranje specifičnih programa na neprofitnoj bazi i obezbjeđenje finansijske podrške za
druge razvojne aktivnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, MSP-a, industrije, energije,
razvoja ljudskih resursa, ekologije i svih drugih sektora važnih za ekonomski razvoj.
Generalni cilj izrade Studije izvodljivosti za osnivanje Regionalnog garancijskog fonda je da
podrži ekonomsku obnovu Hercegovine kroz definisanje izvodljivosti uspostavljanja
Regionalnog kreditno-garancijskog fonda. Fond će biti krucijalni alat regionalnog
ekonomskog razvoja za daljni razvoj MSP i preduzeća početnika.
Specifični ciljevi pri izradi Studije su:
 da ispita trenutnu situaciju na terenu uključujući banke, mikrokreditne organizacije
na jednoj strani , i na drugoj strani potencijalne investitore,
 da ispita izvodljivost osnivanja Regionalnog kreditno-garancijskog fonda,
 da jasno definiše pravni okvir za osnivanje Fonda,
 da predstavi rezultate Studije širokom auditorijumu i inicira osnivanje Fonda.
Studija izvodljivosti za osnivanje Regionalnog kreditno-garancijskog fonda će pomoći
osnivanje Fonda, koji bi trebao riješiti neke od najvećih prepreka sa kojima se susreću
poduzetnici (ključne barijere koje ograničavaju malim i srednjim preduzećima pristup
eksternim izvorima finansiranja) – skup kapital za njihov rad, nedostatak kvalitetnih
sredstava obezbjeđenja, nedostatak sposobnosti za pripremu zahtjeva za zajmove.
Ciljne grupe projekta su: Opštine/općine u Hercegovini, Udruženja poduzetnika, mala i
srednja preduzeća i potencijalni poduzetnici, Privredne komore, Ministarstva nadležna za
poduzetništvo (kantonalno, entitetsko i državno), banke, drugi nosioci razvoja na lokalnom i
regionalnom nivou.

11. 11
METODOLOGIJA
Sve aktivnosti na izradi Studije je vodio Tim za implementaciju, koji je formirao LiNK i koji
se sastojao od: voditelja projekta, administratora, te stručnih osoba za kreditno garantne
fondove, pravna pitanja i institucije, lokalni ekonomski razvoj, finansijske analize. Voditelj
projekta je u saradnji sa ostalim članovima tima razvijao smjernice rada za druge stručnjake
koji su angažovani radi rješavanja specifičnih pitanja, kao i smjernice za osobe koje su
pomagale pri prikupljanju neophodnih podataka.
Studija izvodljivosti je podijeljena u četiri dijela. Prva dva dijela predstavljaju uvod i govore
o teoriji i dosadašnjoj praksi kreditno garancijskih fondova u BiH, te opravdanosti njihovog
postojanja i teritorijalnog širenja4. Treći i četvrti dio predstavljaju srž dokumenta i govore o
izvodljivosti i načinu uspostave Regionalnog fonda.
U prvom dijelu dokumenta se obrađuju kreditno garancijski fondovi kao instrument za
podršku razvoja malih i srednjih preduzeća. Tokom pisanja ovog dijela korištene su studije i
izvještaji koji su do sada napisane na ovu temu, te detaljni izvještaji o radu kreditno
garancijskog fonda Udruženja LiNK. Intervjuima i istraživanjem na terenu su dodatno
osvježeni podaci.
Drugi dio Studije govori o potrebi i opravdanosti uspostave kreditno garancijskog fonda.
Potrebe poduzetnika i potencijalnih poduzetnika su definisane korištenjem postojećih
izvještaja i studija, te putem intervjua koji su urađeni u okviru ovog projekta: „Studija
izvodljivosti za uspostavljanje kreditno-garancijskog fonda u regiji Hercegovina“,
napravljena su ukupno 162 intervjua. Podaci tokom intervjua su prikupljani od 6 banaka i 6
MKO, zatim državnih institucija (općina, kanton i dr.) 30 njih i konačno privrednih subjekata
(19 onih koje tek započinju biznis i 100 onih koji su duže vremena u biznisu).
Za svaku od navedenih grupa su korišteni posebni upitnici. Dobijeni podaci su struktuirani
u tabele na osnovu njih su izvedeni zaključci i preporuke. Tokom rada su se koristila i
iskustva postojećeg kreditno garancijskog fonda. Potencijalni efekti fonda na cijenu kapitala
pozajmljivača kao i prednosti koje donosi Regionalni fond u odnosu na lokalne fondove su
dobijeni koristeći metodu upoređivanja. Podaci za upoređivanje su dobijeni tokom intervjua
i iz izvještaja KGF LiNK.
Treći dio Studije obrazlaže izvodljivost uspostave kreditno garancijskog fonda za
Hercegovinu. Tri su osnovna elementa izvodljivostu uspostave KGF-a:
1. Spremnost subjekata lokalnog/regionalnog razvoja da podrže uspostavu i rad KGF-a je
ključni element za njegovu izvodljivost (uspostavu, rad i uspjeh). Pod ključnim akterima se
podrazumjevaju institucije od kojih se očekuje izdvajanje sredstava za rad Fonda (različiti
nivoi vlasti, državne institucije koje upravljaju državnim fondovima5, banke, organizacije i
4 teritorijalno širenje u smislu da jedan fond pokriva veći teritorij, a ne u smislu pojave više nezavisnih
fondova na većoj teritoriji
5 npr. Zavodi za zapošljavanje

12. 12
institucije koje pružaju pomoć za razvoj malih i srednjih preduzeća6, REDAH). Spremnost
subjekata je ispitana putem intervjua sa unaprijed pripremljenim upitnicima. Odgovori su
struktuirani u tabele (sabiranje i procentualno prikazivanje).
2. Pravni okvir je element na koji se kratkoročno ne može uticati, a koji je presudan za
uspostavu i stvaranje zdravih temelja za rad KGF-a. Tim za implementaciju je angažovao
pravnike koji su analizom postojećih zakonskih rješenja, kao i analizom pravnog okvira rada
KGF LiNK obrazložili izvodljivost rada Fonda na regionalnom nivou.
3. Kadrovi koji će upravljati KGF-om su ključni elemenat za uspjeh fonda. Profil potrebnih
kadrova je definisan na osnovu iskustva rada sličnih fondova u regionu, rada KGF-a LINK,
te predviđene šeme upravljanja Fondom. Nakon definisanja, profili su upoređeni sa
profilima dostupnih kadrova u regiji.
Ostali elementi za koje smo smatrali da utiču na izvodljivost uspostave Fonda su analizirani i
prezentirani u Studiji, ali nisu posebno izdvajani jer se ne smatraju ključnim.
Četvrti dio Studije predstavlja svojevrstan projektni zadatak za uspostavu KGF na
regionalnom nivou i obrazlaže način uspostave i rada Fonda, koji je defnisan na osnovu
istraživanja i zaključaka prva tri dijela Studije.
Opšti principi koji su korišteni pri radu su:
 ostvarivanje saradnje sa svim akterima lokalnog/regionalnog razvoja,
 korištenje do sada urađenih analiza i izvještaja, koji su vezani za temu Studije,
 korištenje unaprijed pripremljenih upitnika u cilju dobijanja uporedivih podataka.
6 na izvodivost utiče i spremnost aktera da se radi na ostvarivanju sinergetskih efekta raznih projekata
koji pomažu razvoj MSP-a

13. 13
Dio 1 Uloga Kreditno-garancijskih fondova

14. 14

15. 15
1.1 Institucionalna podrška razvoju malih i srednjih preduzeća u
Hercegovini
U cilju ispitivanja trenutne institucionalne podrške za razvoj malih i srednjih preduzeća u
Hercegovini, ispitano je 30 institucija prema prikazanoj tabeli.
Tabela 1. Broj i vrsta ispitanih institucija
Nivo institucije Broj
Državni 0
Entitetski (Federalni nivo ili RS) 3
Kantonalni/županijski 4
Opštinski/općinski 22 (19-općina)
Ostalo (udruženje) 1
UKUPNO 30
Sa druge strane postoji i mišljenje poduzetnika (direktnih korisnika trenutne institucionalne
podrške) o podršci koja im se pruža. Tema ove studije su kreditno garancijski fondovi, i
upitnik za ispitivanje poduzetnika (ispitanao 120) se fokusira na ovaj aspekt rada biznisa.
Studija koja se detaljnije bavila samom institucionalnom podrškom u Hercegovini je rađena
u sklopu projekta Udruženja samostalnih obrtnika Mostar (USOM). U sklopu te studije je
ispitano 76 poduezetnika i potencijalnih poduzetnika, koji su dali svoje mišnjenje o
institucionalnoj podršci koju dobijaju.
Institucionalna podrška
Načini na koje institucije podupiru poduzetništvo su razni, najčešće su u pitanju donošenje
zakonskih normi i administrativnih mjera, a 11 institucja pruža i finansijsku potporu. Pregled
vrste pomoći koje insitutcije pružaju je dat u grafičom prikazu 1.
Grafički prikaz 1. Vrste podrške koje pružaju institucije
Način na koji institucije pružaju podršku malom i
srednjem poduzetništvu
1
2
1
3
2 2
1
2
6
9 9
13
0 0 0
1
0
2
4
6
8
10
12
14
Zakonskim
mjerama
Administrativna
struktura
Finansijska
sredstva
Ostalo
Entitetski (Federalni
nivo ili RS)
Kantonalni/županijski
Općinski/opštinski
Ostalo (udruženje)
Konkretni instrumenti podrške koje su koristile institucije je šarolik. Većina institucija je
analizirala stanje na terenu (15 ispitanika), deset ih je nudilo projekte za mali biznis, 7 općina
je formiralo podsticajne fondove, a 5 ih je formiralo udruženje s ekonomskim ciljevima.
Pregled dosadašnjeg podstreka je dat u grafičkom prikazu 2.

