Prijedlog strategije općine krnjak 12-2014

RAZVOJNA AGENCIJA KARLOVAČKE ŽUPANIJE- KARLA
D.O.O.

1
Razvojna agencija Karlovačke županije- KARLA d.o.o.
prosinac 2014.
Izdavač
Općina Krnjak
Uredništvo
Dejan Mihajlović, Mirko Martinović, Željka Stojković
Koordinator izrade
Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o.
Mile Sokolić
Suradnici: Martina Dvoržak, Lidija Mateša
Radna skupina
Dejan Mihajlović
Mirko Martinović
Nada Coha
Ljubica Šolić
Goran Bižić
Ilija Matijević
Ljiljana Plazibat
Petar Kunić
Željka Stojković
Zdravko Valentino Novosel
Partnersko vijeće
Članovi Općinskog vijeća i predstavnici radne skupine
Naklada
Broj primjeraka
Priprema za tisak
Naziv poduzeća/obrta
Tisak
Naziv poduzeća/obrta i godina izdanja

2
prosinac 2014.
Sadržaj:
1.UVOD..................................................................................................................................................5
1.1. Koncepcija lokalne razvojne strategije.................................................................................................6
1.2. Lokalna strategija i održivi razvitak......................................................................................................7
1.3. Što je i čemu služi Razvojna strategija Općine Krnjak?.........................................................................7
1.4. Financiranje razvoja JLS ............................................................................................................................7
1.5. Provedba aktivnosti iz lokalne razvojne strategije.....................................................................................8
1.6. Rezultati provođenja dosadašnjih strategija..............................................................................................9
2. IZVORI SREDSTAVA ZA RAZVOJNE PROJEKTE............................................................. 10
2.1. Strukturni fondovi ............................................................................................................................. 10
2.1.1. Europski fond za regionalni razvoj ................................................................................................. 10
2.1.2. Europski socijalni fond..................................................................................................................... 11
2.1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ................................................................................ 11
2.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020................................................................................................ 12
2.3. Leader program ................................................................................................................................. 12
2.4. Ostali programi.................................................................................................................................. 13
2.5. Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak ............................................................... 13
3. OSNOVNA ANALIZA STANJA................................................................................................... 14
3.1. Zona obuhvata ........................................................................................................................................ 15
3.2. Karlovačka županija................................................................................................................................. 15
3.3. Općina Krnjak.......................................................................................................................................... 17
3.3.1. Demografska analiza............................................................................................................................... 19
3.3.1.1. Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva .......................................................................... 19
3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva.......................................................................................................... 21
3.3.3. Tržište rada ............................................................................................................................................. 24
3.3.4. Zaposlenost i nezaposlenost................................................................................................................... 25
3.3.5. Poljoprivredno stanovništvo................................................................................................................... 26
3.3.6. Migracije ................................................................................................................................................. 27
3.4. Komunalna infrastruktura na području općine Krnjak ............................................................................. 28
3.4.1. Vodoopskrba........................................................................................................................................... 29
3.4.2. Odvodnja ................................................................................................................................................ 30
3.4.3. Nerazvrstane ceste ................................................................................................................................. 30

3
prosinac 2014.
3.4.4. Groblja i javne površine .......................................................................................................................... 31
3.4.5. Opskrba električnom energijom plinom i toplinskom energijom........................................................... 31
3.4.6. Pošta i telekomunikacije......................................................................................................................... 32
3.4.7. Promet .................................................................................................................................................... 32
4. GOSPODARSTVO........................................................................................................................ 34
4.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora.................................................................................................... 34
4.2. Obrtništvo ............................................................................................................................................... 36
4.3. Trgovačka društva ................................................................................................................................... 37
4.4. Zadruge ................................................................................................................................................... 38
4.5. Poljoprivreda........................................................................................................................................... 39
4.5.1. LAG Petrova Gora i LEADER program...................................................................................................... 42
4.6. Šumarstvo ............................................................................................................................................... 43
4.7. Turizam ................................................................................................................................................... 45
4.7.1. Lovni turizam na području Općine Krnjak............................................................................................... 47
4.8. Poticaji za razvoj poduzetništva.............................................................................................................. 48
4.9. Poduzetničke zone................................................................................................................................... 48
4.10. Gospodarska udruživanja ...................................................................................................................... 49
4.11. Bankarstvo i financijske usluge.............................................................................................................. 49
5. KULTURNA I PRIRODNA BAŠTINA OPĆINE KRNJAK .................................................... 50
5.1. Prirodna baština...................................................................................................................................... 50
5.2. Zaštićena kulturno spomenička baština Općine Krnjak........................................................................... 50
5.3. Kulturne manifestacije u Općini Krnjak.................................................................................................... 52
5.4. Program javnih potreba u kulturi Općine Krnjak...................................................................................... 52
6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI OPĆINE KRNJAK................................................................... 53
6.1. Nadležnosti............................................................................................................................................. 54
6.2. Obrazovanje ........................................................................................................................................... 55
6.3. Udruge građana općine Krnjak ............................................................................................................... 57
6.4. Sport....................................................................................................................................................... 57

4
prosinac 2014.
6.5. Zdravstvo................................................................................................................................................ 58
6.6. Socijalna skrb .......................................................................................................................................... 59
7. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA............................................................................................. 59
7.1. Gospodarenje otpadom i utjecaj na okoliš.............................................................................................. 60
7.2. Odlaganje čvrstog otpada....................................................................................................................... 61
7.3. Zbrinjavanje otpada u Općini Krnjak....................................................................................................... 62
7.4. Ispuštanje otpadnih voda ....................................................................................................................... 62
7.5. Zrak i Buka............................................................................................................................................... 63
8. SWOT ANALIZA OPĆINE KRNJAK......................................................................................... 64
9. CILJEVI RAZVOJA OPĆINE KRNJAK – RAZVOJNI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE.... 65
9.1. Sudionici izrade Razvojne strategije Općine Krnjak.................................................................................. 69
9.2. Vizija i ciljevi razvojne strategije Općine Krnjak....................................................................................... 69
10. POPIS RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE KRNJAK 11-2014....................................... 76
11. FINANCIJSKI PLAN.................................................................................................................. 87
12. PRAĆENJE PROVEDBE I REZULTATA RAZVOJNE STRATEGIJE ................................ 87
13. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 89
14. PRILOZI/POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA............................................................ 91

5
prosinac 2014.
1.UVOD
Razvojna strategija Općine Krnjak novi je dokument usmjeren na identifikaciju razvojnih potencijala
ove jedinice lokalne samouprave koja želi biti što spremnija za razdoblje korištenja Strukturnih
fondova od 2014. – 2020. godine. Izrada razvojne strategije kao svojevrsnog poslovnog plana
započela je kroz sveobuhvatan konzultacijski proces dionika iz javnog i privatnog sektora koji su se
sastajali, raspravljali i predlagali modele koji bi pokrenuli sve one koji mogu doprinijeti razvoju ove
jedinice lokalne samouprave koja je zbog niza nesretnih okolnosti postala područje sa kojeg se odlazi
i gdje je mogućnost stjecanja prihoda znatno otežana za sve stanovnike koji žive na njenom području.
Treba istaknuti da su se konzultacijama o novom strateškom dokumentu koje je aktivno predvodio
načelnik Općine Krnjak Dejan Mihajlović odazvali mnogobrojni dionici, posebno oni iz privatnog
sektora što je rezultiralo sa dosta projektnih prijedloga, posebno onih koji su usmjereni na turizam i
poljoprivredu.
Razvojna strategija Općine Krnjak 2014. – 2020. je, ako se izuzme Prostorni plan ove općine, treći
razvojni dokument u poslijeratnom razdoblju kroz koji se pokušavaju identificirati razvojni problemi
ovog područja i definirati ciljevi, prioriteti i mjere koje mogu donijeti kvalitativni pomak i zaustaviti
osnovne probleme koji su istaknuti u SWOT analizi, a njih je zaista dosta. Najvažniji među njima su
visoka nezaposlenost, veliki postotak starijeg stanovništva, slaba razvijenost komunalne
infrastrukture, što uključuje i električnu mrežu, nerazvijenu poduzetničku klimu i nedostatak
kapitalnih investicija. Zbog svega navedenog Općina Krnjak spada u nerazvijena područja Karlovačke
županije iako se nalazi relativno blizu centra županije (Grad Karlovac), a kroz općinu vodi frekventna
prometnica D-1 kojom se, između ostalog, kreće i veliki broj turista na putu prema Plitvičkim jezerima
i srednjem Jadranu, što za sada nije iskorišteno kao neka posebna prednost.
Razvojna strategija Općine Krnjak je izrađena prema metodologiji koju je propisalo nadležno
državno tijelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva Republike Hrvatske1
. Kada se kaže da je strategija izrađena prema propisanoj
metodologiji to znači da se poštivao partnerski pristup u pripremi ovog
dokumenta, da je napravljena osnovna analiza i ocjena stanja Općine Krnjak u trenutku izrade ovog
dokumenta, te da je kroz rad članova radne skupine definirana razvojna vizija, osnovni
strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što uključuje definiranje baze projekata odnosno financijskog
okvira i akcijskog plana za provedbu razvojnih projekata u ovoj lokanoj zajednici.
Treba naglasiti da je svrha pripreme ove strategije usmjerena na nastojanje da se za određeni broj
projektnih prijedloga koji bi mogli potaknuti ekonomsku dinamiku u ovoj općini dobiju sredstva iz
Strukturnih fondova Europske unije, ali nije samo to cilj.
Strateška orijentacija svakog poslovnog subjekta, što je na neki način i jedinica lokalne samouprave,
neophodan je preduvjet ozbiljnog planiranja, iz čega proizlazi spoznaja o vlastitim mogućnostima i
kapacitetima koji su na raspolaganju u ostvarenju zacrtanih ciljeva. Iako članovi Radne skupine nisu bili
pretjerano optimistični u mogućnostima koje nositeljima razvoja ove općine stoje na raspolaganje broj
prikupljenih projektnih prijedloga upućuje na svojevrsni optimizam da situacija ipak nije bezizlazna.
Vrijeme će pokazati dali je to zaista tako.
1
Metodologija je donesena 2010. godine u tadašnjem Ministarstvo regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga
gospodarstva, na temelju članka 14. stavka 4. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske /»Narodne
novine«, broj 153/09

6
prosinac 2014.
1.1. Koncepcija lokalne razvojne strategije
Zbog specifičnih uvjeta organizacije prikupljanja podataka, analize i komunikacije lokanih dionika
koncept lokalne strategije Općine Krnjak usmjeren je na pokušaj da se sastavi sažet i razumljiv
dokument koji neće opterećivati svojom dužinom i ponavljanjem činjenica koje već postoje u drugim
dokumentima, (Prostornom planu, Planu ukupnog razvoja i sl.) a služit će kao podsjetnik vodstvu
jedinice lokalne zajednice o čemu su lokani dionici raspravljali prilikom konzultacijskog procesa u
pripremi ove strategije. Razvojna strategija bi trebala biti poslovni plan čija će se realizacija pratiti
kroz vrijeme koje dolazi. Ova Razvojna strategija obuhvaća stanje od 2014. do 2020. godine i
podudara se sa sedmogodišnjim obračunskim razdobljem Europske unije. Ciljevi i prioriteti definirani
u ovoj strategiji u skladu su sa strategijom LAG-a Petrova Gora što uključuje povezanost sa LEADAR
programom, Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije i drugim strateškim
dokumentima, posebno onima koji se odnose na ruralni razvoj i turizam jer je područje Općine Krnjak
ruralno područje čije gospodarstvo se najlakše može prilagoditi ovim gospodarskim granama.
U tom smislu ovaj dokument je u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, sa
Strategijom razvoja turizma, Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014- - 2020. , i
Strategijom razvoja sustava socijalne skrbi 2011 – 2016 jer je riječ o području sa dosta osoba kojima
je neophodna socijalna pomoć u raznim područjima.
Polazišta, ciljevi i prioriteti ove strategije također su usklađeni, koliko je to bilo moguće, sa ciljevima i
prioritetima Sektorskih operativnih programa Republike Hrvatske, Nacionalnog strateškog
referentnog okvira, a u konačnici, rezultati planiranih aktivnosti na određeni način će doprinijeti
realizaciji Strategije Europa 2020. kao generalnoj strateškoj smjernici najviše razine Europske unije.
Organizacijski, Strategija razvoja je postavljena tako da se u prvom dijelu pojašnjava što je i čemu
služi lokalna razvojna strategija, kakva je njena veza za održivim razvitkom i na koji način se financira
razvoj.2
Drugi dio pojašnjava gdje su izvori sredstava za razvojne projekte. Tu je poseban naglasak dan na
Strukturne programe EU (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj), Program ruralnog razvoja 2014.- 2020., Leader program i druge
programe iz kojih se mogu financirati programi važni za stanovnike lokalne zajednice.
U trećem poglavlju slijedi Osnovna analiza u kojoj se pojašnjava kakvo je stanje u Općini Krnjak u
trenutku pisanja ove strategije uzimajući u obzir demografske, socijalne, obrazovne, gospodarske
faktore. U okviru ovog poglavlja provedena je analiza institucija i okruženja, sa posebnim naglaskom
na analizu razvojnih mogućnosti s obzirom na stanje u kojem se Općina Krnjak danas nalazi.
Četvrto poglavlje posvećeno je analizi gospodarstva na području Općine Krnjak sa posebnim fokusom
na one sektore koji mogu biti temelj budućeg razvoja ovog područja.
2
U svrhu argumentacije čemu služi lokalna strategija razvoja korištena su pojašnjenja koja su u Strategiji Općine
Pisarovina formulirali konzultanti tvrtke Micro project d.o.o. koja na jasan i razumljiv način daju upute kako se
financiraju projekti, tko je odgovoran i nadležan za razvoj lokalne infrastrukture, kako provoditi lokalnu
strategiju itd.

