3.a PSHG

1. Italija
ŠK.GOD. 2014./15.

2. Upravno-teritorijalna
podjela
=
20 regija

3. Geografski položaj
- Poluotočna (Apeninski), otočna i alpska zemlja Južne
Europe
- izlazi na 5 mora (Jadransko, Ligursko, Tirentsko, Jonsko,
Sredozemno)
- do velikih geog. otkrića, geoprometno važna; zatišje do
1869. g. – Sueski kanal

4. Gospodarske regije

5. Gospodarske regije
1. Sjeverna Italija – najrazvijenija regija;
- alpski i predalpski prostor – skijališni turizam Cortina
d`Ampezzo; HE
- Sjevernojadranska nizina – vapnenac – Trst - luka
- Padska nizina – taloženje sedimenata u delti na račun
Jadranskog mora; poljodjelstvo

6. Alpe

7. Padska nizina i delta rijeke Po

8. - dva tipa regija:
1. Pijemont i Lombardija – zapad, Ligursko more
- žarište ekon. aktivnosti - poljoprivreda i industrija
- industrijski trokut Milano-Torino-Genova
- Milano (metalna i tekstilna ind.; trg. i financijski centar)
-Torino – elektronička i automobilska ind. (Fiat, Lancia i Alfa Romeo)
- Genova – petrokemijska ind., najveća tal. luka, naftovodi

9. Industrijska
područja
Brindisi

11. 2. Emilia-Romagna i Veneto – istok, Jadransko more
- poljoprivreda – kukuruz, rajčice, luk
- prehrambena ind. (Barilla, Parmigiano-Reggiano) i
automobilska (Ferrari, motori Ducati)
- Venezia – pješčani sprud –lido u laguni Jadrana – turizam
- Bologna – najstarije sveučilište u Europi

12. Venezia

13. 2. Srednja Italija – srednje razvijena regija
- zapadna obala i unutrašnjost – obala Tirentskog mora –
poljop. područje – vinogradi i voćnjaci; sjever – Toscana –
Firenze – kult. i turist. središte; Rim – glavni i najveći grad
- Apenini – nisko gorje – 4 željezničke pruge, rijetko
naseljeni, stočarstvo, Ancona – lučki grad

14. Toscana

15. Cinque Terre

16. Firenze

17. Bologna

18. Toranj u Pisi

19. Rim

20. San Marino i Vatikan

21. 3. Južna Italija – Mezzogiorno – gosp. slabije razvijen prostor –
periferija (planinski krški prostor – malo plodnog tla)
- trokut razvoja - Bari-Taranto-Brindisi, a izvan njega Napulj (druga
luka Italije; metalurgija, brodogradnja, prehrambena ind.)
- Bari – preradba nafte, trgovina s Bliskim istokom
- Taranto – brodogradilište, prehrambena, kemijska i tekstilna ind.
- Brindisi – maslinarstvo, TE, aeronautika

22. Vezuv

23. Napulj

24. - Sicilija – najveći otok Sredozemnog mora; Mesiniski
tjesnac, vulkan Etna; plodno tlo – agrumi, masline i grožđe;
Siracusa – veza sa Afrikom, Palermo –glavni grad
- Sardinija – otok; planine i obalne ravni – stočarstvo i
turizam

25. Etna

26. Reljefne regije

27. Stanovništvo
- najgušće naseljeni: Padska nizina, Toskana, okolica Rima, Napulja i
obalni pojas Genove; slabije: Alpe, Apenini i Sardinija
- druga pol. 20. st. – migracije jug – sjever (Lombardija, Liguria i
Piemont); homogeno sruštvo (98%)
- zadnji val doseljavanja u Italiju – 2002.-2011. g. = Istočna Europa
(Rumunjska, Ukrajina)

28. Mafija

29. Gospodarstvo
- 7. država prema BDP 2013. g.
- EU, G-8, OECD, NATO
Industrijski Sjever vs. poljoprivredni Jug
Polarizacija Italije (sjever-jug) – problem: iseljavanje mladog stan.,
utjecaj mafije, drugačiji odnos prema radu <- novčani poticaji, gradnja
prometnica

30. Gospodarska struktura

31. BDP 2013. g.

32. Polarizacija Italije

36. Trgovina
- Uvoz – 75% energetskih potreba (ima HE i TE)
- Najveći svjetski izvoznik grožđa i vina
- izvoz motornih vozila (Fiat, Alpha Romeo, Lancia Aprilia,
Ducati, Piaggio), kućanskih aparata (Candy), modne ind.
(Armani, Valentino, Versace, Dolce i Gabanna, Benneton,
Prada), prehrambene ind. (Ferrero, Barilla) i luksuzne
automobile (Ferrari, Maserati, Lamborghini)

38. Nejednak gosp. razvoj
- Visoka razina investiranja i trgovina, ali neučinkovita
birokracija, korupcija i visoki porezi
- Temelj gosp.: velike tvrtke moderne tehnologije