16. 16
Grafički prikaz 2. Vrste podrške koje pružaju institucije
Šta ste do sada uradili na podršci MSP?
1
0 0 0
3
2
0
2
10
7 7
3
1 1
0 0
0
2
4
6
8
10
12
Analiziralistanje
naterenu
Predložiliprojekat
Formirali
podsticajne
fondove
Formirali
udruž.sa
ekonom.ciljevima
Entitetski (Federalni nivo ili
RS)
Kantonalni/županijski
Općinski/opštinski
Ostalo
Kada se govori o planovima institucija u narednom periodu, većina se ponovo opredjeljuje
za analize stanja na terenu i formiranje službi. Ohrabrujuće je da 30% institucija razmišlja o
stvaranju podsticajnih fondova. Pregled planova je dat u grafikonu 3.
Grafički prikaz 3. Pregled planova podrške biznisima
Šta ste planirali uraditi na podršci MSP?
2
1 1
22
1 1
2
7
2
7
15
1 1 1 1
0
2
4
6
8
10
12
14
16
Analizirali
stanje na
terenu
Formirati
službe/
Ustanoviti
fond
Ostalo
Entitetski (Federalni
nivo ili RS)
Kantonalni/županijski
Općinski/opštinski
Ostalo
Stav poduzetnika7
Od 76 intervijuisanih poduzetnika, njih 59 ili 77,6 % odgovorilo je da prilikom pokretanja
svog posla nije imalo nikakvu pomoć od bilo koje institucije. Intervjuisanim poduzetnicima,
koji su izrazili potrebu za organizovanom podrškom dato je pet mogućnosti da se izjasne u
kojim oblastima bi im ta podrška bila najpotrebnija. Odgovori (prema ponuđenim
mogućnostima) su bili kako slijedi:
 nove poslovne ideje 19 poduzetnika 25,0 %
 tehnološka i menadžerska znanja 40 52,6 %
 finansiranje 60 78,9 %
 smještaj (prostor) 31 40,1 %
 ostalo 23 30,3 %
U k u p n o 149*
7
Studija USOM-a

17. 17
U okviru upitnika koji su korišteni za intervjuisanje poduzetnika od 120 ispitanih firmi 68
njih je dalo komentare uglavnom o garancijskom fondu i uslovima kreditiranju u BiH ali
nekoliko njih je dalo svoje mišljenje i o institucionalnoj podršci poduzetništvu:
- Potrebno bi bilo da se Općina/Opština malo više uključi u praćenje i rad privatnih
firmi i da pruži podršku u njihovom radu u svim poljima. (Konjic)
- Kod nas vlada velika pasivnost lokalnih vlasti prema proizvodnim djelatnostima;
nema nikakvih olakšica niti podsticaja; za sve se čovjek treba žestoko boriti
(Jablanica)
- Jako je teška ekonomska situacija i krajnje je vrijeme da se država pobrine za
ekonomska jačanje kroz povoljne kredite. (Jablanica)
- Mislimo da je malo razumijevanja za proizvodnju. Nema olakšica od strane Vlade i
države. Nema većih poticaja od strane države. Banke nemaju baš razumijevanja za
proizvodnju. Stalno pritišću proizvođače sa svojim visokom kamatama i ratama.
Nema dovoljno dugog 'grace' perioda. (Mostar)

18. 18
1.2 Kreditno-garancijski fondovi kao instrument podrške razvoju malih i
srednjih preduzeća
Kreditno-garancijski fondovi su finansijske institucije koje za cilj imaju da vlasnicima
poslovnih aktivnosti olakšaju pristup neophodnim finansijskim sredstvima. Ovaj svoj cilj
kreditno garancijski fondovi ostvaruju tako što:
 Osiguravaju jedan dio kreditnih obaveza preduzetnika. Osigurani dio se uglavnom
kreće u iznosu od 50%-80% u odnosu na iznos obaveza dužnika.
 Dogovaraju sa bankama obračun manjih kamatnih stopa za kredite za koje kreditno-
garancijski fondovi izdaju kreditne garancije.
Takođe, ostvarujući svoj cilj kreditno-garancijski fondovi obavljaju sledeće društveno korisne
poslove:
 Omogućavaju jačanje privatnog preduzetništva,
 Obučavaju preduzetnike savremenim normama poslovanja,
 Omogućavaju jačanje privrednog razvoja,
 Omogućavaju jačanje finansijskog sektora,
 Jačaju legalne finansijske i privredne tokove,
 Omogućavaju povećano kvalitetno i sigurno investiranje,
 Doprinose razvoju tržišne ekonomije isl.
Vlasnici malih i srednjih preduzeća bilo da je riječ o početnim ili postojećim aktivnostim
često postižu slabije i skromnije rezultate od onih koji se mogu realno postići. Jedan od
osnovnih razloga je što se takva preduzeća susreću sa specifičnim barijerama, koje se
ogledaju u otežanom pristupu kapitalu za finansiranje potreba razvoja njihovih biznisa.
Neke od najčešćih barijera su:
 Nepostojanje kvalitetnog kolaterala,
 Nepostojanje adekvatne evidencije neophodne za finansiranje,
 Nedovoljne sposobnosti za pripremu kreditne aplikacije,
 Relativno visoki troškovi procjene kreditnih aplikacija,
 Neposjedovanje odgovarajućih knjigovodstvenih i računovodstvenih izvještaja, itd
Najčešće korišteni izvori dodatnih finansijskih sredstava su banke, koje pri donošenju odluke
o odobravanju kreditnih zahtjeva koriste dva osnovna kriterija: finansijsku opravdanost
ulaganja i sposobnost tražioca kredita da obezbijedi odgovarajuće kolaterale.
Sama finansijska opravdanost ulaganja često nije dovoljna, te tražilac kredita mora
obezbijediti kvalitetne kolaterale odgovarajuće vrijednosti. Preduzetnici uglavnom nisu u
mogućnosti da ponude odgovarajuće kolaterale koji su zahtjevani od finansijskih institucija,
te zbog toga ne mogu dobiti potrebna finansijska sredstva. Kreditno-garancijski fondovi se
javljaju kao institucije za prevazilaženje barijera u procesu pristupanja finansijskim
sredstvima koje nude banke. Postoje dva moguća modela za rad kreditno-garancijskih
fondova8:
8
Kako kreditno-garancijski fondovi funkcionišu; Projekat EU za regionalni ekonomski razvoj EURED, BiH
2005

19. 19
1.2.1 Model 1.
U prvom modelu, Kreditno-garancijski fond inicira proces, dok ga finansijska institucija
završava. Klijent podnosi zahtjev za odobravanje garancije direktno Kreditno-garancijskom
fondu. Fond vrši analizu i procjenu prijedloga poslovne aktivnosti i donosi odluku o tome da
li odobriti kreditnu garanciju. Ako se odobri garancija, klijenti se obraćaju nekoj od
partnerskih finansijskih institucija sa zahtjevom za dobijanje kredita. Karakteristike ovog
modela su slijedeće:
 težište procesa je na Kreditno-garancijskom fondu;
 Kreditno-garancijski fond ima veće troškove poslovanja;
 Kreditno-garancijski fond je orijentisan prema klijentu; i
 finansijske institucije moraju imati veliko povjerenje uKreditno-garancijski fond.
Shema 1, Model rada 1

20. 20
1.2.2 Model 2.
Po drugom modelu, finansijska institucija inicira procedure, a kreditno-garancijski fond ih
završava. Klijent podnosi zahtjev za kredit finansijskoj instituciji. Nakon procjene zahtjeva,
partnerska finansijska institucija, u ime klijenta, podnosi zahtjev Kreditno-garancijskom
fondu za odobravanje garancije. Kreditno-garancijski fond provodi svoju proceduru i donosi
odluku o izdavanju kreditne garancije, nakon čega finansijska institucija vrši plasman
kredita. Karakteristike ovog modela su:
 težište procesa je na finansijskoj instituciji;
 Kreditno-garancijski fondovi imaju manje troškove poslovanja;
 Kreditno-garancijski fondovi su manje orijentisani prema klijentima, a više prema
finansijskim institucijama; i
 Kreditno-garancijski fondovi moraju imati veliko povjerenje u finansijske institucije.
Shema 2, Model rada 2

21. 21
1.3 Kreditno-garancijski fondovi u BiH
1.3.1 Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK
Zakonski okvir: Upravni odbor Udruženja LiNK, je u martu/ožujku 2004. donio Odluku o
pokretanju aktivnosti KGF-a u okviru Udruženja i formiranju Odjela za garancije, te usvojio
Pravilnik o radu KGF-a. Na skupštini Udruženja usvojen je i član 7. Statuta Udruženja LiNK
u kojemu su definisane aktivnosti, koje se odnose na garancije.
Sredstava za osnivanje Fonda: Italijanska NVO COSPE je uložila početni kapital u iznosu
300.000 KM. U 2006. godini stigla je nova tranša novca od NVO COSPE u iznosu od 300.000
KM, čime je uvećan garancijski portfolio Fonda na 600.000 KM.
Sredstva na raspolaganju za garancije: Nakon zadnjih pregovora u aprilu/travnju 2006.
multiplikator banke je povećan sa 2 na 3, tako da su sada na raspolaganju za kreditiranje
ukupna sredstava u iznosu 1.800.000 KM.
Definisanje ugovornih odnosa osnivača: Ugovorni odnos ne postoji, osim ugovor sa
donatorom o namjenskoj upotrebi doniranih sredstava.
Definisanje odnosa fond-banka-klijent: Najpovoljnije uslove prilikom pokretanja Fonda je
ponudila Univerzal banka, sadašnja UniCredit Zagrebačka. Odnosi sa Bankom su jasno
definisani Ugovorom o saradnji, koji je potpisan u aprilu/travnju 2004., sa mogućnošću
ponovnog pregovaranja svake godine. Odnos Fonda i klijenta je definisan Pravilnikom o
radu KGF-a, a odnos Banke i klijenta Ugovorom o kreditu.
Odluku o izdavanju garancije donosi Garancijski odbor, a konačnu odluku o kreditiranju
donosi kreditni odbor Banke.
Korisnici garancija su članovi Udruženja LiNK koji su registrovani pravni subjekti, a bave se
proizvodnom ili kvalifikovanom uslužnom djelatnošću. Poželjno je otvaranje novih radnih
mjesta.
Karakteristike garancije: Procenta pokrića garancije je 50%. Maksimalna vrijednost ciljanih
kredita je do 30.000 KM. Vrsta kredita: Investicioni i krediti za obrtna sredstva (za obrtna
sredstva max 30% od ukupne visine kredita), max rok otplate 5 god, smanjenje kam. stope 2-
3% u odnosu na tržišnu, provizija Fonda 1-1,5% od vrijednosti garancije.
1.3.2 Garancijski fond Brčko Distrikta
Zakonski okvir: GFBD je registrovan u skladu sa zakonom o pravnim subjektima Brčko
Distrikta i Odlukom Gradonačelnika o osnivanju GF za ruralne kredite. Ovaj fond je
neprofitna i politički nezavisna organizacija u javnom vlasništvu. GF je finansiran od strane
Vlade Brčko.
Sredstava za osnivanje Fonda: GFBD je osnovan u aprilu/travnju 2003. sa početnim
kapitalom od 300.000 KM. U 2004. Vlada Brčko Distrikta je uložila 1.000.000 KM u portfolio
GFBD, kako bi se mogle davati garancije za MSP, kao i za obrtnike.

22. 22
Sredstva na raspolaganju za garancije: Dogovoren multiplikator je 2,5 tako da su ukupna
sredstva na raspolaganju za garancije 3.250.000 KM.
Definisanje ugovornih odnosa osnivača: Osnivač je Vlada Brčko
Definisanje odnosa Fond-banka-klijent: Ovi odnosi su definisani ugovorima.
Korisnici garancija: Fond podržava poljoprivredni sektor i malu privredu tako što
omogućava poljoprivrednicima i privrednicima da dobiju kredite kod banaka.
Karakteristike garancije: Procenat pokrića kreditne obaveze 50%. Vrijednost pojedinačne
garancije je do 50.000 KM. Vrijednost ciljanih kredita je do 100.000 KM. Vrste kredita:
investicioni krediti i krediti za obrtna sredstva. Rok otplate 3-5 god.. Provizija fonda je 1%, a
kamatna stopa 1-2% manja od prosječne tržišne kamatne stope.
1.3.3 Garancijski fond SERDA
Zakonski okvir: KGF djeluje u okviru SERDA-e i osnovan je 2006. kao odjel u Agenciji -
odlukom NO i Skupštine SERDA-e.
Sredstava za osnivanje Fonda: Kanton Sarajevo budžet SERDA, 1.000.000 KM
Sredstva na raspolaganju za garancije: uz multiplikator Banke 3 sada je na raspolaganju
3.000.000 KM
Definisanje odnosa fond-banka-klijent: Najpovoljnije uslove prilikom pokretanja Fonda je
ponudila UniCredit Zagrebačka, odnosi sa bankom su jasno definisani Ugovorom o saradnji
sa mogućnošću ponovnog pregovaranja svake godine. Odnos fonda i klijenta je definisan
Pravilnikom o radu KGF-a, a odnos Banke i klijenta Ugovorom o kreditu.
Odluku o kreditiranju donosi kreditni odbor Banke, a odluku o izdavanju garancije donosi
Nadzorni odbor SERDA-e.
Korisnici garancija: registovani pravni subjekti sa područja Sarajevske makroregije, sve
djelatnosti zakonom dozvoljene osim igara na sreću.
Karakteristike garancije: procenta pokrića garancije: 50%, Maksimalna vrijednost ciljanih
kredita: do 50.000 KM, Vrsta kredita: Investicioni i krediti za obrtna sredstva (za obrtna
sredstva max 30% od ukupne visine kredita), max rok otplate 5 god, smanjenje kam. Stope 2-
3% u odnosu na tržišnu, provizija fonda 1-1,5% od vrijednosti garancije.