7
prosinac 2014.
U petom poglavlju opisuju se kulturna i prirodna baština, a u šestom se analiziraju društvene
djelatnosti, što uključuje obrazovanje, sport, zdravstvo i socijalnu skrb.
Sedmo poglavlje se bavi zaštitom prirode i u njemu je, između ostalog riječ o zbrinjavanju otpada.
Osmo, deveto i deseto poglavlje su na neki način glavni dio strategije i ona su rezultat rada članova
radne skupine. To su Swot analiza (8), Strateški ciljevi, prioriteti i mjere (9), što uključuje i viziju, te
Bazu projekata (10) Općine Saborsko u kojoj su naznačeni razvojni projekti čijom realizacijom bi
moglo doći do promjene sadašnje gospodarske i društvene stagnacije.
1.2. Lokalna strategija i održivi razvitak
Integrirani odnosno održivi razvitak je cilj kojem teži svako planiranje počevši od državne razine pa do
županijske i gradske tj. općinske. Integrirani razvitak objedinjuje gospodarske, socijalne (društvene) i
ekološke ciljeve nekog područja. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u svim
strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja Općine Krnjak.
1.3. Što je i čemu služi Razvojna strategija Općine Krnjak?
Lokalna razvojna strategija je važan dokument kojeg izrađuje općina ili grad,te na taj način preuzima
odgovornost za gospodarski razvoj svojeg područja.
Lokalna razvojna strategija je dokument koji za cilj ima pronaći odgovore na razna pitanja kako bi se
osigurao razvoj određene jedinice lokalne samouprave. Činjenica je da se neko područje može
razvijati i spontano bez prethodnog planiranja i razmatranja načina njegova razvoja, ali problemi u
tom trenutku nastaju zbog toga što je takav razvoj stihijski i mogli bi reći divlji. Takav razvoj najčešće
se ne odvija tempom koji se priželjkuje i/ili se razvija uglavnom vođen kratkoročnim ciljevima, te se
pri tome zaboravljaju svekolike potrebe o kojima lokalna zajednica mora voditi računa. Dakle da bi se
osigurao razvoj neke jedinice lokalne samouprave potrebno je izuzev uloženih financijskih sredstava i
želje odnosno napora imati i jasno definiran cilj koji želimo postići i strategiju na koji način taj cilj i
ostvariti. Razvoj koji se temelji na dugoročnim ciljevima i strategijama najčešće se manifestira
ekonomskom razvijenošću, dobrom gospodarskom koordinacijom, kompatibilnošću gospodarskih
subjekata, dobrom socijalnom politikom, te očuvanjem i zaštitom prostora kao najvrjednijeg resursa
nekog područja.
1.4. Financiranje razvoja JLS
Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i samouprave snose
općine i gradovi. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju,vodovodnu i
kanalizacijsku infrastrukturu ali i svi drugi projekti, njihova izgradnja i održavanje predstavljaju
izniman financijski trošak. Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne

8
prosinac 2014.
mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito
pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture.
Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja privatnog sektora i sredstava za pružanje usluga
vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava javno-privatno partnerstvo).
Postoji mogućnost financiranja takvih projekata i putem kreditiranja lokalnih samouprava u RH. To
tržište koje predstavljaju jedinice lokalne samouprave još je relativno novo i slabo zastupljeno kod
financijskih institucija, ali se vrlo brzo razvija. Iako su novim stanjem tržišta koje je rezultat globalne
recesije smanjeni plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz
državnih i međunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima, lokalne samouprave trebaju
započeti s korištenjem alternativnih oblika financiranja.
Danas vodstvo lokalne samouprave ima nove mogućnosti za financiranje na raspolaganju to su:
Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim
samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za
regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Te institucije i programi imaju već
uhodane procese kroz koje upoznaju lokalnu upravu o načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem i
uvjetima kreditiranja.
U skladu sa navedenim, jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj financiraju se kroz:
1. domaće izvore financiranja i
2. strane izvore financiranja
Postoji 5 osnovnih izvora iz kojih se jedinice lokalne samouprave mogu financirati:
 krediti poslovnih banaka,
 financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing),
 izdavanje obveznica ( moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete),
 krediti i potpore državnih financijskih institucija ( HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, Ministarstva Republike Hrvatske) te
 krediti i potpore Europske unije i međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka,
Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, EU – fondovi,
Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).
Za općinu Krnjak najzanimljiviji su izvori iz EU fondova koji se odnose na financiranje regionalnog i
ruralnog razvoja kao i socijalni programi za osobe treće životne dobi.
1.5. Provedba aktivnosti iz lokalne razvojne strategije
Kako bi se postigla adekvatna efikasnost potrebno je započeti s aktivnom provedbom Lokalne
razvojne strategije. U trenutku kada se Lokalna razvojna strategija izradi treba je usvojiti Općinsko
vijeće. Njezina provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja Lokalne
razvojne strategije od trenutka kada je izrađena do trenutka kada je se počne primjenjivati tj. njene
implementacije. Realizacija programa zahtijeva stoga strogo povezivanje planiranja projekta s
godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.
Proračun lokalnih zajednica trebao bi biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Lokalne
razvojne strategije. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina

9
prosinac 2014.
proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti,koji sadrži projekte ili specifične
korake projekata u slijedećoj godini.
1.6. Rezultati provođenja dosadašnjih strategija
Kao i većina jedinica lokalne samouprave Karlovačke županije Općina Krnjak do sada nije imala
prikladan strateški razvojni dokument u kojem bi se, na temelju provedenog konzultacijskog procesa
svih važnih dionika ove po mnogočemu specifične jedinice lokalne samouprave, mogla pratiti
realizacija pojedinih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, kao i provedba projektnih prijedloga
predstavnika javnog, civilnog i poslovnog sektora. Bar ne na način kako je to predviđeno europskim
procedurama. Doduše, koncept lokalnog razvoja ovog područja razrađen je kroz Prostorni plan
uređenja Općine Krnjak koji je 2005. godine izradio Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. Iako se u
njemu na sveobuhvatan način definirani općinski razvojni potencijali kako se to prostornim
planovima regulira, što između ostalog znači usklađivanje plana sa Strategijom i Programom
prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Karlovačke županije, kao i prostornim
planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave, i sl. ovaj dokument ipak je više usmjeren
na prostorno planiranje a manje na identificiranje projekata koji mogu dovesti do kvalitativne
promjene dosadašnje gospodarske dinamike.
To se dosta ambiciozno pokušalo riješiti izradom Projekta ukupnog razvoja (PUR) Općine Krnjak
(2006.) kroz koji su se na dosta neodređen način pokušalo sugerirati što bi to moglo pokrenuti
razvojni ciklus na području Općine Krnjak. Opsežan finalni dokument na više od 800 stranica zbog
svoje općenitosti nije prihvaćen kao poslovni plan općine između ostalog i zbog toga jer su okolnosti
nametale nove prioritete, pa je on ostao samo neuspješan pokušaj razvojnog planiranja koji nije
realiziran na način kako se to očekivalo.
Uz dva navedena dokumenta treba spomenuti i Zelenu plan (2006), koja je također izrađen u svrhu
razvojnog planiranja Općine Krnjak. Taj je dokument tiskan uz potporu Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva a kao njegov izdavač navodi se udruga ZEO Nobilis, iz Međimurja.
Metodološki, dokument je, kako to piše u impresumu, izrađen uz sudjelovanje javnosti sa područja
općine Krnjak. Zeleni plan Općine Krnjak nije dakle izrađen kao standardni strateški dokument ali je u
dosta svojih elemenata odgovorio na neka važna pitanja koja se odnose na razvoj ovog područja. Na
nešto manje od dvadesetak stranica A5 formata pokušalo se istaknuti koji su osnovni problemi i
prednosti a provedena je i anketa o pitanjima vezanim za okoliš na uzorku od 100 ispitanika. U
kratkoj analizi ispravno su se istaknule prednosti ovog područja koje se odnose na prirodne
vrijednosti, od čega je posebno spomenuta rijeka Korana, izvorišta i pećine, površine pod šumom,
kao i kulturna baština ovog područja. Kao osnovni problemi kroz Zeleni plan istaknuti su negativni
demografski trendovi, upravljanje otpadom, problemi sa pitkom vodom, ali i oronuli objekti,
raspršenost groblja i sl. Konačno, kroz ovaj mali ali sažet dokument predloženo je nekoliko projektnih
prijedloga (Eko selo, Poučne staze, Biciklističke rute, Zavičajna zbirka Krnjaka) i određene smjernice
kako realizirati budući razvoj, koje se podudaraju sa ovom strategijom. Zato treba reći da je Zeleni
plan još uvijek upotrebljiv dokument kao izvor podataka i potvrda da se na području Krnjaka strateški
razmišljalo.

10
prosinac 2014.
Na temelju podataka navedenih u gore spomenutim dokumentima i konzultacijama sa dionicima
tijekom pripreme ovog dokumenta nastala je Razvojna strategija Općine Krnjak kao sinteza ciljeva i
prioriteta koji, zajedno sa projektnim prijedlozima privatnog, javnog i civilnog sektora, daju smjernice
za budući razvoj Općine Krnjak.
Tablica 1. Razvojni dokumenti Općine Krnjak
Red.
br.
Naziv Autor/ Godina
1. Prostorni plan uređenja Općine Krnjak, Urbanistički institut Hrvatske
d.d. Zagreb, 2005.
2. Projekt ukupnog razvoja Općine Krnjak, Consulting Project d.o.o.,
Kalnik, 2006.
3. Zeleni plN Općine Krnjak Udruga ZEO Nobilis, 2006.
4. Razvojna Strategija Općine Saborsko 2014. - 2020. RA Karla d.o.o., 2014.
Izvor: Općina Krnjak
2. IZVORI SREDSTAVA ZA RAZVOJNE PROJEKTE
Europski su fondovi značajan izvor sredstava za razvojne projekte. Ulaskom Hrvatske u EU 2013.g.
umjesto sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA moći će se koristiti Strukturni fondovi.
2.1. Strukturni fondovi
Strukturni fondovi su dio kohezijske politike EU čiji su ciljevi sljedeći: konvergencija,
regionalna konkurentnost i zapošljavanje te prekogranična suradnja. Vrste strukturnih
fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF), te
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).
2.1.1. Europski fond za regionalni razvoj
Usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije
te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose 183,3 milijarde
eura.
Područja aktivnosti:3
 Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, ulaganja u
sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne inicijative usmjerene na
razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim poduzećima
3
http://www.europski-fondovi.eu/program/europski-fond-za-regionalni-razvoj

11
prosinac 2014.
 Ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s
ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje
 Jačanje gospodarskih potencijala: jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja
za ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja
poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i
inovacije za mala i srednja poduzeća)
2.1.2. Europski socijalni fond
Fond koji pruža podršku regijama koje imaju visoku stopu nezaposlenosti. Predviđena
sredstva ESF-a za Hrvatsku u razdoblju 2014.-2020. trebala bi iznositi 1,44 milijardi eura ili
206,4 milijuna eura godišnje.
 Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage
 Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
 Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva
 Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitost javne uprave
2.1.3. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Ovaj fond pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju
inovacija u poljoprivredni sektor. U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine,
planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93 milijarde eura.
 Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim
područjima
 Jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva
 Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi
 Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu
 Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog
dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu
 Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih
područja
4
http://www.europski-fondovi.eu/content/europski-socijalni-fond
5
http://www.europski-fondovi.eu/eafrd

12
prosinac 2014.
2.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020.
Ovaj dokument trebao bi pridonijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju a ujedno je i
preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – fonda iz kojeg
će hrvatskim poduzetnicima biti dostupno nešto više od 2 milijarde eura u razdoblju od 2014.-2020.
( Mjere)
M04 – Ulaganja u fizičku imovinu
M06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
M07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
M10 – Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti
M11 – Ekološki uzgoj
M13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim
ograničenjima
M17,1 - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka
M19 – LEADER
M20 – Tehnička pomoć
2.3. Leader program7
Provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020. doprinijeti će razvoju
ruralnih područja putem provedbe lokalnih razvojnih strategija.
Intenzitet potpore iznosi do 100%. Maksimalna visina javne potpore po korisniku za razdoblje
2014. – 2020. iznosi do 150.000 €.8
 jačanje kapaciteta među ruralnim stanovnicima i partnerstvima
 razvoj, organizacija i vođenje LAG-ova
 priprema i provođenje LRS-a
 suradnja između područja i skupina
6
www.mps.hr
7
Leader program temelji se na uspostavi LAG-ova koji se formiraju na području koje ima više od 5000 a manje
od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove ispod 25.000 stanovnika. Općina Saborsko uključena je u LAG
8
www.mps.hr/ipard
9
www.mps.hr/ipard

13
prosinac 2014.
2.4. Ostali programi
Uz Strukturne fondove, odnosno uz sredstva iz EU fondova što uključuje dosta drugih programa koji
ovdje nisu spomenuti (Programi zajednice, i sl.) za manje jedinice lokalne samouprave kao što je
Krnjak prikladni su i svi drugi programi kroz koje se može doći do sredstava za financiranje lokalnog
razvoja. Od raznih županijskih poticaja i natječaja za razvoj ruralnog ili gospodarskog razvoja, preko
namjenskih sredstava ministarstava za branitelje, mlade, osobe sa invaliditetom (Lutrijska sredstva na
primjer), predstavnike nacionalnih manjina, ranjivih skupina, i sl. do natječaja UNDP-a, Svjetske
banke, raznih zaklada, veleposlanstava, tvrtki poput Karlovačke pivovare, Zagrebačke banke i sl. koje
također potiču predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora da predlažu svoje projektne ideje u
cilju razvoja zajednice. Više malih projekata na području Općine Krnjak može postići značajne efekte i
potaknuti optimizam ali i stvaranja uvjeta za realizaciju većih programa koji se iz današnje
perspektive čine neostvarivi.
2.5. Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak
Korištenje sredstava iz EU fondova na području Općine Krnjak nije realizirano u omjeru sa kojim bi bili
zadovoljni predstavnici vlasti kao ni stanovnici općine. Zapravo, kada se pogleda tablica projekata ili
sredstava koje je iz nekih vanjskih izvora dobila Općina Krnjak dolazi se do zaključka da je više riječ o
donacijama a manje o projektima koje su predložili dionici sa ovog područja. To je na neki način i
razumljivo s obzirom da je prvih desetak godina nakon završetka rata na području Krnjaka bilo više
problema sa uspostavom osnovnih organizacijskih mehanizama ove općine i stvaranjem uvjeta za
povratak izbjeglih stanovnika u devastirane kuće, odnosno u stvaranju uvjeta za život naseljenika iz
BiH koje je rat donio na područje Krnjaka. Zato se među projektima financiranim na području Krnjaka
nalaze oni za koje je sredstva dalo Japansko veleposlanstvo, Norveška vlada, UNDP, itd. Oni su
uglavnom usmjereni na obnovu osnovne infrastrukture (ceste, mostovi, vodovod, elektroenergetska
mreža).
Početkom predpristupnog procesa malobrojni djelatnici općine imaju malo vremena za edukciju o EU
fondovima ali i malo proračunskih sredstava za pripremu i sufinanciranje značajnijih investicija za
koje nema spremne dokumentacije. To potvrđuje i činjenica da je za vrijeme pripreme Županijske
razvojne strategije Karlovačke županije 2012. godine Općina Krnjak u zajedničku bazu predložila samo
tri projekta; (1) Gospodarsku zonu Općine Krnjak, (2) Izgradnju cjevovoda za južni dio općine Krnjak
(naselja: Čatrnja, Gornji Skrad, Ponorac, Dvorište i Velika Crkvina) i (3) Izgradnju kolektora i pročistača
otpadnih voda u općini Krnjak. Za ni jedan od tri navedena projekta nije bio riješen imovinsko pravni
status i nije postajala dokumentacija koja je preduvjet kandidiranja za sredstva iz EU fondova.
Kako je vrijeme prolazilo i dionici sa područja općine Krnjak počeli su se javljati na natječaje za
sredstva iz EU fondova. Udruge „Breza“ i Ženska grupa Krnjak kao predstavnici civilnog sektora
pokazali su da postoje kapaciteti i znanje za pripremu i provedbu projekata i na području Općine
Krnjak. U novije vrijeme tu se kao posebno uspješna pokazala Osnovna škola „Katarine Zrinski“ iz
Krnjaka koja je u partnerstvu sa školom iz susjednog Vojnića kandidirala i dobila projekt iz IPA
programa „Djeca za budućnost-učenje u Krnjaku i Vojniću iz multikulturalne perspektive''. Ista je

14
prosinac 2014.
ustanova uspjela dobiti i značajna sredstva za zamjenu postojeće i ugradnju nove energetski
učinkovite vanjske stolarije na školskoj zgradi te za izradu toplinske fasade zgrade škole i športske
dvorane. LAG Petrova gora također je započeo sa pripremom i provedbom programa i aktivnosti koje
se odnose i na područje Krnjaka pa se može zaključiti da se nakon faze kada su donacije bile u većini
stvari mijenjaju i počinje ozbiljno vrijeme planiranja i pripreme projektnih prijedloga za sve veći broj
dionika sa područja ove općine.
Tablica 2. Donacije i projekti odobreni Općini Krnjak
Red
br.
Naziv projekta Ukupna vrijednost
projekta
Donator Iznos Sufinanciran od
donatora
Vrijeme
provedbe
1. Obnova lokalne
vodoopskrbne mreže
109.977,80 KN UNDP 109.977,80 2006.
2. TSZ Gornji Skrad 306.754,14 KN UNDP 306.754,14 KN 2006.
3. Obnova vodovoda u općini
Krnjak
70,128,00 EUR Veleposlanstvo
Japana
70,128,00 EUR 2006.
4. Most u Gredaru 122.000,00 KN UNDP - Kraljevina
Norveška
100.000,00 KN 2007.
5.
Ugradnja klorimetra na
izvorištu Gredar 2.994,29 KN UNDP 2.994,29 KN 2008.
6.
Obnova poduzetničke klime
– obnova prometnice
unutar poduzetničke zone 51.560,00 KN UNDP 51.560,00 KN 2008.
7.
Izrada dokumentacije za
vodoopskrbu – Hrvatsko
žarište 107.440,00 KN 107.440,00 KN 2010.
8. ,Djeca za budućnost-učenje
u Krnjaku i Vojniću iz
multikulturalne
perspektive''
161.359,15 EUR IPA 2007.- 2013. 137.155, 28 EUR 2013.
9. Zamjena postojeće i
ugradnja nove energetski
učinkovite vanjske stolarije
te povećanja toplinske
zaštite vanjske ovojnice
zgrade škole i športske
dvorane
2.825.860,79 KN Fonda za zaštitu
okoliša i energetske
učinkovitosti/
ostatak je
financirala KA
županija
2.260.689,00 KN 2013.
10. EIB ???
11. Investicija za budućnost 91.853,00 KN LAG Petrova Gora 91.853,00 KN 2014. - 2015.
3. OSNOVNA ANALIZA STANJA
Unutar osnovne analize promatranog područja dati će se pregled osnovnih obilježja Karlovačke
županije te same Općine Krnjak. Kao neka od osnovnih obilježja analizirat će se: Administrativna
podjela područja, Teritorijalni položaj, Prometni položaj područja, Demografska slika područja te
Prirodna obilježja (reljef i klima).

15
prosinac 2014.
3.1. Zona obuhvata
Centralni dio strategije lokalnog razvoja predstavlja analiza okruženja Općine Krnjak. Unutar analize
okruženja dati će se pregled različitih aspekta (teritorijalni, demografski,ekonomski itd. ) područja
koje pokriva Općina Krnjak. Pri tome će se pojedini pokazatelji uspoređivati s državnim i županijskim
prosjecima da bi se mogle ocijeniti njene prednosti i nedostaci. Državni zavod za statistiku, glavni
nositelj službene statistike Republike Hrvatske sve analize provodi na razini Republike Hrvatske,
županija te jedinica lokalne samouprave – stoga će se analize pojedinih pokazatelja prilagoditi tim
izvorima. Analiza okruženja predstavlja temelj za donošenje strateških smjernica budućeg razvoja.
3.2. Karlovačka županija
Karlovačka županija smještena je u središnjoj Hrvatskoj a prema NUTS klasifikaciji pripada regiji
Kontinentalna Hrvatska. Prostire se na površini od 3.626 km2 te prema Popisu stanovništva iz 2011.
godine ima ukupno 128.899 stanovnika. Zbog svog tranzitnog, prometnog i geostrateškog položaja,
jedna je od najvažnijih županija u Republici Hrvatskoj. Grad Karlovac središte je Karlovačke županije i
čini 11,07% ukupne površine Karlovačke županije. Republika Bosna i Hercegovina te Republika
Slovenija su države s kojom graniči Karlovačka županija. Karlovačka županija sastoji se od 5 gradova i
17 općina čiji su podaci o broju stanovnika sažeti u sljedećoj tablici10
:
Tablica 3. Popis gradova i općina te njihov broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011.
Gradovi Broj stanovnika Općine Broj
stanovnika
1 Karlovac 55.705 1 Barilović 2.990
2 Ogulin 13.915 2 Bosiljevo 1.284
3 Duga Resa 11.180 3 Cetingrad 2.027
4 Slunj 5.076 4 Draganić 2.741
5 Ozalj 6.817 5 Generalski Stol 2.642
6 Josipdol 3.773
7 Kamanje 891
8 Krnjak 1.985
10
Tablica 1. prikazuje popis gradova i općina te njihov broj stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva. Od
pet gradova u Županiji očekivano najveći broj stanovnika ima grad Karlovac (55.705) što čini 43% ukupnog broja
stanovnika Karlovačke županije dok najmanji broj stanovnika ima grad Slunj (5.076) što čini svega 3,94%
ukupnog broja stanovnika Županije. Od općina, najveći broj stanovnika ima općina Vojnić (4.764) što čini 3,7%
ukupnog broja stanovnika Županije dok općina Ribnik ima svega 475 stanovnika. Općina Krnjak je na osmom
mjestu po broju stanovnika što čini 1,54% ukupnog broja stanovnika Županije.