23. 23
Dio 2 Opravdanost i potreba za uspostavom Regionalnog
kreditno-garancijskog fonda

24. 24

25. 25
2.1 Dostupnost finansijskih sredstava i opravdanost uspostave Fonda
Finasiranje9 poduzetničkih poduhvata je veoma važan faktor kako za uspješno pokretanje
biznisa tako i za održivost i razvoj istog. Osnovni izvor finansiranja u Hercegovini su i dalje
banke. Međutim, postoje znatni problemi kad je u pitanju ovaj izvor. Kamate na kredite su
još uvijek previsoke (posebno za početnike) – u prosjeku 10% godišnje, vrlo često je
početnicima nemoguće dobiti kredit za početna ulaganja, jer većina banaka hoće da radi
samo sa registrovanim i provjerenim firmama, grejs period je, u principu, nedovoljno dug, a
potrebne garancije su takve da ih dobar broj potencijalnih poduzetnika ne može obezbijediti.
Kad su u pitanju MKO onda je situacija još nepovoljnija. Ti krediti su izuzetno skupi
(kamatna stopa je od 1% do 2% mjesečno na fiksni iznos glavnice), a potrebna obezbjeđenja
su skoro ista kao kod banaka. Njihova jedina pogodnost je što su dostupni i početnicima.
Time se početnici stavljaju u nepovoljan položaj i moraju plaćati daleko veću cijenu kapitala,
nego firme koje već posluju.
U cilju dobijanja informacija o potrebama poduzetnika u proteklom periodu je u okviru
izrade drugih studija obavljeno istraživanje prepreka sa kojima se susreću poduzetnici u
regionu Hercegovine. U jednom od istraživanja koje je provelo Udruženje USOM iz Mostara
obavljeni su intervjui sa 76 poduzetnika. Od 76 intervijuisanih, 5 ispitanih (6,6%) je
odgovorilo da se ne susreće sa bilo kakvim preprekama u svom poslovanju, a ostalih 71
(93,4%) je odgovorilo da ima prepreke. Od onih koji su odgovorili da se susreću sa
preprekama, njih 38 je navelo samo jednu i to onu koju smatraju najvažnijom, a ostalih 25 je
navelo dvije ili više prepreka. Pregled dobijenih odgovora (po preprekama) je slijedeći:
 naplata potraživanja 24 (25,30%)
 nerazumjevanje okoline 2 (1,96%)
 nelojalna konkurencija 12 (11,76%)
 finansiranje projekata 30 (29,41%)
 loša opća ekonomska situacija 1 (0,98%)
 skučeno tržište 10 (9,80%)
 pasivnost lokalnih vlasti 1 (0,98%)
 nabavka sirovina i repromaterijala 2 (1,96%)
 zastarjela tehnologija 2 (1,96%)
 poreska politika 4 (3,92%)
 preveliko administriranje u ekonomiji 3 (2,94%)
 negativan stav prema priv. pod. 1 (0,98%)
 stručni kadrovi 1 (0,98%)
 nedostatak novih ideja 3 (2,94%)
 loša infrastruktura 3 (2,94%)
 nepoštivanje zakona od str. države i jav.inst. 2 (1,96%)
 zanemarivanje domaće proizvodnje 1 (0,98%)
- U k u p n o 10210 (100%)
9
Preuzeto iz USOM (2005), Mogućnost inkubiranja biznisa u Hercegovini – institucionalna podrška razvoju
poduzetništva, USOM: Mostar
1 broj prepreka je veći od broja intervijuisanih jer su neki poduzetnici naveli više prepreka

26. 26
Prema broju odgovora, najveći problem je finansiranje, bilo da se radi o finansiranju
osnovnog ili obrtnog kapitala.
U cilju dobijanja kvalitetnih informacija o potrebama potencijalnih poduzetnika u proteklom
periodu vršena su istraživanja u okviru izrade drugih studija. U istraživanju koje je provelo
Udruženje USOM intervjuisano je 79 potencijalnih poduzetnika.
Prema nalazima ovog istraživanja, pitanje finansiranja je jedno od ključnih za pokretanje
biznisa. Naime, od 79 intervijuisanih potencijalnih poduzetnika na pitanje: ''Da li je problem
finansiranja prepreka za pokretanje vlastitog biznisa?'' rezultati su bili sljedeći:
 jedan je odgovorio sa ''djelimično'',
 11 sa ''ne'',
 67 ili 85% smatra da su obezbjeđenje finansijskih sredstava neophodan uslov za
pokretanje biznisa, odnosno da nemaju vlastita sredstva.
Čak njih 10 je problem nedostatka finansija navelo kao jedinu prepreku. U svakom slučaju
takav generalni stav ispitanika je i očekivan obzirom na bankarski sistem koji imamo i
nepostojanje drugih izvora finansiranja.
2.1.1 Trenutna dostupnost finansijskih sredstava za razvoj biznisa
Na području Hercegovine trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i
Kreditno garancijski fond Udruženja LiNK. Sve navedene institucije kreditiraju razvoj
privrede. Izvori sredstava za kreditiranje su vlastita sredstva i po posebnim kreditinim
linijama drugih (KFW, USAID, IBF, Svjetska banka). U okviru istraživanja koje je napravilo
Udruženje LiNK, ispitano je 6 banaka i 6 mikrokreditnih organizacija. Upitnici su poslani u
18 banaka na regiji Hercegovine, ali samo 6, naprijed pomenutih banaka je poslalo svoje
odgovore.
Uslovi kreditiranja koje banke/MKO daju MSP-a
Pitanja grupe 5. u Upitniku za banke i MKO odnosila su se na uslove kreditiranja MSP.
Pitanjem 5.1. tražio se odgovor o minimalnom i maximalnom iznosu kredita. Zbog relativno
velikih razlika u maksimalnim i minimalnim iznosima kredita, gotovo da i nije moguće (nije
pregledno) grafički predstavljati dobivene odgovore na prvo pitanje iz ove grupa. Najveći
(maksimalni) iznos kredita ima ABS Banka 1.000.000 KM, a najmanji (minimalni) iznos
kredita imaju 3 MKO (“Partner”, “EKI” i “Žene za žene international”) 300 KM. Iz skupine
banaka najmanji minimalni iznos kredita ima CBS Banka 1.000 KM, a najveći maksimalni
iznos od MKO ima MKO “Sunrise” 30.000 KM.
Kamatna stopa
Pitanje 5.2. se odnosilo na kamatnu stopu. Trebalo je navesti, da li se kamate obračunavaju
mjesečno ili pak, godišnje, te da li se ona obračunava na ostatak duga ili je fiksna stopa.
Većina ispitanih se izjasnila da se kamata obračunava na ostatak duga, dok su samo dva
ispitanika, tačnije dvije MKO, napisale da imaju fiksne kamate. U nastavku tabelarno i
grafički su prikazani iznosi kamatnih stopa ispitanih banaka i MKO.

27. 27
Tabela 2. Kamatne stope banaka
BANKE
Kamatna stopa na ostatak
duga
Fiksna
kamatna
stopa
Preračunata na
ostatak duga,
godišnja
ABS Banke d.d. Sarajevo 7,05% - 12,90%(g) 0 7,05% - 12,90%(g)
BOBAR Banka AD 6,5% - 12% (g) 0 6,5% - 12% (g)
Raiffeisen bank
d.d.Sarajevo
6% - 7,7% (g) 0
6% - 7,7% (g)
UPI Banka dd Sarajevo 5% (g) 0 5% (g)
CBS Bank dd Sarajevo 9% - 13% (g) 0 9% - 13% (g)
UniCredit Zagrebačka
Banka d.d. Sarajevo
4% za poljoprivredu(g) – 12%
ovisno o uslovima kredita
0
4% za
poljoprivredu(g) –
12%
Kao što se vidi iz tabele 2 sve banke vrše obračun kamata na godišnjem nivou na ostatak
duga.
Radi lakšeg poređenja i kamatne stope MKO smo preračunali na isti princip obračuna, tj.
kamatna stopa na ostatak duga na godišnjem nivou.
Tabela 3. Kamatne stope MKO
MKO
Kamatna stopa na ostatak
duga
Fiksna
kamatna
stopa
Preračunata
na ostatak
duga
godišnja
Mikrokreditna Organizacija
„Sunrise“ Sarajevo
1,6% - 1,75% (m) za kredite
male komercijalne
poljoprivrede
1,3% - 1,8%
(m) za
ostale
19,20%-37,4 %
Partner Mikrokreditna
Organizacija
1,56% - 2,08% 0
18,72%-
24,96%
MKO LOKmicro Sarajevo
Zavisi od iznosa i roka
otplate kredita, te ciklusa
kreditiranja
0
-
Mikrokreditna Organizacija
„EKI“
18% - 24% (g)
10% - 13,3%
(g)
18%-24%
Mikrokreditna Organizacija
„Žene za žene international“
1,3% - 1,65% (m) 0
15,60%-
19,80%
MKO „Beenfit“ 1,5% (m) 0 18%
Provizija banaka/MKO-a
Grupa pitanja br. 6. odnosila se na proviziju koju banke/MKO naplačuju od svojih
komitenata. Pitanje 6.1. je glasilo: da li se za usluge naplaćuje provizija. Sve anketirane
organizcije na to pitanje su dale potvrdan odgovor. MKO LOKmicro Sarajevo, proviziju
naplaćuje samo za kredite date poljoprivredi.Nakon toga traženo je da se navede procenat