16
prosinac 2014.
9 Lasinja 1.624
10 Netretić 2.862
11 Plaški 2.090
12 Rakovica 2.387
13 Ribnik 475
14 Saborsko 632
15 Tounj 1.150
16 Vojnić 4.764
17 Žakanje 1.889
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika Karlovačke županije
iznosio je 128.899 stanovnika. Od posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika
županije smanjio se za 12.888 osoba ili 9,1%. Proces depopulacije prisutan je već više od desetljeća i
ima izrazito negativan utjecaj na gospodarsku i socijalnu situaciju u županiji. U analizi demografske
slike karlovačke županije iz 2011. godine, kada su postojali samo procijenjeni podaci o broju
stanovnika, iznesena je pretpostavka da bi se do 2020. godine broj stanovnika Županije mogao
smanjiti na 120.000 stanovnika. Popisom iz 2011. godine potvrđen je snažan negativni trend koji u
velikoj mjeri prijeti ostvarivanju razvojnih planova i jačanju razvojnih potencijala.11
Tablica 4. Broj stanovnika Karlovačke županije po gradovima i općinama prema popisu stanovništva
iz 2011. godine i % smanjenja broja stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine. (Napomena:
Kamanje je konstituirano 2004. godine i relevantan podatak o % promjene broja stanovnika nije
moguće izračunati.)12
Grad/
općina
Broj
stan.
% u odnosu
na 2001.
Grad/
općina
Broj
stan.
% u odnosu
na 2001.
Grad/
općina
Broj
stan.
% u odnosu
na 2001.
Karlovac 55.705 -6,21 Ogulin 13.915 -7,57 Duga Resa 11.180 -7,71
Ozalj 6.817 -14,06 Slunj 5.076 -16,73 Vojnić 4.764 -13,30
Josipdol 3.773 -5,37 Netretić 2.862 -14,13
Generalski
stol 2.642 -17,41
Žakanje 1.889 -12,93 Barilović 2.990 -3,39 Draganić 2.741 -7,08
Cetingrad 2.027 -26,18 Rakovica 2.387 -9,00 Plaški 2.090 -8,81
11
Strategija razvoja ljudskih potencijala Karlovačke županije 2014. - 2016.
12
Isto

17
prosinac 2014.
Krnjak 1.985 -9,10 Lasinja 1.624 -16,20 Bosiljevo 1.284 -13,59
Tounj 1.150 -8,15 Saborsko 632 -26,51 Ribnik 475 -18,52
Kamanje 891 N/A
Izvor: Državni Zavod za statistiku RH
Tablica potvrđuje da su Demografski pokazatelji u Karlovačkoj županiji vrlo loši. To se odnosi i na
Općinu Krnjak u kojoj se broj stanovnika u odnosu na popis iz 2001. smanjio za 9,10 % što je jednako
sa županijskim prosjekom depopulacije.
3.3. Općina Krnjak
Općina Krnjak13
je jedna od 22 jedinice lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji.
Općina je većim dijelom smještena uz cestu Karlovac-Slunj. Prema popisu stanovništva iz 2011.godine
općina ima 1985 stanovnika, 68,81 % Srba (1362), 29,17 % Hrvata (579) i 2,02 % ostalih (44). Središte
općine istoimeno je naselje Krnjak. U sljedećoj tablici se mogu vidjeti neki od osnovnih podataka o
općini Krnjak.
Tablica 5. Podaci o Općini Krnjak
Površina (km2) 111,98 km2
Broj stanovnika 1.985
Gustoća naseljenosti 19,3
Administrativni centar Krnjak
Naselja Bijeli Klanac, Brebornica, Budačka
Rijeka, Burić Selo, Čatrnja, Donji
Budački,Dugi Dol, Dvorište,
Gornji Budački, Gornji Skrad,
Grabovac Krnjački, Grabovac
Vojnički, Hrvatsko Žarište, Jasnić
Brdo, Keserov Potok, Krnjak,
Mala Crkvina, Mlakovac, Pavković
Selo, Perići, Podgorje Krnjačko,
Poljana Vojnička,
Ponorac,Rastovac Budački,
Suhodol Budački, Trupinjak,
Velika Crkvina, Vojnović Brdo,
Zagorje i Zimić
Proračunska sredstva –
Plan za 2014.
6.605.747,00 kn
13
Predmetno područje općine Krnjak određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici
Hrvatskoj (“Narodne novine” br. 10/97.) kojim su u članku 9. u okvirima Karlovačke županije određeni gradovi i
općine, uključivo naselja u njihovom sastavu. http://krnjak.hr

18
prosinac 2014.
Po svom prostornom položaju u okviru Karlovačke županije, općina Krnjak zauzima dio središnjeg
područja, pri čemu se glavno centralno naselje općine nalazi relativno blizu (na udaljenosti oko 18
km) od županijskog centra – Grada Karlovca. Svojim rubnim dijelovima Općina Krnjak graniči sa
drugim jedinicama lokalne samouprave unutar Karlovačke županije i to: sa Općinom Barilović na
zapadnoj strani, Gradom Slunjom sa južne strane, Općinom Vojnić na istočnom rubu, te Gradom
Karlovcem na sjevernoj granici.14
Prostorno-zemljopisna lokacija područja Općine nalazi se u
direktnom kontaktu sa teritorijem Grada Karlovca kao središta Karlovačke županije, te se može
zaključiti da je u odnosu na neke druge – udaljenije jedinice lokalne samouprave u okviru Karlovačke
županije, prostorni položaj ove Općine relativno povoljniji.
Najvažniji prometni pravci: Već je spomenuto da je Općina Krnjak većim dijelom smještena uz
prometnicu D-1 na putu između Karlovca i Slunja. Osim blizine Grada Karlovca, dobra povezanost
prema okolnim većim središnjim naseljima ostvarena je prvenstveno zahvaljujući državnoj cesti D-1
koja omogućava dobru i brzu vezu prema središnjem području Županije, ali i drugim gradovima i
sjedištima općina (Vojnić, Slunj, Cetingrad, Rakovica). Opisani položaj Općine Krnjak u odnosu na širi
državni teritorij, kao i lokacija unutar jednog od županijskih razvojnih koridora (Karlovac – Slunj -
Nacionalni park Plitvička jezera - Jadransko more, s jedne strane, i Vojnić – Velika Kladuša – BiH s
druge strane), daje općini Krnjak povoljnije uvjete (u odnosu na druge udaljenije općine Karlovačke
županije) za budući gospodarski razvitak.
Teritorijalna i administrativna organiziranost: 2001. godine općina Krnjak je imala 2.164 stanovnika
dok 2011. godine ima 1.985 stanovnika15
. Središte općine koja je u sastavu Karlovačke županije
istoimeno je naselje Krnjak. Područna naselja općine čine: Bijeli Klanac, Brebornica, Budačka Rijeka,
Burić Selo, Čatrnja, Donji Budački,Dugi Dol, Dvorište, Gornji Budački, Gornji Skrad, Grabovac Krnjački,
Grabovac Vojnički, Hrvatsko Žarište, Jasnić Brdo, Keserov Potok, Krnjak, Mala Crkvina, Mlakovac,
Pavković Selo, Perići, Podgorje Krnjačko, Poljana Vojnička, Ponorac, Rastovac Budački, Suhodol
Budački, Trupinjak, Velika Crkvina, Vojnović Brdo, Zagorje i Zimić. Kao jedinica lokalne samouprave
općina Krnjak ima Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo u kojem su, proporcionalno broju
stanovnika, zastupljeni predstavnici političkih stranaka sa područja općine koji se biraju na
neposrednim izborima. Općinsko vijeće Općine Krnjak broji 11 članova. Kao predstavnike izvršne
vlasti jedinica Općina Krnjak ima općinskog načelnika i dva zamjenika. Općina Krnjak ima 5 mjesnih
odbora a to su: MO Krnjak, MO Budačka Rijeka, MO Donji Budački, MO Gornji Skrad te MO Trupinjak.
Prema Prostornom planu Karlovačke županije površina Općine Krnjak iznosi 115 km2. Ukupna
obuhvaćena površina općine Krnjak iznosi 111,98 km2 (11.198 ha).16
Klimatska obilježja: područje Općine Krnjak spada u prostor Kordunske zaravni, čime su definirana i
njegova osnovna klimatska obilježja. Klimatske karakteristike proizlaze iz kontinentalne klime kao
osnovnog klimatskog tipa. To znači da su na predmetnom području prisutne veće oscilacije godišnjih
temperatura sa karakteristikama vrućih ljetnih perioda i ograničenih oborina te hladnih zimskih
razdoblja sa značajnim oborinama u hladnijem (jesensko-zimskom) periodu godine. Postojeća
14
www.krnjak.hr
15
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
16
Ibidem.

19
prosinac 2014.
klimatska obilježja i prostorni položaj ovog područja rezultiraju sa srednjom godišnjom
temperaturom zraka koja se kreće u rasponu od 10-12 °C.17
Reljef: čitavo područje Općine Krnjak može se promatrati kao prostor jedinstvene tipologije
razvedenog reljefa. Unutar tog prostora konfiguraciju terena obilježavaju riječne udoline i
brežuljkaste uzvisine – sedla i hrbati koji se izmjenjuju sa udolinama vodotoka. Takvu karakterističnu
prostornu tipologiju dopunjavaju kraške vrtače. Unatoč atraktivnoj slikovitosti prostora navedena
obilježja dodatno otežavaju korištenje prostora, kako za poljoprivrednu proizvodnju, tako i za
formiranje prostora naselja.18
3.3.1. Demografska analiza
3.3.1.1. Negativan prirodni prirast i starenje stanovništva
Na prostoru Općine Krnjak, sa površinom od 111,98 km2
, boravilo je u prethodno navedenih 30
naselja prema popisu 2011. godine 1985 stanovnika, što je smanjenje u odnosu na popisnu godinu
2001. (2.164) za 9,1% odnosno za 179 stanovnika. Analizom demografskih pokazatelja može se
konstatirati da je nakon prvog popisa stanovništva 1857. godine, kada je na području današnje
Općine Krnjak živjelo 4370 stanovnika, prisutan gotovo stalni porast broja stanovnika (samo tijekom
1921. godine dolazi do blagog kolebanja – smanjenja broja stanovnika), do 1931. godine, kada na
tom prostoru boravi 6339 stanovnika ili gotovo 50% više stanovnika u odnosu na popis iz 1857.
godine. Izneseni podaci pokazuju da je kroz vremenski period od gotovo 74 godine ukupno
stanovništvo poraslo za 1969 stanovnika. Daljnji period od 1931. do 2011. godine obilježava
konstantan pad broja stanovnika, pa ukupan gubitak u 2011. godine iznosi 4.354 stanovnika u odnosu
na 1931. godinu. Gustoća naseljenosti u Općini iznosi 19,3 stanovnika na jedan km2
.
Tablica 6. Usporedba broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Karlovačkoj županiji i Općini Krnjak
prema Popisu stanovništva 2001. i 2011. godine
Područje Broj
stanovnika
Popis 2001.
g.
RH
%
KŽ
%
Broj
stanovnika
Popis 2011. g.
RH
%
KŽ
%
Indeks
Republika
Hrvatska
4.437.460 100,00 4.284.889 100,00 96,56
Karlovačka
županija
141.787 3,19 100,00 128.899 3,01 100,00 90,91
Općina
Krnjak
2.164 0,0004876 1,52 1.985 0,000463 1,54 78,99
Izvor: Državni zavod za statistiku
Rijetka naseljenost ruralnih krajeva prisutna je u cijeloj Karlovačkoj županiji i vidljiva je njihova daljnja
depopulacija. U okviru razmatranih naselja unutar prostora Općine Krnjak može se zaključiti da je na
svim područjima prisutno gubljenje broja stanovnika te se u tom smislu ne može izdvojiti niti jedno
17
Prostorni plan uređenja Općine Krnjak, 2005.,str.22.
18
Isto

20
prosinac 2014.
naselje koje bi imalo pozitivna demografska obilježja pa je iz tog razloga nužno ojačati nova općinska
središta i naselja sa više stanovnika kao žarišta lokalnog razvoja.
Praćenjem prirodnog kretanja stanovništva moguće je uočiti neke osnovne trendove u kretanju
stanovništva. U Općini Krnjak prirodni prirast posljednje je desetljeće bio negativan. Negativan
prirodni prirast utjecao je na proces depopulacije, što je potvrđeno rezultatima Popisa stanovništva iz
2011. godine.
Tablica 7. Prirodni prirast u Općini Krnjak u razdoblju 2008. – 2012.
Izvor: Državni zavod za statistiku, Priopćenja i Statistička izvješća
Treba istaknuti da je uzrok radikalnog demografskog pražnjenja ruralnog prostora Općine Krnjak
najprije povezan sa posljedicama rata a zatim i napuštanja prostora u potrazi za poslom i odlaskom u
veće gradove zbog nemogućnosti zapošljavanja na području općine. Nepovoljna demografska
situacija u novije doba posebno se odražava i kroz starenje populacije te izumiranje sela. Radi toga je
revitalizacija ruralnih područja ključna pretpostavka obnove i razvitka Općine Krnjak, kao uostalom i
drugih područja Karlovačke županije.
Karlovačka županija, kao i Općina Krnjak, imaju vrlo veliki udio starijeg stanovništva u svojoj strukturi.
Starenje stanovništva je izrazito vidljiv trend koji dovodi do smanjenja ukupno aktivnog stanovništva i
povećanja ekonomski ovisnog stanovništva. Osim opterećenja mirovinskog sustava starenje
stanovništva dovodi do brojnih socijalnih problema te će u budućem razdoblju biti potrebno razviti
dodatne programe pomoći starijim osobama. Prosječna starost stanovnika Općine Krnjak prema
posljednjim podacima iz 2011. godine iznosila je 48,9 godina, što je relativno dobar prosjek kad se
zna, na primjer, da se u Općini Saborsko taj prosjek penje na 51,8 godina.
Tablica 8. Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice Općine Krnjak 2011. po naseljima
Općina/
Naselje
Ukupno
popisan
e osobe
Ukupan
broj
stanovnik
a
Kućanstva Stambene jedinice
Ukupn
o
Privatna
kućanstv
a
Ukupno Stanovi za
stalno
stanovanje
Krnjak 2.201 1985 811 810 1.175 1.087
Bijeli Klanac 1 1 1 1 5 5
Brebornica 64 63 29 29 47 45
Budačka Rijeka 269 245 94 94 164 156
Burić Selo 38 29 17 17 28 25
Čatrnja 154 133 50 50 60 56
Donji Budački 143 136 53 52 57 44
Dugi Dol 99 94 36 36 49 47
Dvorište 51 53 22 21 33 27
Godina Prirodni prirast
2008. -19
2009. -21
2010. -21
2011. -22
2012. -26