28. 28
provizije. Stajala je i napomena da li je provizija jednokratna ili pak, mjesečna. U nastavku će
biti prikazan procenat provizije pojedinačno za svaku ispitanu banku, odnosno MKO.
Tabela 4. Provizija banaka
Provizija banke (jednokratna ili mjesečna)
ABS Banke d.d. Sarajevo 0,50%-1,50% - jednokratna
BOBAR Banka AD 1% - jednokratna
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo 0,8% - 1,2% - jednokratna
UPI Banka dd Sarajevo 25 KM – fiksno - jednokratna
CBS Bank dd Sarajevo 1% - jednokratna
UniCredit Zagrebačka Banka d.d. Sarajevo –
Podružnica Mostar
0,5% - 2%
Tabela 5. Provizija MKO
Provizija MKO (jednokratna ili mjesečna)
Mikrokreditna Organizacija „Sunrise“ Sarajevo
1-3% ovisno o tome da li je kredit sa ili
bez grace perioda, te da li je dugoročan
ili kratkoročan
Partner Mikrokreditna Organizacija
Zavisi od iznosa i roka otplate kredita i
isplačuje se jednokratno
MKO LOKmicro Sarajevo 1% - jednokratno
Mikrokreditna Organizacija „EKI“ 1,5% - 2% - jednokratno
Mikrokreditna Organizacija „Žene za žene
international“
1% - jednokratno
MKO „Beenfit“ 1,5% - jednokratno
Grace period
Odgovori na pitanja grupe broj 7. trebali su da pokažu da li ispitane banke, odnosno MKO,
odobravaju na kredite koje daju grace period i koliko je njegovo trajanje.
Grafički prikaz 4. Banke/MKP-e i 'grace' period
Da li daju grace period?
6
0
5
1
0
1
2
3
4
5
6
7
DA NE
Banke
MKO
Kako se iz prikazanog grafikona vidi, anketirani subjekti prepoznaju instituciju 'grace'
period. Samo jedna od ukupnog broja anketiranih organizacija, tačnije, MKO “Žene za žene

29. 29
international”, to ne čini. Organizacije koje su na gore pomenuto pitanje dale potvrdan
odgovor, trebali su da navedu i vrijeme grace period. U sljedećoj tabeli prikazujemo
odgovore ispitanika.
Tabela 6. Dužina ‘grace’ perioda koji daju banke/MKO-e
Grace period – BANKE
ABS Banke d.d. Sarajevo Do 12 mjeseci
BOBAR Banka AD Do 12 mjeseci
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo Do 6 mjeseci
UPI Banka dd Sarajevo Do 6 mjeseci
CBS Bank dd Sarajevo Do 12 mjeseci
UniCredit Zagrebačka Banka d.d. Sarajevo –
Podružnica Mostar
Od 3 mjeseca do 3 godine, zavisno do
kreditne linije
Grace period – MKO
Mikrokreditna Organizacija „Sunrise“ Sarajevo Do 6 mjeseci
Partner Mikrokreditna Organizacija
Do 6 mjeseci za Kreditno proizvod –
PREDUZETNIK11, do 9 mjeseci -
POLJOPRIVREDNIK12
MKO LOKmicro Sarajevo Do 6 mjeseci
Mikrokreditna Organizacija „EKI“ Do 9 mjeseci
MKO „Benefit“
U iznesenoj tabeli, kao što vidimo, nemamo podataka za MKO “Žene za žene international”.
Ova MKO si nije izjasnila da svojim komitentima daje olakšice kroz instituciju grace period.
MKO “Benefit”, je kazala da svojim komitentima odobrava i tu vrstu olakšice, međutim nisu
naveli i vremensko trajanje grace perioda.
Traže li se sredstva obezbjeđenja i koja?
Odgovori na pitanje iz grupe 8. trebali su da nam daju informacije o sredstvima obezbjeđenja
ispitivanih banaka, odnosno MKO. Pitanje br. 8.1. je glasilo: “Da li banka, odnosno MKO
traži sredstvima obezbjeđenja (garancijama povrata pozajmljenog novca)?” Na ovo pitanje 11
ispitanih institucija dalo je potvrdan odgovor. MKO LOKmicro se izjasnila da za solidarnu
grupu klijenata ne traži sredstva obezbjeđenja. U nastavku će biti prikazani odgovori na ovo
pitanje: tabelarno i grafički.
Na pitanje 8.2., odgovorali su oni koji su u predhodnom dali potvrdan odgovor (11 od 12
ispitivanih). Data je naime, mogućnost da ispitanik označi koja sredstva obezbjeđenja traži
kao garanciju povrata pozajmljenog novca, te da navedu i druge zahtjeve koji nisu
specificirani u ponuđenoj listi.
11 Kreditni proizvod – PREDUZETNIK – kredit za proizvodnju, trgovinu i usluge
12 Kreditni proizvod – POLJOPRIVREDNIK – kredit za poljoprivredu

30. 30
Tabela 7. Vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e
Subjekti koji su naveli i druge mogućnosti (instrumente) obezbjeđenja su, kao se iz tabele
vidi, 4 banke i 3 MKO. Od banaka to su:
 ABS Banka, koja je navela i polisu osiguranja kredita,
 “Raiffeissen bank” – koja je dodala i garancije drugih banaka, jamstva drugih pravnih
lica, cash depozit i t.d.
 CBS Banka, koja je navela depozit, jamstva i zaloge kao tražena sredstva
obezbjeđenja.
 UniCredit Zagrebačka banka navela je da sredstva obezbjeđenja ovise od iznosa
kredita i boniteta klienta,
 MKO “Sunrise” je navela i mjenice pravnih lica,
 MKO LOKmicro traži i naloge za plačanje (akceptne naloge), te sudužnike, a
 MKO “Žene za žene international” mjenice. Ova MKO kao garanciju za povrat
pozajmljenog novca uvela je instituciju “solidarne grupe”.
Grafički prikaz 5. Pregled vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e
Sredstva obezbjeđenja
5
3
5
4
5
2 2
3
0
1
2
3
4
5
6
Žiranti Sudužnici Hipoteka na
pokretnu ili
nepokretnu
imovinu
Ostalo
Banke
MKO
Da li banka/MKO ima planove za uvođenje novih kreditnih linija za malu privredu i koji su
to planovi
Odgovori na pitanja iz grupe br. 9. trebala su osigurati informacije o tome da li ispitivani
imaju planove novih kreditnih linija za mala i srednja preduzeća. Od ukupnog broja
ispitanih, njih 10 se izjasnilo pozitivno, a CBS Banka i MKO “Sunrise” su se izjasnile da
nemaju planove za nove kreditne linije.
Naredno pitanje je tražilo da ispitani navedu koji su to njihovi planovi. U nastavku će biti
prikazani pojedinačni odgovori onih koji su se izjasnili da imaju planove za nove kreditne
linije.
Da li vaša banka/MKO traži sredstva obezbjeđenja?
Tip
institucije
Žiranti
(fizička lica)
Sudužnici
(pravna lica)
Hipoteka na pokretnu ili
nepokretnu imovinu
Ostalo
Banke 5 3 5 4
MKO 5 2 2 3
UKUPNO 10 5 7 7

31. 31
 ABS Banka d.d. Sarajevo: kreditiranje MSE iz EBRD linije kredita.
 BOBAR Banka AD: Bobar banka je izabrana na dva tendera kao najpovoljnija za
kreditiranje male privrede iz sredstava ostvarenih po osnovu naknada za korišćenje
prirodnih resursa opština.
 Raiffeisen bank d.d. Sarajevo: u zavisnosti od ponuda kreditora.
2.1.2 Iskustva i potrebe poduzetnika
Sve navedene finansijske institucije kreditiraju postojeće biznise (mala i srednja preduzeća).
Uslovi kreditiranja zavise od institucije do institucije i u tabelama su dati iznosi kredita i
kamatne stope. Također, sve institucije daju mogućnost dobijanja 'grace' perioda (osim jedne
MKO-e). Međutim, poduzetnici su nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava i
zaokruženošću instrumenata podrške razvoju MSP-a, koji bi im omogućili dalji rast i razvoj.
Čak 78,9% ispitanih poduzetnika13 smatra da im je trenutno najpotrebnija finansijska
podrška. U cilju dopune podataka, u sklopu izrade ove studije ispitano je 120 poduzetnika.
Postojeće stanje ispitanih preduzetnika
Od ukupnog broja anketiranih 101 je s dužim vremenom svog postojanja, dok je njih 19 na
samom startu aktivnosti.
Osnovna djelatnost preduzeća
Od ukupnog broja ispitanika 82 su proizvodne firme, 1 ispitanik svoju djelatnost obavlja u
prozvodnji i trgovini, a njih 37 se bave trgovinom i uslugama. Na pitanje: da li je aktivnost
ispitanika usmjerena ka izvozu ili pak, lokalnom tržištu, 54 se izjasnila da proizvode za
lokalno tržište. Među 54 anketirane firme njih 19 se izjasnilo da svoje proizvode plasiraju i na
tržištu drugih zemalja. Za izvoz radi samo 7 ispitanih preduzeća. Uslužnom djelatnosti se
bavi 36 ispitanih, od kojih 18 zanatskim aktivnostima. Kada je riječ o konkretnim poslovima
kojim se anketirani bave stanje je sljedeće: 1 firma se bavi inovativnim originalnim
aktivnostima, 1 je navela da se bavi strateškim konzalting poslovima, 4 se bave
poljoprivredom i gajenjem životinja, 6 prometom roba (klasičan vid trgovine), 4 su se
svrstale u kategoriju ostale djelatnosti (izdavaštvo, visoko i niskogradnja, obezbjeđenje i
uvođenje kablovskog sistema). Jedan od ispitanika nije naveo kojom vrstom dijelatnosti se
bavi.

32. 32
Tabela 8. Pregled djelatnosti ispitanih poduzetnika
Osnovna djelatnost
Proizvodnja 82
Kvalifikovana uslužna djelatnost 36
Zanatske aktivnosti 18
Inovativne originalne aktivnosti 1
Ustale usluge 1
Poljoprivreda i uzgoj životinja 4
Trgovina 6
Ostalo 4
Dosadašnje iskustvo sa kreditima
83 ispitanika ima dobro, tj. pozitivno iskustvo sa kreditima. Među onima koji su s
negativnim iskustvom u vezi s korištenjem kredita nalazi se 33 ispitanika. Od 83 ispitanika
koji su se izjasnili da imaju pozitivno iskustvo u korištenju kredita, njih 8 upravo startuje s
vlastitim biznisom. Od onih koji se u vezi sa ovim pitanjem nisu ništa izjasnili, bilo je 3.
Pretpostavljamo da je riječ o organizacijama koje u tome nemaju nikakvo uskustvo (nisu
pozajmljivali novac od drugih).
Grafički prikaz 6. Pregled korištenja kredita
Da li ste koristili kredit do sada?
75
23
8 10
0
10
20
30
40
50
60
70
80
DA NE
Postojeća
preduzeća
Start preduzeća
Institucije od kojih su uzimani krediti
Firme koje su se izjasnile da su koristile kredite, u sljedećem pitanju su trebali da daju
odgovor od koga su ih uzimali. Na ovo pitanje nije odgovorilo 37 ispitanika. Firme koje su
odgovorile na ovo pitanje, kazale su da su u 56 slučajeva koristili kredite banaka, dok su 2
firme koristile kredite banka i Zavoda za zapošljavanje. Među ispitanim bilo je i onih koji su
kredite uzimali kako od banaka, tako i MKO. Takvih je među anketiranim bilo 9. Kredite
LiNK-a i banaka koristila su 3 ispitanika. Samo kredite MKO koristilo je 6 ispitanika i jedan
MKO i LINK-a. Kredite banaka i od MKO je koristilo 9 ispitanika. Kredite Zavoda za
Osnovna djelatnost
Za lokalno tržište 35
Za izvoz 7
Za lokano tržište i izvoz 19