21
prosinac 2014.
Gornji Budački 30 28 11 11 26 24
Gornji Skrad 71 67 27 27 25 24
Grabovac Krnjački 96 85 34 34 73 71
Grabovac Vojnićki 78 55 28 28 37 37
Hrvatsko Žarište 40 35 16 16 20 20
Jasnić Brdo 12 10 6 6 11 11
Keserov Potok 8 8 6 6 8 8
Krnjak 378 371 127 127 151 149
Mala Crkvina 45 42 19 19 24 24
Mlakovac 123 118 43 43 62 43
Pavković Selo 65 51 21 21 31 28
Perići 27 22 9 9 10 10
Podgorje Krnjačko 60 48 23 23 32 32
Poljana Vojnićka 23 18 10 10 17 17
Ponorac 52 40 20 20 30 30
Rastovac Budački 13 13 7 7 6 6
Suhodol Budački 8 8 3 3 7 5
Trupinjak 3 1 2 2 3 2
Velika Crkvina 83 68 35 35 72 60
Vojnović Brdo 13 9 3 3 5 5
Zagorje 98 83 41 41 57 54
Zimić 56 51 19 19 25 22
Izvor: Državni zavod za statistiku, Rezultati Popisa stanovništva 2011.
U tablici 5. prikazane su popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice. Rezultati popisa po naseljima
pokazuju da naselja Bijeli Klanac i Trupinjak imaju samo jednog stanovnika dok naselje Krnjak ima
najveći broj, 371 stanovnika.
3.3.2. Obrazovna struktura stanovništva
Iako je veći od prosječnog postotka nepismenih u Karlovačkoj županiji (1,4) , prosjek nepismenih na
području Općine Krnjak (4,8) ipak nije tako veliki kao u nekim drugim jedinicama lokalne samouprave
na području Karlovačke županije gdje je broj nepismenih u strukturi stanovništva i dvostruko veći.
Podaci o nepismenim osobama prikupljeni u zadnjem popisu stanovništva pokazuju da je značajno
veći broj nepismenih žena (8,1) nego muškaraca (1,3), što je prisutno i na drugim ruralnim
područjima.
Tablica 9. : Stanovništvo staro 10 i više godina prema spolu, a nepismeni – 2011. god.

22
prosinac 2014.
Jedinica
regionalne/lokalne
samouprave
Spol Ukupno Nepismeni Postotak u
ukupnom
Karlovačka
županija
Svi 117.828 1.659 1,4
M 56.737 387 0,7
Ž 61.091 1.272 2,1
Općina Krnjak Svi 1.843 88 4,8
M 901 12 1,3
Ž 942 76 8,1
Izvor: Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva 2011. god.
Kada se uspoređuju podaci o završenoj osnovnoj i srednjoj školi na području Općine Krnjak statistika
pokazuje da postotak onih koji su stekli osnovno i srednje obrazovanje u odnosu na ukupni broj
stanovnika nije značajno manji na području Općine Krnjak (58,5%) nego na području cijele Karlovačke
županije (64,6%), čemu je razlog vjerojatno i već spomenuta blizina Grada Karlovca kao županijskog
centra.
Tablica 10. Općina Krnjak – završena osnovna škola
JLRS Spol Ukupno Bez škole 1-3
razreda
OŠ
4-7
razreda
OŠ
Osnovna
škola
Srednja
škola
Karlovačka
županija
Svi 111.569 2.767 1.607 9.025 26.842 56.488
M 53.477 654 403 3.102 11.039 31.224
Ž 58.092 2.113 1.204 5.923 15.803 25.264
Općina
Krnjak
Svi 1.768 123 70 313 455 707
M 861 19 23 135 219 413
Ž 907 104 47 178 236 294
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god.
Kada je riječ o osobama koje su završile visoko obrazovanje razlika je znatno veća. Naime, na
području županije dvostruko je veći prosjek (12,9%) osoba koje su visoko obrazovane nego što je to
na području Općine Krnjak (5,66%). Ovdje treba spomenuti da znatan broj visoko obrazovanih osoba
napustio ovo područje u zadnjih dvadesetak godina i otišao u veće centre širom bivše države a
određeni broj je završio i u inozemstvu.
Tablica 11. Općina Krnjak – završeno visoko obrazovanje
JLRS Spol Visoko obrazovanje Nepoznato
Svega Stručni
studij
Sveučilišni
studij
Doktorat
znanosti
Karlovačka
županija
Svi 14.332 6.491 7.752 89 508
M 6.775 3.219 3.500 56 280
Ž 7.557 3.272 4.252 33 228
Općina
Krnjak
Svi 100 61 39 - -
M 52 34 18 - -
Ž 48 27 21 - -

23
prosinac 2014.
Ono što se u današnje vrijeme posebno vrednuje je informatička pismenost. U tome općina Krnjak
značajno zaostaje za županijskim prosjekom. U tablici 9. može se vidjeti da se gotovo 75% ispitanih
izjasnilo da ne znaju obraditi tekst, a još veći je postotak (77,6%) onih koji nisu u stanju na računalu
obavljati tablične izračune. Razloge zašto je to tako treba također tražiti u činjenici da na prostoru
općine živi veći broj osoba treće životne dobi ali i onih slabijih socijalnih mogućnosti koji svojoj djeci
nisu u mogućnosti osigurati računala i drugu suvremenu informacijsku opremu.
Tablica 12. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatičkoj pismenosti i spolu u 2011. god.
Jedinica
lokalne/regional
ne samouprave
Sp
ol
Ukupno Obrada teksta Tablični izračuni
Da Ne Nepoznat
o
Da Ne Nepoznato
Karlovačka
županija
Svi 117.828 52.541 64.314 973 44.712 72.057 1.059
M 56.737 26.556 29.667 514 22.726 33.447 564
Ž 61.091 25.985 34.647 459 21.986 38.610 495
Općina Krnjak Svi 1.843 464 1.373 6 407 1.430 6
M 901 245 654 2 221 678 2
Ž 942 219 719 4 186 752 4
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. god.
Statistički je značajan i broj osoba koje se ne znaju koristiti internetom i slati elektronsku poštu. U
tablici 10. prikazani su statistički podaci koji pokazuju da se elektroničkom poštom u 2011. godini ne
zna služiti 68% stanovništva općine Krnjak dok se internetom ne zna služiti 65% stanovništva.
Tablica 13. Korištenje interneta i elektroničke pošte u 2011.godini
Jedinica
regionalne/lokalne
samouprave
Spol Korištenje elektroničkom poštom Korištenje internetom
Da Ne Nepoznato Da Ne Nepoznato
Karlovačka
županija
Svi 52.481 64.365 982 58.079 58.750 999
M 26.852 29.368 517 29.840 26.377 520
Ž 25.629 34.997 465 28.239 32.373 479
Općina Krnjak Svi 584 1.253 6 641 1.193 9
M 309 590 2 340 557 4
Ž 275 663 4 301 636 5
Kad se u obzir uzmu podaci o obrazovnoj strukturi stanovnika Krnjaka može se zaključiti da oni mogu
konkurirati samo za određeni krug poslova koji se nude za osobe bez završene osnovne škole,
odnosno sa završenom osnovnom školom. U tablici 11. prikazan je broj nezaposlenih u općini Krnjak
po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju 2014. godine gdje se vidi da je od 213 nezaposlenih najveći broj
osoba sa završenom osnovnom školom dok su samo 3 osobe sa završenim fakultetom.
Tablica 14. Nezaposleni u općini Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju 2014.
Općina Krnjak Ukupno Bez OŠ Sa OŠ KV-VKV SSS VŠS VSS
Tražitelji posla, 3-2014. 213 27 72 71 36 4 3
Izvor: HZZ – Područni ured Karlovac, Statistički bilten br. 5, 2014.

24
prosinac 2014.
3.3.3. Tržište rada
U Općini Krnjak, kao i u većini jedinica lokalne samouprave na području Karlovačke županije, a
posebno onima gdje je rat značajno promijenio gospodarsko razvojne aktivnosti, tržište rada vrlo je
ograničeno. Prema podacima Bizneta19
u Krnjaku je 2014. godine registrirano 38, odnosno 39 ako se
računa Ljekarna Mahično koja zapošljava jednu osobu, poslovnih subjekata, što uključuje tvrtke,
zadruge, i osnovnu školu. Od navedenih 28 se vode još kao aktivne iako je određeni broj njih zapravo
u fazi mirovanja ili likvidacije. Kada se promatra struktura registriranih tvrtki indikativno je da veći
broj njih nema ni jednog zaposlenog. To upućuje na zaključak da stanovnici sa područja općine imaju
vrlo malo mogućnosti za zapošljavanje u tvrtkama registriranim na svom području, odnosno da je na
području Općine Krnjak tržište rada vrlo ograničeno.
Tablica 15. Registrirani poslovni subjekti na području Općine Krnjak 2014. g.
Red.
br.
Registar poslovnih subjekata na području Općine
Krnjak – 2014.
Broj zaposlenih
1 DRVO-PRERADA d.o.o. 6
2 TUTIĆ d.o.o. 4
3 KA-PA d.o.o. 3
4 PISARIĆ-TRADE d.o.o. 0
5 JERKOVIĆ d.o.o. 1
6 KARLOVAČKA KISELICA d.o.o. 0
7 ŠTROK ENERGY d.o.o. 0
8 MIRIĆ j.d.o.o. 0
9 I.B. VULJANIĆ d.o.o. 0
10 KRNJAK, PZ 0
11 MAT-TRANS d.o.o. 0
12 REMONT INŽENJERING d.o.o. 0
12 AGRO-KA d.o.o. 0
14 PGZ KORANA 0
15 VARIANT d.o.o. 0
16 KOZMOS-BOŽIĆ-MOMTAŽE d.o.o. 0
17 NERAL & BOLJKOVAC d.o.o. 0
18 OSNOVNA ŠKOLA KATARINE ZRINSKI 35
19 PPU ZADRUGA MARKOVIĆ 0
20 PGZ KORDUN 1
21 ART NOVA d.o.o. 2
22 BRANITELJSKA ZADRUGA DOM 0
23 ZAVARIVANJE PERKOVIĆ-LACKOVIĆ d.o.o. 2
24 ZELENI SVIJET d.o.o. 0
25 BRZ D.O.O. 0
26 GRBIĆ d.o.o. 0
27 GRADINA d.o.o. 0
28 POLJOPRIVREDNO-GOSPODARSKA ZADRUGA MIR
KRNJAK
0
29 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA POLJANA 0
30 VICTUS EKO zadruga 0
31 LEGO PLUS j.d.o.o. 0
32 PALESTRA d.o.o. 0
33. GAVRANOVIĆ d.o.o. -trgovina 4
19
http://www1.biznet.hr/HgkWeb