33. 33
zapošljavanje i kredit od Zapadnohercegovačke Županije koristio je po jedan ispitanik. U
nastavku predstavljamo tabelarni i grafički prikaz po raznim osnovama korištenih kredita.
Grafički prikaz 7. Pregled institucija od kojis su uzimani krediti
Od koga ste do sada uzimali kredit?
56
6
9
3 2 1 3 1 1
0
10
20
30
40
50
60
Banka
MKO
Banka/MKO
Banka/LiNK
Banka/zavod za
zapošljavanje
MKO/LiNK
LiNK
Zavod za zapošljavanje
Zapadno-hercegovačka
županija
Kamatne stope za do sada korištene kredite
Pitanje br. 4.2.1. odnostilo se na kamatnu stopu. Ispitanici su zapravo trebali da kažu: da li su
kamatne stopa banaka, odnosno MKO visoke ili pak, umjerene. Uz to je ostavljena i
mogućnost da sami ispitanici daju drugi komentar. Odgovore da su kamatne stope banaka
visoke dalo je 67 ispitanika, 8 ih smatra da su kamatne stope umjerene, a samo 1 je istakao da
je kamatna stopa banaka niska. Da su visoke kamatne stope i MKO izjasnilo se 5 ispitanika,
za 1 je kamatna stopa MKO umjerena. Niti jedan isptanik nije kazao kako su u MKO
kamatne stope niske. Slijedi detaljniji tabelarni i grafički prikaz odgovora na ovo pitanje.
Tabela 9. Pregled mišljenja o visini kamatne stope
Iako nisu koristili kredite, 33 ispitanika smatraju da su kamatne stope banaka visoke.
Odgovor na ovo pitanje nisu dala 24 ispitana preduzeća.
Stavovi u vezi procedure dobijanja kredita
Procedura dobivanja kredita u bankama je za 49 ispitanika komplikovana, dok je za njih 20
relativno laka. Dobiti kredit u MKO za 2 ispitanika je teško, dok njih 6 misli da je procedura
relativno laka. Kombinovani odgovor, tj. u banci je procedura komplikovana, a u MKO
relativno laka, dala su 2 ispitanika. Njih 5 misli da je procedura relativno laka u obje
institucije. Samo jedan ispitnik misli da je u banci procedura relativno laka, a u MKO
komplikovana. Konačno, 3 ispitanika su se izjasnila da je procedura komplikovana u obje
institucije. Treba naglasiti da i ispitanici koji nisu koristili kredite, su dali odgovore na ovo
pitanje. Među njima 3 preduzeća su se izjasnila da je procedura komplikovana, a njih 6 misli
da je relativno laka. Odgovor nije dalo 25 ispitanih.
Kamatna stopa je:
viso
ka
umjer
ena
niska
visoka/
visoka
umjerena/
visoka
visoka/
umjerena
niska/
visoka
BANKA 67 8 1 0 0 0 0
MKO 5 1 0 0 0 0 0
BANKA/MKO 0 0 0 10 1 1 1

34. 34
Tabela 10. Pregled mišljenja o proceduri dobijanja kredita
Procedura dobivanja kredita je:
kompliko
vano
relativno
lako
kompliko
vano/
relativno
lako
relativno
lako/relati
volako
relativno
lako
/komplik
ovano
kompliko
vana
/komplik
ovana
Banka 49 20 0 0 0 0
MKO 2 6 0 0 0 0
Banka/MKO 0 0 2 5 1 3
LiNK 0 0 0 0 0 0
Komunikacija korisnika kredita sa davaocima
Da je komunikacija s bankama, tj. davaocima kredita korektna, izjasnilo se 68 ispitanika.
Jedan od njih je naglasio da je saradnja s bankom korektna kad se kredit uzima, a loša kad se
on vraća. Kada je riječ o MKO, njih 14 misli da je komunikacija sa njima korektna. Ispitanik
koji je primjetio za banke kako je saradnja sa njima dobra dok su uzimaju krediti, a loša kada
se vraćaju, istu napomenu stavio je i za MKO. Da je komunikacija sa bankom pri davanju
kredita loša izjasnilo se 5 ispitanih, a za MKO to nije rekao niko. Neki ispitanici navode da se
banke ne ponašaju na isti način. Način ponašanja zavisi od banke. Što se tiče komunikacije s
LiNK-om, mišljenja su nepodjeljena. Ona je, kako ispitanici kažu, uvijek odlična. Kada je riječ
o otvorenim pitanjima, nije mali broj onih koji misle da banke zelenaše, da je saradnja s
davaocima kredita loša, a jedan ispitanik je (stolarska radnja BOR Jablanica) kazao još kako je
za dobivanje kredita neophodno obezbijediti i mito.
Grafički prikaz 8. Komunikacija korisnika sa davaocima kredita
Komunikacija sa davaocima kredita je:
68
5
1
14
0 11 0 1
0
10
20
30
40
50
60
70
80
korektna loša extra dobra/super
Banka
MKO
LiNK
O vraćanju kredita
Šta ispitanici misle o dužini vremena u kom se novac mora vratiti i grace periodu saznajemo
iz odgovora na na pitanje br. 4.2.4. U okviru ovog pitanja ispitanicima je pružena mogućnost
da daju i druge komentare. Da je period vraćanja kredita uzetih od banaka kratak, misle 24
ispitanika, njih 34 misle da je period prihvatljiv, 19 ih ukazuje na ogroman značaj mogučnosti
korištenja grace period. Kada je riječ o MKO, 4 ispitanika su navela da je period korištenja
kredita prekratak, 2 da je vrijeme na koje se novac pozajmljuje prihvatljiv. Samo 1 ispitanik i
u ovom slučaju ukazuje - insisitira na mogućnosti korištenja grace perioda. Detaljniji
odgovori su dati u tabeli.

35. 35
Tabela 11. Period vraćanja kredita
Period vraćanja kredita je:
kratko
prihvat-
ljivo
sa grace
period-
om
prihvat-
ljivo/
Prihvat.
kratko/
Prihvat-
ljivo
kratko/
kratko
sa grace
period/
Kratko
zavisi od
banke
Banka 24 34 19 0 0 0 0 1
MKO 4 2 1 0 0 0 0 0
Banka
/MKO
0 0 0 4 2 2 2 0
O sredstvima obezbjeđenja povrata kredita
Šta o instrumentima obezbjeđenja povrata kredita, sredstvima obezbjeđenja povrata, misle
ispitanici saznali smo iz odgovora na pitanje br. 4.2.5. Na ovo pitanje 45 ispitanika je
odgovorilo da su instrumenti koje banke zahtjevaju za obezbjeđenje povrata kredita
neprihvatljivi, za 32 su prihvatljivi, jedan ipitanik je kazao da su u tom smislu banke
prezahtjevne, jedan - da je to uobičajeno, a 40 ispitanih nije dalo nikakav odgovor na ovo
pitanje. Kada su u pitanju MKO: 11 ispitanika u vezi s instrumentima obezbjeđenja smatraju
da su zahtjevi neprihvatljivi, a 5 smatra prihvatljivim. Jedan od ispitanika je naglasio da su u
tom smislu MKO bolje od banaka. Tabelarni i grafički prikaz slijede u nastavka.
Grafički prikaz 9. Pregled mišljenja o obezbjeđenju vraćanja kredita
Sredstva obezbjeđenja povrata kredita su:
45
32
11
5
0
10
20
30
40
50
neprihvatljiva prihvatljiva
U bankama
U MKO
Najprihvatljivija sredstva obezbjeđenja povrata kredita
Iz odgovora na pitanje br. 4.2.6. saznajemo koja sredstva obezbjeđenja ispitanici smatraju
najprihvatljivijim. Najveći broj ispitanih smatra da je to hipoteka na nepokretnu imovinu,
takvih je bilo 23. Za hipoteku na pokretnu i nepokretnu imovinu kao sredstvo obezbjeđenja
odlučilo se 19 ispitanika. Korištenje druge firme kao garanta povrata sredstava odlučilo se 17
ispitanika, njih 10 misli da se u tom smislu mogu koristiti i žiranti, što je model davanja
kredita fizičkim licima. Jedan od ispitanika je naveo kako je potpis vlasnika firme (menagera
i sl.) po njegovom mišljenju ponajbolji izbor. Neki ispitani su davali i kombinovane
odgovore, a detaljniji prikaz odgovora na ovo pitanje, prikazan je u nastavku tabelarno i
grafički. Valja konačno reči da 28 firmi na ovo pitanje nije odgovorilo.

36. 36
Tabela 12. Pregled najprihvatljivijih sredstava obezbjeđenja za vraćanje kredita
Koja su sredstva obezbjeđenja najprihvatljivija za Vas?
Žiranti (fizička lica) 10
druga firma 17
hipoteka na pokretnu imovinu 10
hipoteka na nepokretnu imovinu 23
hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 19
Žiranti i druga firma 4
Žiranti i hipoteka na pokretnu imovinu 1
Sve 3
druga firma i hipoteka na pokretnu imovinu 1
druga firma i hipoteka na nepokretnu imovinu 1
druga firma, hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 1
Žiranti i hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 1
Iskustvo sa dokumentacijom prilikom traženja kredita
Pitanje 4.2.7. trebalo je da pokaže šta korisnici kredita misle o dokumentaciji koju je
neophodno priložiti uz zahtjev za odobrenje kredita. Na pitanje odgovor nije dalo 38
ispitanika, dok njih 20 njih je kazalo da u vezi s tim postoje mnoge poteškoće. Ozbiljnih
problema sa pribavljanjem zahtjevane nije bilo kod 61 ispatnika. Jedan od ispitanika je,
međutim, naveo kako priprema zahtjevane dokumentacije puno košta.
Grafički prikaz 10. Poteškoće prilikom pripreme potrebene dokumentacije za kredit
Imate li poteškoća sa pripremom potrebne
dokumentacije prilikom traženja kredita?
20
61
38
0
20
40
60
80
DA
NE
Bez odgovora
Za šta su traženi krediti korišteni?
U narednom pitanju, ispitanici su trebali da daju odgovor, koja je bila namjena traženih
kredita. Da li su to bila osnovna sredstva (mašine, prostor, oprema), obrtna sredstva
(sirovine, materijal, plate…) ili nešto treće, saznali smo analizom odgovora koja su dali
ispitani. Za 58 ispitanika, namjena kredita je bila na osnovna sredstva, za njih 10 to je bilo za
obrtna sredstva.