25
prosinac 2014.
34. MRVICA 2 j.d.o. 2
35. MAĆEŠIĆ d.o.o.- restoran SAVIĆ 4
36. CESTE KARLOVAC .d.d. – asfaltna baza 10
37. HŠ ŠUMARIJA KRNJAK 10
38. DOBRO ŽAKANJE d.o.o. -trgovina 2
39. Ljekarna Pharma – Mahično
20
1
UKUPNO ZAPOSLENIH 85
Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/ 2014.g
Na području Općine Krnjak djeluje 10 aktivnih obrta koji se bave popravkom vozila, uređenjem
interijera, ugostiteljskom, trgovinom, stolarskim radovima i uzgojem šampinjona. Najviše je obrta
registriranih za poljoprivredne djelatnosti što upućuje da u sektoru poljoprivrede postoje naznake za
povećanje proizvodnih kapaciteta, što znači i mogućnosti zapošljavanja na području Krnjaka. Za sada
su te mogućnosti vrlo skromne i stanovnici sa područja Općine Krnjak koji traže posao upućeni su na
veće centre u traženju posla, što je također povezano sa nizom problema.
3.3.4. Zaposlenost i nezaposlenost
Od 1.985 stanovnika Krnjaka popisanih 2011. godine na području općine prihode od stalnog rada
prijavilo su 264 osobe, a 124 osobe istaknule su da imaju prihode od povremenog rada, dok je 115
osoba izjavilo da ima prihode od poljoprivrede. Starosnu mirovinu primalo je 2011. godine 418
osoba, a 216 korisnici su ostalih mirovina, dok 411 osoba prima socijalnu naknadu21
. U trenutku
provođenja popisa stanovništva na području Općine Krnjak 414 osoba se izjasnilo da su zaposleni a
1.164 osobe su se odredile kao ekonomski neaktivne, što se odnosi na umirovljenike (619), učenike ili
studente (83), one koji imaju obaveze u kućanstvu (232) i ostale neaktivne osobe (230). Kao
nezaposleni se izjasnilo 190 osoba od čega je 64 tražilo prvo zaposlenje. Najveći broj zaposlenih na
području općine odnosi se na zaposlenost u privatnom sektoru. U svibnju 2014. broj nezaposlenih
osoba je veći i iznosi 213 a to je povećanje za 12,1% u odnosu na popis 2011.22
Navedeni podaci
pokazuju da se stanje u posljednje tri godine pogoršalo.
20
Ljekarna Pharma – Mahično nije registrirana na području Krnjaka ali na području općine ima zaposlenu jednu
osobu.
21
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
22
Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Karlovac – PS Karlovac, br. 5, 2014.

26
prosinac 2014.
Grafikon 1. Struktura nezaposlenih u Općini Krnjak prema kvalifikacijskoj strukturi, svibanj 2014.
Izvor: Statistički bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – područni ured Karlovac, svibanj 2014.
Grafikon 1. pokazuje strukturu nezaposlenih u općini Krnjak po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju
2014. gdje je uočljivo da je najveći postotak nezaposlenih sa završenom srednjom školom (33,80%) a
najmanji postotak osoba koje ne rade su oni sa visokom stručnom spremom sa malih 1,41%.
3.3.5. Poljoprivredno stanovništvo
Općina Krnjak spada u nerazvijeno ruralno područje u Republici Hrvatskoj i nalazi se u I skupini
razvijenosti, odnosno vrijednosti indeksa razvijenosti ispod 50% nacionalnog prosjeka što upućuje da
je i poljoprivreda, zajedno sa svim ostalim gospodarskim granama nerazvijena. Prema analizi
navedenoj u Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a Petrova Gora 2012.-2014. na području LAG-a, kojeg je
sastavni dio i Općina Krnjak, najveće prihode ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina, a najmanje
poljoprivreda i šumarstvo (cca, 4%).23
Prema podacima navedenim u Popisu stanovništva 201124
godine na području Općine Krnjak 115
osoba se izjasnilo da ima prihode od poljoprivrede, što je 22% od ukupnog broja onih koji su se
izjasnili da imaju prihode od neke vrste rada. Navedeni postotak ne bi bio tako loš da se ne radi o
manje od jedne trećine (25,3%) stanovnika općine koji su aktivno uključeni u tržište rada. S druge
strane kad se zna da se gotovo 46,5% stanovnika Krnjaka izjasnilo kao radno neaktivni, odnosno bez
prihoda (359), kao korisnici socijalne naknade (411) ili kao primatelji povremene potpore od drugih
(155) jasno je da je poljoprivreda na području Krnjaka nedovoljno iskorišteni potencijal koji može biti
izvor prihoda za sve veći broj stanovnika općine. To potvrđuje i činjenica da je na području Općine
Krnjak, prema dostupnim podacima, evidentirano gotovo 273 OPG- a i desetak tvrtki, obrta i zadruga
čija je glavna djelatnost poljoprivreda. Kad je riječ o OPG-ovima većina njih nije aktivna i njihov
23
Prema pokazateljima ostvarenih prihoda u 2012-toj godini, vidljivo je kako značajno najveće prihode
ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina (C+G 71,7% ukupnih prihoda poduzeća LAG-a), dok poljoprivreda i
šumarstvo ostvaruju samo 3,9% ukupnih prihoda područja LAG-a. / Lokalna razvojna strategija LAG-a Petrova
Gora 2012.-2014.
24
http://www.dzs.hr/
0%
50%
BEZ OŠ OŠ KV,VKV SSS VŠS VSS
3,70%
33,80% 33,33%
16,90%
1,88% 1,41%
Struktura nezaposlenih općine Krnjak
po kvalifikacijskoj strukturi u svibnju
2014.

27
prosinac 2014.
status temelji se na činjenici da su svoje poljoprivredne površine upisali u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava. Ipak, sama činjenica da je tako veliki broj stanovnika općine evidentiran kao, kakvi
takvi, poljoprivredni proizvođači sugerira da je poljoprivreda na području Krnjaka značajan potencijal
u koji vrijedi ulagati i gdje postoje mogućnosti zapošljavanja.
3.3.6. Migracije
Migracije na području Općine Krnjak traju kroz cijelu njenu povijest koja počinje još u antičko doba,
jer je riječ o prostoru na kojem su se tijekom tisućljeća događali različiti društveni konflikti, što je
utjecalo na stanovnike koji su živjeli na tom području. Najintenzivnije demografsko pražnjenje ovog
prostora dogodilo se još u srednjem vijeku kada domicilno stanovništvo bježi pred turskim provalama
u Kranjsku, Štajersku i Austriju25
. Nakon napuštanja tog prostora od gotovo svih stanovnika koji su tu
živjeli područje današnje Općine Krnjak postaje dio obrambene oblasti (Vojna Krajina) koju formira
Habzburška monarhija prema Turskoj. U nju se doseljavaju novi stanovnici čija je uloga pretežito da
služe kao vojnici u vrijeme turskih prodora.26
Prvi popis stanovništva napravljen 1857. godine pokazuje da na području današnjeg Krnjaka živjelo
4370 stanovnika, čiji broj raste sve do dvadesetih godina prošlog stoljeća kada se porast broja
stanovnika malo zaustavio. Ipak, 1931. godine Općina Krnjak ima najveći broj stanovnika (6339) u
svojoj povijesti. Nakon toga započinje pad koji je najizraženiji za vrijeme rata 1991. – 1995. kada se
područje općine ponovno prazni. Poslije rata na područje Krnjaka naseljavaju se prognanici iz BiH
(Hrvati) ali se vraćaju i domicilni stanovnici (Srbi) izbjegli uglavnom u Republiku Srbiju.
Struktura te posljednje velike migracije vidljiva je u podacima prikupljenim u Popisu stanovništva
2011. Prema tim podacima na području današnje Općine Krnjak živi 434 stanovnika iz Hrvatske i 1363
iz inozemstva. Od rođenja u Krnjaku stanuje 188 osoba. Da su iz drugog naselja istog grada ili općine
(Krnjak) izjasnilo se 119 osoba a iz drugog grada ili općine Karlovačke županije u Krnjaku živi 171
osoba. Iz druge Županije u Krnjaku žive 144 osobe. Navedeni podaci pokazuju da je uz doseljenike iz
inozemstva na područje Krnjaka došlo živjeti dosta osoba iz drugih Županija.
Ono što na neki način zbunjuje kada je riječ o popisu stanovništva i procesu migracija je podatak da je
1099 stanovnika Krnjaka porijeklom iz Srbije. Naime, kao i kod drugih područja u Karlovačkoj županiji
gdje su stanovnici srpske nacionalnosti u završnim ratnim operacijama 1995. godine izbjegli u
Republiku Srbiju, riječ je uglavnom o domicilnim stanovnicima koji su i prije živjeli na području
Krnjaka i nakon što su ratne operacije završene i organizirana obnova obiteljskih kuća ponovno se
25
Zbog turskih provala i nečovječnog odnosa feudalaca prema narodu počelo je iseljavanje stanovništva sa
ovog područja dalje na zapad – u Kranjsku, Štajersku i Austriju. Nakon pada Drežnika 1578. godine područje
Korduna i u okviru njega područje današnje općine Krnjak je postalo nenaseljena „ničija zemlja“ između
Austrije i Turske. Turski prodori dalje na zapad su zaustavljeni stvaranjem obrambene oblasti koja je ostala
poznata kao Vojna Krajina/ http://krnjak.hr
26
Novo naseljavanje područja općine Krnjak počinje 1685. godine, kad su u krajeve opustjele „ničije zemlje“ od
strane habzburških oficira naseljene 284 srpske pravoslavne porodice. Tada je naseljeno područje Krnjaka,
Gornjeg i Donjeg Budačkog, a među naseljenima je bilo 747 pješaka, 184 konjanika i još 294 vojno sposobnih
muškaraca. Ovo naseljavanje su izveli karlovački kapetan Matija Štrasold i turanjski kapetan Franjo Oršić./
http://krnjak.hr

28
prosinac 2014.
vratili na svoja imanja. Značajan broj useljenika iz inozemstva su osobe iz Bosne i Hercegovine kojih
prema posljednjem popisu ima 192, iako je taj broj odmah poslije rata bio veći.27
Ukratko, treba
konstatirati da se u proteklih dvadesetak godina društveni život na području Krnjaka ponovno
formira, što nije jednostavan ni lak proces posebno s obzirom na činjenicu da na ovom području
zajednički život grade predstavnici dviju zajednica koje nose ozbiljne ožiljke proteklog rata čije uzroke
i posljedice različito interpretiraju. Iz takve pozicije vrlo je zahtjevno graditi novu socijalnu i
gospodarsku infrastrukturu jer uz izgradnju nove društvene infrastrukture treba izgraditi i
međusobne povjerenje, što je preduvjet novog razvojnog ciklusa koji je u interesu svim stanovnicima
općine.
3.4. Komunalna infrastruktura na području općine Krnjak
Razvijena infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika nekog područja i neophodan preduvjet
razvoja. Bez razvijene infrastrukture, što uključuje prometnu, komunalnu, informacijsko-
komunikacijsku infrastrukturu i sl., razvoj je uvelike otežan. Općina Krnjak poput velikog broja
jedinica lokalne samouprave na području Karlovačke županije ima problema sa osnovnom
infrastrukturom, što značajno utječe ne njene razvojne potencijale. Zaključak koji se nameće
gledajući bazu predloženih projekata Općine Krnjak ukazuje da se u mnogim područjima ova općina
nalazi tek na početku nekog razvoja iako na svom području ima izgrađene prometnice,
elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbnu mrežu, a postoje i određeni poslovni resursi izgrađeni u
prošlosti koji su sada zapušteni ili se koriste u zanemarivom opsegu. Nepostojanje izgrađene
poduzetničke ili poslovne zone, potreba za strojevima za održavanje komunalne infrastrukture,
potreba za rekonstrukcijom i izgradnjom lokalnih cesta, uspostavljanje sabirnog centra za mlijeko,
izgradnja kolektora i pročistača otpadnih voda, izgradnja cjevovoda za neke dijelove općine (Budačka
Rijeka – Trupinjak, Južni dio općine Krnjak,itd.), izgradnja tržnice, sportskih i objekata za kulturne
aktivnosti, i sl. upućuje na to da se stanovnici Općine Krnjak, zajedno sa poslovnim dionicima, te
civilnim i javnim institucijama, nalaze pred velikim poslom pokretanja gospodarske i društvene
dinamike koja bi trebala donijeti značajnu kvalitativnu promjenu u životu na području Krnjaka.
Na području Općine djeluje zajedničko komunalno poduzeće Vojnić - Krnjak komunalac d.o.o. To je
komunalno društvo općina Vojnić i Krnjak. Općina Krnjak se kao suosnivač pridružila Vojnić Krnjak
komunalcu d.o.o u namjeri da se dobije kvalitetnija i jeftinija usluga za stanovnike područja obje
općine. 28
Društvo, između ostalog, zbrinjava otpad sa područja Općine Vojnić i Općine Krnjak. Prikupljanje
otpada sa područja općine Krnjak obavlja se putem tipiziranih posuda/kanti zapremine 120 litara i
240 litara; i kontejnera od 1100 litra. U posude se može odlagati isključivo komunalni otpad koji
nastaje u kućanstvu, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojim svojstvima
i sastavu sličan komunalnom otpadu. U posude za komunalni otpad ne smije se odlagati: industrijski
27
Deset godina ranije (2001.) kao useljenici iz BiH izjasnile su se 574 osobe a kao useljenici iz SRJ samo 21
osoba. Popis stanovništva 2001/ http://www.dzs.hr
28
Vojnić Krnjak komunalac d.o.o djeluje od 2004 godine kada je prvi put registrirano kao „Vojnić komunalac".
2011. godine tvrtka mijenja ime u Vojnić Krnjak komunalac i tada je registrirana sa svim djelatnostima kojima se bavi i
danas.