37. 37
Grafički prikaz 11. Namjena traženih kredita
Koja je bila namjena traženih kredita?
58
10
17
34
0
10
20
30
40
50
60
70
Osnovna sredstva
Obrtna sredstva
Osnovna/Obrtna
Nije odgovorilo
Iznos traženih kredita
Koji si bili iznosi kredita ispitanika koji su ih tražili, saznajemo iz odgovora na pitanje br.
4.2.8. Najveći broj ispitanih, tačnije njih 29 je koristilo kredite preko 50.000 KM, 22 ih je
koristilo kredite u iznosu od 10.000 do 20.000 KM. Bilo je i drugih iznosa kredita koji su
anketirani uzimali.
Tabela 13. Iznos traženih kredita
Koji je bio iznos traženih kredita?
od 5.000 do 10.000 KM 9
od 10.000 do 20.000 KM 22
od 20.000 do 50. 000 KM 18
preko 50.000KM 29
5000-10.000 i preko 50.000 1
5000-10.000 i 10.000-20.000 3
10.000-20.000 i 20.000-50.000 i preko
50.000
1
20.000-50.000 i preko 50.000 2
nije odgovorilo 34
2.1.3 Potencijalni efekti Fonda
Efekti Fonda na cijenu kapitala. Obzirom da je cijena kapitala direktno proporcionalno
povezana sa rizikom, u slučaju garancijskih fondova gdje se u većini primjera rizik između
fonda i finasijske institucije dijeli 50% : 50% dolazi do sniženja cijene kapitala. Iskustva
postojećih fondova u BiH, ali i iskustva iz Evrope su pokazala da je cijena kapitala putem
garancijskih fondova niža od tržišne cijene kapitala u bankama za 2%-4%, a od tržišne cijene
u MKO niža i do 20% (pogledati tabelu 3).
Efekti Fonda na pojednostavljenje procedure odobravanja kreditnog zahtjeva. Ako se radi
po Modelu rada 1 koji je i grafički prikazan u shemi 1 dolazi do pojednostavljenja procedure
odobravanja zahtjeva u samoj finasijskoj instituciji. Ovaj model polazi od klijenta i vrši
obradu i pripremu zahtjeva u samom Fondu, a sve u skladu redovne procedure same
finasijske institucije. Nakon procjene od strane Fonda pripremljen zahtjev se šalje u banku pa
se odluka u banci donosi brže i jednostavnije.

38. 38
Efekti Fonda na obezbjeđenje kredita ili kolaterale su pozitivni i omogućavaju smanjenje
zahtjeva za sredstvima obezbjeđenja koja se traže u redovnim kreditnim procedurama u
bankama, samim tim što postoji podjela rizika između Fonda i finansijske institucije.
Efekti Fonda na podršku koja se nudi. U modelu rada 1 garancijskog fonda, u shemi 1,
prikazan je način na koji funkcioniše Garancijski fond Udruženja LiNK.
Ovo udruženje osim finansijske podrške nudi i druge usluge koje su kvalificirane,
povjerljive, pravovremene i povoljne i zbog toga predstavljaju podršku razvoju biznisa, a to
su:
 Informacije o javnim tenderima u BiH,
 Pravni savjeti pri osnivanju i vođenju preduzeća
 Izrada poslovnog plana
 Vođenje računovodstva za preduzeća
 Kontakti sa inostranim preduzećima zbog poslovne saradnje
 Obuke za poduzetnike: Pokreni svoj posao i Unaprijedi svoje poslovanje
 Promocija preduzeća
Vidljivo je da se putem garancijskih fodova daje podrška u više segmenata, a ne samo u
pristupu finansijama.

39. 39
2.2 Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove
Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove su sljedeće:
 pokrivenost cijele Regije, te jasno izražena regionalna komponenta koja je značajna u
međunarodnim projektima koji su uglavnom koncipirani na regionalnom principu;
 koordinacija između niza pojedinačnih inicijativa koje su usmjerene na olakšanje
pristupa finasijskim sredstvima za poduzetnike, na svim nivoima;
 dobar protok informacija na nivou cijele regije, jednistvena baza podataka o
korisnicima, sredstvima obezbjeđenja, izvorima finasiranja i sl.
 postizanje finansijske samoodrživost fonda;
 uključenost javnih institucija u ovaj tip podrške privredi i unapređenje poslovnog
okruženja (partnerstvo javnog i privatnog);
 jaka pregovaračka moć regionalnog fonda prvenstveno u pregovorima sa
finansijskim institucijama;
 snažan instrument implementacije Regionalne strategije ekonomskog razvoja i
općinskih strategija ekonomskog razvoja.

40. 40
2.3 Finasiranje putem Fonda - novi proizvodi u bankama
Imajući u vidu činjenicu da na području Bosne i Hercegovine postoje dobro razvijene
mikrokreditne organizacije, koje djeluju već dovoljno dugo da je njihov rad dobro istražen,
kao i da u Mostaru postoji Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK koji bi
trebao biti okosnica novog kreditno-garancijskog fonda za regiju Hercegovina, predstavljanje
finasiranja putem Fonda kao novog proizvoda banaka se može zasnovati na ostvarenim
finansijskim efektima spomenutih organizacija, kao i na rezultatima ankete urađene za
potrebe ove Studije.
Putem garancijskih fondova banke pokreću nove proizvode koji su namjenjeni onim
grupama klijenata koje bez garancijskog fonda nebi bile u mogućnosti da ostvare pristup
povoljnim finasijskim sredstvima. Primjeri za te klijente su: start-up preduzeća, obrtničke
radnje, poljoprivredna proizvodnja i sl.
Prednosti koje imaju banke u saradnji sa garancijskim fodom:
 Povećanje broja klijenata
 Bolje upoznavanje klijenata korisnika kredita
 Primjećenost u lokalnoj zajednici
 Ponuda novog proizvoda na tržištu
 Podjela rizika sa garancijskim fondom
2.3.1 Ostvareni finansijski efekti mikorkreditnih organizacija
U 2005. godini u BiH je djelovalo 50 registrovanih mikrokreditnih organizacija, ali je veći dio
portfolia koncentrisan u prvih deset. Tih prvih deset je plasiralo i veći dio kredita, tako da
podaci o njihovim plasmanima daju dobar uvid u potencijal tržišta mikro kredita.
Grafički prikaz 12. Plasirani krediti i bruto portfolio 30.9.2005. u 000 KM
0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000
BENEFIT Lukavica
EKI Sarajevo
LOKmicro Sa
Mi-BOSPO Tuzla
MIKRA Banjaluka
MIKROFIN Banj
PATNER Tuzla
PRIZMA
SINERGIJAplus B
SUNRISE Sa
Krediti Portfolio

41. 41
Ovih deset mikrokreditnih organizacija je u 9. mjesecu 2005. godine imalo bruto portfolio od
280 miliona KM i plasirano 305 miliona KM 14, pružajući usluge za 135.000 klijenata.
Prosječna stopa otpisa kredita je 0.67%, a portfolio u kašnjenju preko 30 dana 0.98 %.
Osam15 najvećih mikrokreditnih organizacija koje su uključene u projekat lokalnih inicijativa
II (LIP II) su u 2004. imale bruto portfolio od 283 miliona KM i plasirano je 194 miliona KM
16, pružajući usluge za blizu 88.000 klijenata. Prosječna stopa otpisa kredita bila je 0.41%, a
kašnjenje preko 30 dana 0.48% kreditnog portfolia. One su ukupno od početka svojih
operacija do 31.12.2004. godine bile plasirale 1.061 milion KM pri čemu je portfolio u riziku
preko 30 dana iznosio samo 0,46%. Ovaj sektor nije regulisan niti nadziran preko postojeće
zakonske regulative, a održivost ovih sada uspješnih organizacija, dugoročno gledano je
upitna.17 Stoga će na ovom tržištu doći do jačanja uticaja komercijalnih banaka, koje će
preuzimati dio klijenata od mikrokreditnih organizacija. Banke će sa kompletnijim
bankarskim spektrom proizvoda i dostupnom jeftinijom osnovom fondiranja (mogućnost
prikupljanja štednje) biti u stanju privući dio spomenutih klijenata. Banke postaju sve
aktivnije i prilagođavaju se ovom tržištu, ublažavanjem svojih kriterija za odobravanje
kredita, koji postaju dostupni i manjim poduzetnicima uz slabiji kolateral. Veći gradski centri
su već zasićeni ponudom kredita pod povoljnim uslovima i očekuje se dalje zaoštravanje
konkurencije, uz širenje tržišta u manjim gradovima i ruralnim područjima. Opći problem za
banke i mikrokreditne organizacije je i visok nivo zaduženja klijenata, kao i slabija kreditna
sposobnost žiranata (koji su često i samo zaduženi i već su žiranti za druge kredite).
Ovo tržište je dakle, postalo značajno i privlačno za banke, koje su već iskoristile mogućnost
brzog širenja na ostalim segmentima tržišta bankarskih plasmana (prije svega potrošačkih
kredita i garancija, kao i kredita većim privrednim subjektima), pa se okreću ovoj vrsti, ranije
zanemarivanih plasmana i koje, posmatrano dugoročno, mogu ponuditi raznovrsnije
proizvode i pod povoljnijim uslovima od mikrokreditnih organizacija. Osnovni razlog zbog
kojeg one već ranije nisu odlučnije krenule u osvajanje tog tržišta je nedostatak kvalitetnog
kolaterala. Kreditno garancijski fond, koji djeluje u saradnji sa komercijalnim bankama, a ne
kao njihova konkurencija, svojim garancijama rješava taj problem i omogućuje bankama –
partnerima da odlučnije nastupe na tom tržištu. U takvoj konstelaciji odnosa, kreditno-
garancijski fondovi bi mogli bilježiti vrlo brz rast svojih garancija, pa se može zaključiti i da
bi Regionalni garancijski fond, pod uslovom da odabere banku ili banke – partnere koje
imaju ozbiljne ambicije na ovom tržištu, mogao plasirati mnogostruko veći iznos garancija
od onih koje sada Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK plasira na dijelu
te regije. Vrlo je teško procijeniti obim tih garancija, jer bi one pretežno zavisile od kreditne i
tržišne politike banke ili banaka – partnera. Međutim, s obzirom da procjenjujemo da će
tržište ovih garancija rasti vrlo brzo, kao i da ograničena i pretežno deklarativna podrška
regionalnih političkih institucija predstavlja limitirajući faktor za razvoj Fonda18, mislimo da
pri postavljanju osnovnog modela trebamo biti izrazito optimistični u pogledu tržišta i
smatrati da se uz multiplikator 3, mogu plasirati sva sredstva koja se mogu prikupiti.
14
«Mikrofinansije» br. 5, dec. 2005
15
U tih 8 MKO nisu uključene PRIZMA i MIKRA koje su svrstane među 10 najvećih kao 9. i 10 po portfoliu.
16
LIP II, godišnji izvještaj za 2004
17
Ovakva ocjena je iznesena i u Dokumentu Evropske banke za obnovu i razvoj «Strategija za Bosnu i
Hercegovinu» odjeljak 3.2.1.3 Mikro krediti.
18
U ovoj fiskalnoj godini grad Mostar ne može ponuditi finansijsku podršku zbog rješavanja otpremnina
službenika gradske uprave koji će biti otpušteni kao višak zaposlenih.