29
prosinac 2014.
otpad, građevinski otpad, električni otpad, otpadna vozila i gume te opasni otpad. Otpad se odvozi
jednom tjedno prema rasporedu odvoza.29
Djelatnosti komunalnog poduzeća Vojnić-Krnjak:30
 Vađenje ostalih ruda i kamena
 Iznajmljivanje strojeva i opreme
 Opskrba pitkom vodom
 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
 Održavanje čistoće
 Odlaganje komunalnog otpada
 Održavanje javnih površina
 Održavanje nerazvrstanih cesta
 Tržnica na malo
 Održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova
 Obavljanje dimnjačarskih poslova
 Javna rasvjeta
 Kupnja i prodaja roba
 Gospodarenje neopasnim otpadom
Prikupljeni komunalni otpad se odlaže na odlagalište Kokirevo.31
3.4.1. Vodoopskrba
Što se tiče vodoopskrbe na području općine Krnjak ona se ostvaruje na sljedeći način:
a) za naselja Mlakovac, Pavković selo, Donji Budački i dio naselja Krnjak direktnu isporuku vode
vrši Komunalno Duga Resa d.d. iz Duga Rese sa izvorišta Velemerić;
b) za naselje Zimić direktnu isporuku vode vrši Vojnić - Krnjak - komunalac d.o.o. Vojnić iz
Vojnića sa izvorišta Utinja Vrelo;
c) za ostala naselja (Dugi Dol, Podgorje Krnjačko, dio naselja Krnjak, Budačka rijeka, Hrvatsko
žarište, Krnjački Grabovac, Brebornica i Bijeli Klanac) opskrbljuju se sa izvorišta Velemerić
preko glavnog protokomjera i izvorišta Gredar, isporuku vode vrši Općina Krnjak, vlastiti
komunalni pogon općine Krnjak.
Preostala naselja za vodoopskrbu koriste lokalne resurse – izvorišta na koja se nadovezuju manji
lokalni («divlji») vodovodi, nedovoljnih tehničkih karakteristika i sanitarne sigurnosti.
U 2013. godini izrađena je projektna dokumentacija glavnog projekta vodoopskrbnog
(magistralnog) cjevovoda Budačka Rijeka – Trupinjak, kao i natječajna dokumentacija neophodna za
raspisivanje javnog natječaja za izvođenje radova.
29
http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/usluge/komunalni-otpad
30
http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/o-nama
31
http://www.vojnic-krnjak-komunalac.hr/usluge/komunalni-otpad

30
prosinac 2014.
Također je izrađena projektna dokumentacija i ishođena građevinska dozvola za glavni (magistralni)
cjevovod, za crpnu stanicu Čatrnja i vodospremu Vetiljača koji bi prolazio kroz naselja u južnom djelu
općine Krnjak.32
Ukupna planirana vrijednost oba magistralna cjevovoda je 15.000.000,00 kuna.
3.4.2. Odvodnja
U okvirima postojeće izgrađenosti infrastrukturnih sustava može se zaključiti da na području Općine
Krnjak nije realiziran sustav odvodnje, kao dio ukupnog vodno gospodarskog sustava. Danas su
unutar naselja za potrebe domaćinstava izgrađene neadekvatne septičke jame (propusne i sa
preljevima u izgrađeni kanalni sustav ili u cestovne jarke i obližnje recipijente) ili se pak procjeđuju u
podzemlje.33
Općina Krnjak je izradila kompletnu dokumentaciju za kolektor i pročišćivač otpadnih voda. Za I-
dionicu kolektora na relaciji Osnovna škola „Katarine Zrinski“ - mjesto Krnjak ishođena je potvrda
glavnog projekta.
Ukupna planirana vrijednost sustava odvodnje i pročišćivača otpadnih voda je 9.950.000,00 kuna. U
2013. godini započeti su radovi na izgradnji transportnog kolektora u sustavu odvodnje I- dionica.
Obzirom da je isticao rok važenja potvrde glavnog projekta (građevinske dozvole), te da se ista nije
mogla produživati bilo je potrebno započeti sa radovima.34
3.4.3. Nerazvrstane ceste35
Održavanje nerazvrstanih cesta na području Općine Krnjak vrši se putem javnog natječaja ili
narudžbenicom od isporučitelja komunalnih usluga. Isto obuhvaća slijedeće aktivnosti:
 navoz kamenog agregata,
 iskop kanala a u zimskim uvjetima čišćenje snijega i
 sprečavanje poledice.
Poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama odnose se i na:
 građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta,
 održavanja nerazvrstanih cesta,
 evidentiranje nerazvrstanih cesta kod nadležnog ureda za katastar i
 upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige.
U 2013. godini u svezi održavanja putova utrošeno je ukupno 115.020,00 kn.36
32
Glasnik Općine Krnjak 02/2014, str.19.
33
PPU općine Krnjak, str.
34
Glasnik Općine Krnjak 02/2014, str.19
35
Nerazvrstana cesta na području općine je javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu općine.
Mrežu nerazvrstanih cesta na području općine čine ulice, seoske ceste, seoski i poljski putovi i ceste koje spajaju dva naselja,
a nisu razvrstane po posebnim propisima, te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet, a
upisane su u registar nerazvrstanih cesta, ili se u javnim registrima (katastar, zemljišne knjige) vode kao javno dobro, putovi
i ceste. Nerazvrstane ceste koriste se na način koji omogućuje uredno odvijanje prometa, ne ugrožava sigurnost sudionika u
prometu i ne oštećuje cestu. (Glasnik općine Krnjak 02/2014, članak 3-Odluka o nerazvrstanim cestama)
36
Glasnik općine Krnjak, 02/2014. Odluka o prihvaćanju Izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne
infrastrukture za 2013. Godinu, članak

31
prosinac 2014.
U prosjeku, godišnje se planira cca 100.000 kn za održavanje nerazvrstanih cesta,
3.4.4. Groblja i javne površine
Na području Općine Krnjak nalazi se 35 groblja, od čega se 6 vode kao glavna groblja, koje održava
općina Krnjak, dok ostala groblja održavaju mjesni odbori i lokalno stanovništvo. Za glavna groblja
postoji Položajni plan grobnih mjesta sa planom uređenja groblja. Međutim, niti na jednom groblju
nema izgrađene mrtvačnice.
Za izgradnju mrtvačnice na glavnom groblju Vukosovac planira se 1.000.000,00 kuna.
Na području općine se redovito čisti dio javnih površina kojima upravlja Općina Krnjak, a košnja dijela
javnih površina obavljaju se prema zahtjevu naručitelja.
Tablica 16. Održavanje javnih površina u Općini Krnjak
Red. br. Održavanje javnih površina
37
Naručitelji
1. Sadnja cvijeća u žardinjera ispred zgrade Općine Krnjak, JLS
2. Košnja travnjaka u centru Općine Krnjak, JLS
3. Uređenje parkirališta JLS, Privatni sektor
4. Uređenje okoliša oko spomenika kulture. JLS
IZVOR: Općina Krnjak
U 2013. godini održavanje javnih površina su obavljale osobe zaposlene na programu javnih radova.
3.4.5. Opskrba električnom energijom38
plinom i toplinskom energijom
Opskrbu električnom energijom za područje Općine Krnjak pokriva HEP-DP Elektre Karlovac. Trase i
objekti postojećeg elektroenergetskog sustava više razine nalaze se izvan granica Općine Krnjak i
zadovoljavaju potrebe korisnika prostora sa opskrbom preko 110/35/10 kV transformatorske stanice
u Vojniću. Daljnje proširenje prijenosnih energetskih sustava preko područja Općine Krnjak realizirati
će se zajedno sa novom HE Lučica.
Iako je plinifikacija na području Karlovačke županije započela 2006. godine kroz područje općine
Krnjak ne prolaze plinovodne instalacije pa se privatne osobe i poslovni subjekti ne mogu koristiti
ovim energentom.
Na području općine ne postoji ni organizirana opskrba toplinskom energijom već se za grijanje
uglavnom koristi drvo kao sirovina kojeg na području općine ima dovoljno.
Preko područja Općine Krnjak prolaze instalacije Jadranskog naftovoda za prijenos sirove nafte.
37
Glasnik općine Krnjak, 02/14, Odluka o prihvaćanju Izvješća o ostvarenju Programa održavanja komunalne
infrastrukture za 2013. godinu.
38
Ibidem

32
prosinac 2014.
3.4.6. Pošta i telekomunikacije39
Poštanska mreža unutar područja Općine Krnjak izgrađena je usklađeno sa koncentracijom korisnika
prostora. Tako je jedinica poštanske mreže locirana na prostoru naselja Krnjak sa dostavom na
području drugih naselja.
Mreža telekomunikacija u ovom trenutku zadovoljava potrebe svih dijelova područja Općine, a
posebno najrazvijenijeg središnjeg dijela. Pri tome se ukupna telekomunikacijska mreža rješava
putem mjesnih AXE centrala na područjima naselja Krnjak i Zagorje, kao udaljenih pretplatničkih
stupnjeva (UPS) povezanih preko magistralnog svjetlovodnog kabela sa komutacijskim središtima više
razine. Budućim povišenjem telekomunikacijskog standarda i realizacijom boljeg povezivanja unutar
područja Općine, dugoročno se predviđa daljnje proširenje korisničke fiksne i mobilne mreže, čime će
se ostvariti vrlo visoka razina telekomunikacijske povezanosti unutar Općine, ali i prema drugim
područjima.
3.4.7. Promet
Iako prometna infrastruktura na području Krnjaka nije izgrađena na zadovoljavajući način prometni
položaj Općine Krnjak je dobra osnova za njen gospodarski razvoj jer je cijelo područje relativno blizu
županijskog i najvećeg urbanog centra Grada Karlovca a kroz općinu prolazi prometnica D-1 koja
usprkos izgradnji nove autoceste (Dalmatine) od unutrašnjosti prema Dalmaciji još uvijek predstavlja
vrlo važnu komunikaciju na putu od Karlovca prema Plitvicama i Jadranskom moru (Zadru, Splitu,
itd.).
Uz prometnici D-1 koja prolazi smjerom sjever-jug gotovo cijelom dužinom Općine Krnjak za ovo
područje je značajna prometnica D-6 koja u smjeru istok - zapad povezuje Krnjak sa susjednim
Vojnićem, te Topuskom, Glinom itd.
Na području Krnjaka dobra je povezanost i unutar općine40
iako je veći dio tih prometnica u fazi da
treba rekonstrukciju ili prevlačenje novog asfaltnog sloja.
Osim postojeće cestovne prometne infrastrukture, Prostornim planom uređenja Općine Krnjak (u
suglasju sa prostorno-planskim dokumentima državne i županijske razine, te drugim studijama i
projektima) predviđa se realizacija prometno-tehničkih poboljšanja i zaobilaznica naselja na cesti D-1,
uključivo i izgradnju buduće brze ceste - prometnog koridora državnog značaja koji obuhvaća
prometni pravac Zagreb – Karlovac – Slunj. U okviru tih projekata planirana je i izgradnja cestovne
39
Značaj lokacije Općine Krnjak unutar ukupnog prostora Karlovačke županije proizlazi i iz njezinog položaja na
važnim prometnim i infrastrukturnim pravcima države i županije. Njezinim središnjim područjem u
transverzalnom smjeru sjever-jug prolazi državna cesta D-1, dok je istočnim dijelom u longitudinalnom pravcu
istok-zapad položena državna cesta D-6. Preostala prometna infrastruktura ima prvenstveno županijski i lokalni
značaj, a sastoji se od županijske ceste Ž-3189, koja u longitudinalnom smislu predstavlja glavni lokalni pravac i
povezuje razmatrano područje sa zapadno lociranom Općinom Barilović/ PPU općine Krnjak,str.18
40
Drugi prometni pravci lokalnog značaja prema unutrašnjim naseljima i okolnom području predstavljaju
lokalne ceste LC 34113, 34114, 34116, 34117, 34188, 34119, 34120, 34122, 34123, 34125, 34115 i 34094 čiji
koridori presijecaju čitavo razmatrano područje / PPU općine Krnjak,str.18