42. 42
2.4 Zaključak
Iako na području Hercegovine trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i
Kreditno-garancijski fond Udruženja LiNK, koji kreditiraju razvoj privrede, poduzetnici su
nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava. Čak 78,9% ispitanih poduzetnika19 smatra
da im je trenutno najpotrebnija povoljna i sveobuhvatna finansijska podrška. Ovo je
najvažniji faktor koji opravdava uspostavu Regionalnog kreditno-garancijskog fonda.
Ukoliko se poduzetnicima omogući na prostoru čitave regije da koriste usluge KGF-a, za njih
će to značiti manju cijenu kapitala potrebnog za rad, jednostavnije procedure odobravanje
kreditnog zahtjeva, smanjenje zahjteva za obezbjeđenje kredita, i dobijanje niza poslovno
savjetodavnih usluga vezanih za sve aspekte poboljšanja poslovanja.
Anketirani privredni subjekti, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri
pozajmljivanju novca. Kreditno-garancijski fondovi se, anketa LiNK-a je pokazala, uklapaju
u te interese. Čak više, mnogi subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru
formiranje takvih fondova. Imajući tu činjenicu na umu udruženju Link ne stoji ništa na putu
za ozbiljnije angažovanje na realizaciji tog projekta.
Iz onog što su u svojim odgovorima iznijele anketirane banake, odnosno mikrokreditne
organizacije nije teško prepoznati da su one, prije svega, zainteresovane za biznis, tj.
stvaranje profita. Razvoj privrede je za njih važan samo onoliko koliko to doprinosi interesu
profitabilnog plasiranja njihovog finansijskog potencijala. Činjenica da kreditno garancijski
fondovi u tom smislu podupiru njihovu aktivnost (obezbjeđuju klijente, osiguravaju povrat
pozajmljenog novca, ostvaruju primjećenost u lokalnoj zajednici, ponudu novog proizvoda
na tržištu ) na takvim projektima su finansijske institucije spremne sarađivati.
Institucijama uprave je iskreno stalo do razvoja i unapređenja privrede na području za koje
su same odgovorne. U tom smislu one i koriste različite mjere i ulažu velike napore kako bi
poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa. No, zbog činjenice da ne postoji
strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije BiH, mjere koje lokalna uprava,
prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose željene rezultate. Kreditno-
garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave nudi nešto što je ne samo
jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni organi uprave, posebno
opštine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu.
Preporučujemo da se odmah krene u realizaciju tog projekta, utoliko prije što bi to bio ne
samo sistematski već i prvi organizovan pristup povezivanju različitih institucija koje su
koliko odgovorne, toliko i zainteresovane za razvoj regiona na kom je istraživanje obavljeno.
Projekat kreditno-garancijskih fondova bi otuda i bio nadomjestak onom što bi u tom smislu
trebala da čini država (donošenje strategije razvoja i mjera koje bi strategiju trebale da prate).
19
po studiji USOM-a

43. 43
Dio 3 Elementi izvodljivosti za uspostavu Kreditno-
garancijskog fonda za Hercegovinu

44. 44

45. 45
3.1 Spremnost aktera lokalnog/regionalnog razvoja
3.1.1 Institucije vlasti (entitet, kanton, općina)
Za potrebe izvođenja zaključaka iz ove Studije ispitano je 30 institucija, od toga su 22
općinske (19 općina), 4 kantonalne, 3 entitetske, a nijedna na nivou države. Podatke smo uz
to dobili i od jednog udruženja, tj. regionalne institucije. U pitanju je udruženje REDAH
Mostar.
Grafički prikaz 13. Broja ispitanih institucija razvrstanih po rangu
Prikaz broja ispitanih po nivou institucije
0
3 4
22
1
0
5
10
15
20
25
Nivo institucije
Državni
Entitetski (Federalni
nivo ili RS)
Kantonalni/županijski
Opštinski/općinski
Ostalo (udruženje)
Upoznatost institucija sa radom KGF-a
U pitanju br. 6.1. ,Upitnika broj 2. Upitnik za institucije, tražio se odgovor da li i koliko
ispitanici poznaju instituciju kreditno-garancijskih fondova. Na to pitanje 2 ispitanika su
odgovorila da taj oblik podrške MSP poznaju (Služba za zapošljavanje HNK i
Privredna/gospodarska komora FBiH) sasvim dobro.Da taj oblik podrške MSP malo poznaju,
odgovorilo je 8 ispitanika (Opština Berkovići, Općina Široki Brijeg, Narodno Sveučilište
Livno-Ustanova za kulturu i obrazovanje, Općina Posušje, PK Regija Trebinje koja prestavlja
8 opština, Općina Stolac, Općina Čitluk, Općina Grude). Najveći broj ispitanih se izjasnio da
osrednje poznaje kreditno-garancijske fondove. Općina Neum uopće nije odgovorila na ovo
pitanje.
Grafički prikaz 14. Poznavanje KGF-a od strane institucija vlasti
Koliko poznajete KGF, kao način podsticaja
razvoju MSP?
1
2
1
2 2
1
6
9 9
0 0 0
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Dobro Osrednje Malo
Entitetski (Federalni nivo
ili RS)
Kantonalni/županijski
Općinski/opštinski
Ostalo (udruženje)

46. 46
Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-om
Ispitani subjekti koji su ustanovili fondove namjenjene za podsticaje privrede, ili pak takve
fondove planiraju formirati, trebali su u okviru pitanja 6.2. navesti da li su zainteresirani za
saradnju sa KGF-om. Na ovo pitanje 14 ispitanika je odgovorilo potvrdno, jedan ispitanik se
izjasnio da je zainteresiran ukoliko budu obezbijedili sredstva (Općina Posušje), preostalih 14
na postavljeno pitanje nije odgovorilo. Narodno sveučilište Livno- Ustanova za kulturu i
obrazovanje se izjasnila da ne zna dovoljno o KGF. Od ispitanih subjekata koji su odgovorili
pozitivno na ovo pitanje, 13 je bilo općinskih, jedan kantonalni (Gospodarska komora
Herceg-Bosanske Županije Livno) i jedno udruženje (REDAH). Tabelarni i grafički prikaz,
priloženi su u nastavku.
Grafički prikaz 15. Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-m
Da li je institucija zainteresirana za saradnju sa KGF?
0 0 0 0
1
0 0 0
13
0
1
0
1
0 0 0
0
2
4
6
8
10
12
14
Da Ne Ne znam o
KGF
dovoljno
Nemamo o
tome još
izgrađen
stav
Entitetski (Federalni
nivo ili RS)
Kantonalni/županijski
Općinski/opštinski
Ostalo
Najvažniji element izvodljivost za uspostavu Fonda na regionalnom nivou je zainteresiranost
i spremnost institucija vlasti da ga podrže. Odgovori pojedinih subjekata na pomenuto
pitanje su:
 Opština Ljubinje - zaineresirana za saradnju sa KGF kroz asocijaciju 7 opština.
 Grad Mostar - trenutno nema fondove
 Opština Berkovići - nema fondove
 Opština Gacko - još uvijek nema dovoljno zahtjeva za postojeća sredstva
 Općina Stolac - nema fondove
 Općina Čitluk - nema fondova, zainteresirani su međutim za taj oblik saradnje
 FMRPO - ima podršku putem grantova, uz to je zainteresirana za saradnji sa KGF
 Općina Grude - nema u planu osnivanje razvojnih fondova
 Služba za zapošljavanje HNK - nema svoje fondove, sva sredstva namjenjena razvoju
su u federalnom zavodu
 Općina Posušje - nema fondove
 USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) - zainteresirani su za saradnju sa
KGF
 Udruga poslodavaca HBŽ - zainteresirana za sardnju ukoliko stvori uslove
 UG "PRIVREDNIK" - zainteresirani za uspostavu kreditno-garancijskog fonda.
 Privredna/gospodarska komora FBiH - komora je neprofitna nevladina organizacija i
kao takva nema tu vrstu aktivnosti
 PK Regija Trebinje - nema fondove
 Poslovni inkubator - nema fondove

47. 47
Spremnost ulaganja u regionalni KGF
U okviru pitanja 6.3. moglo se izjasniti; da li su ispitanici spremni da ulože svoja sredstva u
Regionalni kreditno-garancijski fond. U odgovorima na ovo pitanje 14 ih je bilo ZA. Zavod
za zapošljavanje je naglasio da bi to učinili ukoliko bi raspolagali sa sredstvima, općina
Prozor-Rama bi to učinila pod uslovom da sredstva budu plasirana na području njihove
općine, UG “Privrednik” Stolac je također ZA, ukoliko se obezbjede sredstva i općina,
Tomislavgrad je ZA, pod odgovorajućim uslovima. Negativan odgovor je dalo 5 ispitanih
subjekata (Gospodarska komora Herceg-Bosanske Županije Livno, Narodno Sveučilište
Livno, Ustanova za kulturu i obrazovanje i FMRPO). Općina Kupres je također,
nezainteresirana za saradnju sa KGF. Razlog tome su nedovoljni budžetski prihodi, a time i
nemogućnost da ustanovi razvojne fondove. Poslovni Inkubator Mostar je naveo da u
njihovom slučaju saradnja sa KGF nije primjenjiva. Razlog tome je posve jasan. U njihovoj
aktivnosti ti oblici posticanja razvoja, niti su predviđeni, niti pak mogući. Ostali ispitanici,
njih 11, na ovo pitanje nije dalo odgovor.
Grafički prikaz 16. Spremnost institucija da ulože u Fond
Da li ste spremni uložiti u regionalni garancijski
fond?
0
1
3
1
10
3
1
0
0
2
4
6
8
10
12
DA NE
Entitetski (Federalni
nivo ili RS)
Kantonalni/županijski
Opštinski/općinski
Ostalo (udruženje)
Najprihvatljiviji način ulaganja u KGF
Na pitanje 6.4. odgovarali su ispitanici koji su se izjasnili da su spremni ulagati u sredstva u
Regionalno kreditno-garancijski fond. Trebali su da se odrede koji način ulaganja u KGF je
za njih najprihvatljiviji. Najveći broj ih se izjasnio da su najprihvatljiviji namjenski
deponovana sredstava u Fond za podršku MSP. Deponovanje se može vršiti na nivou
općine/kantona/regije i sl. Takvo viđenje načina deponovanja sredstava imalo je 13
ispitanika. Odgovore - namjenska donacija za podršku MSP po teritorijalnom principu
općine / kantona / regije i sl. dala su 2 ispitanika. Udruženje REDAH se izjasnilo za
namjenski pristup donacijama. Na ovo pitanje odgovore nije dalo 14 ispitanih.

48. 48
Grafički prikaz 17. Prihvatljivi načini ulaganja u KGF
Ako da, koji način ulaganja u Fond bi za vas bio najprihvatljiviji?
0 0
1
2
1
11
1
0
0
2
4
6
8
10
12
Namjenska donacija za
podršku MSPna teritoriju
općine/ kantona/regije isl.
Namjenski deponovana
sredstava u Fond za podršku
MSPna teritoriju
općine/kantona/regije i sl.
Entitetski (Federalni
nivo ili RS)
Kantonalni/županijski
Opštinski/općinski
Ostalo (udruženje)
Određeni broj ispitanika je navelo druge odgovore:
 Općina Jablanica koja je izrazila volju za formiranje deponovanih sredstva u Fond za
podršku MSP postavila je i uslov da se jasno utvrde pravila,
 USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) opredijelilo se za namjenski
deponovana sredstva u Fond za podršku MSP shodno važećem teritorijalnom
principu (općine/kantona/regije i sl.), no oni za tako nešto još nemaju sredstava,
 Opština Ljubinje kao najprihvatljiviji način ulaganja navela je namjenski deponovana
sredstva u Fond za podršku MSP po teritorijalnom principu: općine/kantona/regije i
sl. međutim uz to daju i napomenu, dato može biti svaki oblik organizacione
strukture,
 Poslovni incubator Mostar - na njih tako nešto nije primjenljivo,
 FMRPO - vlada ne može finansirati MSP na takav način.
Iznosi koji su institucije spremne izdvojiti u KGF
Odgovori na pitanje br. 6.5 trebali su da pokažu koliki iznos sredstava su ispitani subjekti
spremni godišnje da izdvoje u ove svrhe. Iznos koji su spremni izdvojiti:
 Općina Livno je 20.000 KM,
 Općina Široki Brijeg i Općina Tomislavgrad – 50.000 KM,
 Općina Posušje - 100.000 KM,
 Služba za zapošljavanje HNK – 100.000 KM,
 Općina Trebinje – 300.000 KM,
 Općina Prozor – Rama – 300.000 KM.
Na ovo pitanje međutim, 23 ispitanika nisu dale svoje odgovore. Slijedi tabelarni i grafički
prikaz odgovora na ovo pitanje.