33
prosinac 2014.
obilaznice naselja Krnjak iako ona u ovom trenutku nije nužno potrebna i za gospodarski razvoj
općine je trenutno važnija cesta kroz središte ove općine.
U županijske ceste se razvrstavaju sljedeće ceste:41
Tablica 17. Popis županijskih cesta u Općini Krnjak
Naziv ceste km
ŽC 3189 Barilović (Ž3185) – Krnjak (D1) 8,7
ŽC 3290 Krnjak (D1) – Kolarić (D216) 5,7
Ukupno 14,4
U lokalne ceste se razvrstavaju sljedeće ceste:
Tablica 18. Popis lokalnih cesta u Općini Krnjak
Naziv ceste Km
LC 34094 Zimić – A.G. Grada Karlovca 1,4
LC 34113 Mlakovac (L34082) – D. Budački (L34114) 2,1
LC 34114 Dugi Dol (Ž3189) – Donji Budački (D1) 3,7
LC 34116 Krnjak (Ž3189) – Podgorje Krnjačko 1,7
LC 34117 Ponorac – Gornji Skrad – L34118 2,2
LC 34118 Velika Crkvina – Čatrnja – Zagorje (D1) 6,5
LC 34120 Zagorje (D1) – Vođević – Veljun (D1) 6,2
LC 34121 Brebornica (D1) – G. Budački – Vođević (L34120) 6,0
LC 34123 Budačka Rijeka (D1) – Trupinjak 6,7
LC 34125 Grabovac Vojnički (Ž3290) – Žarište 1,6
LC 34161 D42 – Čatrnja – D1 2,1
LC 37066 Rastovac (L37065) – Ž3081 1,6
Ukupno 41,8
41
Odluka o razvrstavanju javnih cesta (Narodne novine 64/2013)

34
prosinac 2014.
Nerazvrstane ceste42
u općini Krnjak su u dužini cca 110 km. Na asfaltirane ceste se odnosi 20 km dok
na makadamske približno 90 km.
4. GOSPODARSTVO
Unutar ovog poglavlja prikazat će se pregled ključnih elemenata gospodarstva općine Krnjak,
odnosno analiza stanja kroz usporedbu dostupnih podataka o gospodarskom razvoju, ili bolje rečeno
gospodarskoj stagnaciji Općine Krnjak. U tom smislu posebna pažnja posvetit će se slijedećim
poslovnim subjektima:
 obrtništvu,
 trgovačkim društvima i
 zadrugama
U drugom dijelu poglavlja razmotriti će se pojedine gospodarske grane te će se prikazati pregled
trenutnog stanja i mogućnosti daljnjeg razvoja u sektorima, poljoprivrede, šumarstva, turizma, a bit
će riječi o poduzetničkim asocijacijama, izgrađenosti poduzetničkih zona i uslugama povezanim sa
gospodarstvom na području Krnjaka.
4.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora
Općina Krnjak je područje koje je u posljednjih 25 godina, spletom nesretnih okolnosti potpuno
promijenilo svoju razvojnu dinamiku, iz pozitivne u negativnu. Temeljiti podaci izneseni o prijeratnom
gospodarstvu (podaci iz 1991) u Prostornom planu Općine Krnjak koji je izrađen 2005. godine
pokazuju svu dramatičnost društvenih promjena koje svoj najbolji odraz imaju u pregledu
gospodarskih pokazatelja.43
Na području Općine Krnjak je 1991. godine bilo 1.688 ili 54.1% aktivnog stanovništva, 642 ili 20.5%
osoba s osobnim prihodom i 793 ili 25.4% uzdržavanog stanovništva. Na području Općine Krnjak je
1991. godine bilo 747 radnika ili 23.9% u ukupnom stanovništvu ili 44.3% u ukupnom aktivnom
stanovništvu44
. Na istom području 1991. godine živjelo je oko 3 125 stanovnika.
42
Izvješće Državne revizije o obavljenoj reviziji učinkovitosti održavanja nerazvrstanih cesta u jedinicama
lokalne samouprave Karlovačke županije (Klasa: 041-01/13-15/3 od 07 studenog 2013)
43
Stanovnici općine Krnjak su imali mnogo bolje materijalne uslove života nego ranije i dobre uslove za
zasnivanje radnog odnosa u brojnim karlovačkim tvornicama (prije svega „Jugoturbina“, ali i „Kordun“, „Že –
Če“, „Kupaplastika“,„Velebit“, „Karlovačka Mljekara“, „Karlovačka Pivovara“, „Žitoproizvod“, Robna kuća
„Karlovčanka“, „OTP“, „Tehnomerkur“, „Kraš“, „Ivo Lola Ribar“ i dr.), ali i u PZ „Krnjak“ i proizvodnim pogonima
„Vrpca“ i „Josip Kraš“ otvorenim u Krnjaku. https://www.google.hr
44
Po sektorima djelatnosti, većina ih je bila zaposlena u primarnim djelatnostima (njih 48.1%) i to najviše u
poljoprivredi, a zatim slijede u tercijarnim djelatnostima (njih 24.8% ) najviše u obrtništvu i osobnim uslugama,

35
prosinac 2014.
Većina zaposlenih je radila izvan mjesta svog stanovanja njih 530 ili 71.0% i to skoro svi u nekom
drugom mjestu u istoj općini. Nakon deset godina tj. 2001. godine došlo je do većih promjena u
aktivitetu. Aktivnih je bilo 861 ili 39.8%, osoba s osobnim prihodom 1.011 ili 46.7% i uzdržavanih 292
ili 13.5%.45
Poljoprivreda je 1991. godine bila glavna gospodarska grana, na području Krnjaka prijavljen je 1.031
poljoprivrednik ili 33.0% od ukupnog broja stanovnika i to aktivnih 847 ili 82,1%. Više od 50%
poljoprivrednika bile su žene.46
Godine 2001. na ovom području je bilo 452 poljoprivrednika ili 20.9% od ukupnog broja stanovnika.
Aktivnih je bilo 340 ili 75.2% (udio aktivnih poljoprivrednika u ukupnom broju aktivnog stanovništva
je 39.5% ) i uzdržavanih 112 ili 24.8%. Žene su sve manje prisutne u poljoprivredi. 47
Iako su predviđanja bila usmjerena na to da će se u budućnosti na području Općine Krnjak zadržati
trend gospodarskog razvoja on se smanjio u svim sektorima i svi pokazatelji imaju negativne
trendove, od onih koji se odnose na broj stanovnika, pa do svih gospodarskih grana koje su bile
osnova gospodarskog života ovog područja prije 25 godina. U odnosu na podatke iz 2005. odnosno
na popis stanovništva iz 2001. stanje u gospodarstvu na području Krnjaka 2011. godine pokazuje
daljnje trendove smanjenja i depresije. Od 1768 ukupno popisanih osoba, ekonomski neaktivnih je
1164 (65,8%) a zaposlenih 414 (23,4%)48
.
Kao nezaposleno 2011. godine identificirano je 190 osoba. Tri godine kasnije stvari se nisu puno
promijenile. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za rujan 2014. na području Općine
Krnjak evidentirano je 187 osoba koje traže posao od čega 87 (46,5%) žena.
Ukratko, na području Krnjaka postoji određena gospodarska aktivnost ali ona je dosta kaotična i
nepovezana, u dobrom dijelu usmjerena na šumarstvo, poljodjelstvo, stočarstvo i voćarstvo,
uključujući proizvodnju ekoloških prehrambenih proizvoda.
Na području Krnjaka postoje kapaciteti i za industrijsku proizvodnju. U centru mjesta Krnjak 1998.
uređen je devastirani pogon bivše Karlovačke industrije obuće u Krnjaku. Tvrtka „Kelteks“ iz Karlovca
uložila je osam milijuna kuna za pokretanje proizvodnje staklenih mreža i tkanina49
. Sa 25 zaposlenih
imali su ambiciju proširiti proizvodnju, što se nije dogodilo i broj zaposlenih se vremenom smanjio do
mjere da se pogoni samo održavaju. Postojale su i neke druge najave da će se na području Krnjaka
realizirati neka veće investicija. Poznati gospodarstvenik Goran Štrok50
najavio je 2013. godine da bi u
Krnjaku uložio u pogon za proizvodnju peleta za ogrjev gdje bi se zaposlilo oko 70 radnika. Ta je
u sekundarnim djelatnostima (njih 19.5% ) najviše u industriji i u kvartarnim djelatnostima (njih 4.5%)/ PPU
općine Krnjak, str.114
45
PPU općine Krnjak, str.114.
46
Isto
47
Isto
48
Podaci iz Popisa stanovništva 2011.
49
http://www.hrt.hr/arhiv/98/06/03/a4_hrv.html
50
http://kaportal.hr/goran-strok-tvornica-peleta

36
prosinac 2014.
investicija također ostala samo na najavama i za sada nema naznaka da će se u Krnjaku zaista i
pokrenuti spomenuti proizvodni program.
Sudeći prema projektnim prijedlozima pristiglih u tijeku pripreme Razvojne strategije ozbiljnija
ulaganja na području Krnjaka planiraju se u eksploataciju kamena u Trupinjaku sa čime se bavi
Proizvodno prometna zanatska zadruga „Dolomit“. Ova zadruga koja je registrirana za vađenje
ukrasnoga kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljevca namjerava obnavljati svoj
strojni park u svrhu povećanja proizvodnje.
Uz „Dolomit“ ozbiljna ulaganja najavljuju se u proizvodnji gljiva koju na području Krnjaka razvija
tvrtka GEA – COM d.o.o. iz Budačke Rijeke. Ova tvrtka planira ozbiljna ulaganja u preradu komposta
te opremanje i modernizaciju kapaciteta za proizvodnju gljiva čija se ukupna vrijednost procjenjuje na
više od 45 milijuna kuna. Vrijedno je spomenuti i najavu u ekološku proizvodnju voća i ekološki
turizam za što su tri tvrtke (Eco Norah d.o.o., Kerasan d.o.o. i Jerković d.o.o.) ozbiljno pripremaju.
Turizam je općenito područje gdje se planiraju investicije koje potiče i Općina Krnjak. Jedna od
zanimljivih investicija je izgradnja Turističke zone Mlakovac, sa čime bi ova Općina postala destinacija
zdravstvenog turizma.
Da bi se sve spomenuto realiziralo potrebna je dobra koordinacija javnog, privatnog i civilnog sektora
koji, usprkos određenoj rezerviranosti, također ima svoju viziju razvoja ovog područja koja se očituje
kroz dosta projektnih prijedloga koji su usmjereni na poboljšanje kvalitete života stanovnika ove
općine čiji stanovnici s razlogom čekaju neka bolja vremena.
4.2. Obrtništvo
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa
svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu
(NN 49/2003; 68/2007; 79/2007).
Obrtnici čije je sjedište na području Općine Krnjak, nalaze se pod nadležnošću Županijske obrtničke
komore Karlovačke županije.
Na području Općine Krnjak, prema podacima Obrtnog registra u listopadu 2014., prijavljeno je 11
obrta.
U nastavku je prikazana tablica s brojem obrtnika na području Općine raspodijeljenih prema
pojedinim grupama djelatnosti.
Tablica 19. Broj obrtnika na području Općine Krnjak
Djelatnost Broj obrta Struktura
Proizvodnja – poljoprivreda i
šumarstvo
651
54,5%
Trgovina i ugostiteljstvo 2 18,3%
Usluge 352
27,2%
51
Djelatnost četiri obrta je poljoprivreda i šumarstvo a jedan se bavi obradom drveta. http://or.minpo.hr
52
Registrirani obrti nude tri vrste usluga; vodoinstalaterski i automehaničarski radovi te uređenje interijera.
http://or.minpo.hr

Prijedlog strategije općine krnjak 12-2014

Prijedlog strategije općine krnjak 12-2014

Recommended

Recommended

More Related Content

Similar to Prijedlog strategije općine krnjak 12-2014

Similar to Prijedlog strategije općine krnjak 12-2014 (9)

Prijedlog strategije općine krnjak 12-2014