49. 49
Tabela 14. Pregled iznosa koji su institucije spremne izdvojiti
Koliki bi iznos vaša institucija bila spremna izdvojiti godišnje u tu svrhu?
Nivo institucije 20.000KM 50.000KM 100.000KM 300.000KM Ukupno
Entitetski 0 0 0 0 0
Kantonalni/
županijski
0 0 1 0 1
Opštinski/
općinski
1 2 1 2 6
Ostalo (udruženje) 0 0 0 0 0
UKUPNO 1 2 2 2 7
Iznos KM: 20.000 100.000 200.000 600.000 920.000
Ostali odgovori na ovo pitanje:
 Općina Jablanica - 150.000,00 KM,
 USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) - još nemaju sredstava,
 Opština Ljubinje - ne mogu definisati,
 Udruga poslodavaca HBŽ - neophodna odluka UO,
 UG "PRIVREDNIK" - iznos koji obezbjeđuju iz drugih izvora,
 Općina Bileća - 2.000.000 KM,
 Poslovni inkubator Mostar - nije primjenljivo,
 Općina Grude - potrebna odluka Općinskog vijeća.
Ko što je vidljivo iz ovog pregleda i informacija koje su upisan pod «ostalo» ukupan iznos
koji bi institucije bile spremne izdvojiti bi se kretao između 2 i 3 mil. KM.
Delegiranje osobe koja bi učestvovala u radu Garancijskog odbora
Na pitanje br. 6.6. da li bi ispitivana institucija delegirala osobu koja bi učestvovala u radu
Garancijskog odbora, dobiveni su sljedeći odgovori. Opština Gacko, Općina Neum i FMRPO
nisu dali odgovor, dok su sve ostale institucije odgovorile pozitivno, samo valja naglasiti da
je Općina Čitluk odgovorila – DA, ako budemo imali sredstava.
Tabela 15. Delegiranje osobe
Institucijama uprave je iskreno stalo do razvoja i unapređenja privrede na području za koje
su same odgovorne. U tom smislu one koriste različite mjere i ulažu velike napore kako bi
poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa. No, zbog činjenice da ne postoji
strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije BiH, mjere koje lokalna uprava,
prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose željene rezultate. Kreditno-
Da li biste delegirali osobu koja bi učestvovala u radu Garancijskog odbora?
Tip institucije DA NE BEZ ODGOVORA
Entitetski (Federalni nivo ili RS) 2 0 1
Kantonalni/županijski 4 0 0
Opštinski/općinski 20 0 2
Ostalo (udruženje) 1 0 0
UKUPNO 27 0 3

50. 50
garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave nudi nešto što je ne samo
jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni organi uprave, posebno
opštine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu.
3.1.2 Banke
Otvorenost banaka/MKO za saradnju
Na pitanje o otvorenosti za saradnju (pitanje br. 10. iz upitnika za banke) od svih ispitanika
dobili smo potvrdne odgovore. Svi ispitani subjekti, zainteresovani su dakle, za razvoj i u
tom smislu su spremne za podršku svakoj incijativi. Bobar banka je jedina koja nije
odgovorila na ovo pitanje.
Oblici saradnje sa bankama/MKO-a (u cilju podrške privrednom razvoju)
Sljedeće pitanje je trebalo da pruži odgovor: za koju vrstu saradnje su ispitivani subjekti
otvoreni. U okviru tog pitanja bila je ponuđena mogučnost da se navede: jesu li otvoreni za
saradnju putem garancijskih fondova? Uz to je data i mogućnost da napišu i kakvu drugu
vrstu saradnje. MKO “EKI” se izjasnila da je otvorena za saradnju, ali nisu naveli za koju
vrstu saradnje. Isti slučaj je i sa CBS, Reiffeisen i ABS bankom. U nastavku su prikazani
odgovori mogućih vrsta saradnje ispitanih:
 MKO “Žene za žene international” - putem garancijskih fondova, putem kreditiranja.
 MKO LOKmicro - putem garancijskih fondova.
 MKO “Partner” - putem garancijskih fondova, za svaki vid saradnje.
 MKO “Sunrise” - putem garancijskih fondova.
 UPI Banka - putem garancijskih fondova.
 MKO Beenfit - putem garancijskih fondova.
 UniCredit Zagrebačka banka - putem garancijkih fondova.
Koliko i što su banke/MKO spremne uraditi za ostvarivanje saradnje
Na pitanje br. 10.3. su odgovarali su oni koji su u predhodnom pitanju odgovorili da su za
saradnju sa garancijskim fondovima. Trebali su se zapravo izjasniti da li žele pokrenuti
razgovore oko saradnje sa garancisjkim fondovima, ili o tome znaju sve, pa žele pristupiti
pregovorima za zaključivanje ugovora o saradnji. U okviru ovog pitanja također, je bilo
ponuđeno da sami ispitanici napišu nešto što im u specificiranim odgovorima nije bilo
ponuđeno. U nastavku prikazujemo njihove odgovore.

51. 51
Grafički prikaz 18. Vrsta saradnje na koju su spremne banke/MKO-e
Vaša banka/MKO o saradnji sa garancijskim
fondovima
3
0 0
5
1 1
0
1
2
3
4
5
6
Želi otvoriti
razgovore na tu
temu
Znamo sve o tome,
želimo pristupiti
pregovorima za
zaključivanje
ugovora o saradnji
Ostalo
Banke
MKO
Iz ovoga pitanja se vidi da većina institucija, želi otvoriti razgovore na temu garancijskih
fondova. Kod banaka to su: UPI banka, Reiffeisen banka i ABS banka, a kod MKO to su:
“Žene za žene international”, MKO “EKI”, MKO “Partner”, MKO “Sunrise”, MKO “Beenfit”.
Jedina MKO koja je odgovorila da zna sve o ovoj temi i da žele pristupiti pregovorma za
zaključivanje ugovora o saradnji, je “Žene za žene international”. Ona je istovremeno
potvrdila da želi otvoriti razgovore na ovu temu. MKO LOKmicro se izjasnila da žele što više
informacija na temu garancijskih fondova.
Iz onog što su u svojim odgovorima iznijele anketirane banke, odnosno mikrokreditne
organizacije nije teško prepoznati da su one, prije svega, zainteresovane za biznis, tj.
stvaranje profita. Razvoj privrede je za njih važan samo onoliko koliko to doprinosi interesu
profitabilnog plasiranja njihovog finansijskog potencijala. Činjenica da kreditno-garancijski
fondovi u tom smislu podupiru njihovu aktivnost (obezbjeđuju klijente i osiguravaju povrat
pozajmljenog novca) na takvim projektima su finansijske institucije spremne sarađivati.
3.1.3 Poduzetnici
Pitanja iz grupe 5. (Upitnik za poduzetnike) trebala su da pokažu koliko i šta sve privredni
subjekti znaju o kreditno-garancijskim fondovima.
Poznavanje KGF kao instrumenta finansiranja MSP-a
U okviru pitanja 5.1. željelo se doći do informacije znaju li anketirani poduzetnici o sistemu
pozajmljivanja novca korištenjem kreditno-garancijskih fondova. Iz odgovora na to pitanje
vidimo da njih 49 imaju dovoljno informacija o sistemu pozajmljivanja putem kreditno-
garancijskih fondova, 65 ih o tome ne zna ništa, dok ih pet na to pitanje nije ni odgovorilo.

52. 52
Grafički prikaz 19. Koliko poduzetnici znaju o KGF-u
Da li poznajete sistem finansiranja biznisa na
principima kreditno garantnih fondova kao
posebnih insitucija?
49
65
5
0
10
20
30
40
50
60
70
Da
Ne
Nije odgovoreno
Spremnost preduzeća da vlastitim sredstvima podrže osnivanje KGF-a
Sljedeće pitanje (pitanje 5.2.) trebalo je da pokaže da li su ispitanici spremni da vlastitim
sredstvima podupru stvaranje Fonda koji bi se koristio za podsticanje razvoja MSP. Potvrdan
odgovor na ovo pitanje dalo je 69 ispitanika, a njih 12 negativan. Na ovo pitanje međutim,
nije odgovorilo 38 ispitanika. Treba, isto tako, navesti da je 65 ispitanika izjavilo kako ne
poznaju rad KGF. Kada je ispitanicima anketar objasnio sistem kreditno-garancijskih
fondova, njih 30 se odlučilo da podrže i takvu ideju. Konačno, 8 ispitanika nisu bili spremni
da finansijski podupru sistem KGF iako su o njemu gotovo sve znali.
Grafički prikaz 20. Spremnost poduzetnika da vlastitim sredstvima podrže osnivanje i rad KGF-a
Da li ste spremni vlastitim depozitom stvarati fond
za kredtiranje?
69
12
38
0
20
40
60
80
Da
Ne
Nije odgovoreno
Novčani iznosi koje su firme spremne godišnje izdvojiti za tu svrhu
Koliko su godišnju sumu ispitanici spremni da izdvoje za tu svrhu saznajemo iz odgovora na
sljedeće pitanje. Većina ispitanika, tačnije njih 22 su spremni za tu namjenu izdvojiti 200 KM,
a 20 bi ih izdvojilo i 300 KM godišnje. Mnogi su izrazili spremnost da izdvoje i više od 300
KM ukoliko bi tako formiran Fond istinski bio u funkciji podsticanja preduzetništva.
Odgovore ispitanika u nastavku predstavljamo tabelarno i grafički.

53. 53
Tabela 16. Spremnost poduzetnika za izdvajanjem vlastitih sredstava za rad KGF-a
Koliko ste spremni izdvojiti godišnje u tu svrhu?
100KM 19
200KM 22
300KM 20
500KM 3
1000KM 1
Zavisi od KGFa 7
nije odgovorilo 47
Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora
Zadnje pitanje iz grupe 5, tj pitanje 5.4. tražilo je od ispitanika da iznesu stavove o
mogućnosti da se kreditor pretvori u investitora i da kao takav učestvuje u dobiti firme.
Pozitivan odgovor na ovo pitanje dala su 54 ispitanika, dok se njih 31 o tom prijedlogu
negativno izjasnilo. Na ovo pitanje nije odgovorilo 34 ispitanika.
Grafički prikaz 21. Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora
Da li biste prihvatili da se kreditor pretvori u
investitora i da u učestvuje u dobiti?
54
31 34
0
10
20
30
40
50
60
Da
Ne
nije odgovorilo
Anketirani privrednici, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri pozajmljivanju
novca. Kreditno-garancijski fondovi se, anketa je pokazala, uklapaju u te interese. Čak šta
više, mnogi subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru formiranje takvih
fondova. Imajući tu činjenicu na umu ne stoji ništa na putu za ozbiljnije angažovanje na
realizaciji ovog projekta.