II SVETSKI RAT




 Dragan Bjelić,
OŠ “Petar Kočić”
     InĎija
Od Minhena do Danciga
• Minhenskim sporazumom Nemačkoj je pripojena Sudetska oblast u
  Čehoslovačkoj.
• Hitler je ţeleo da dobije deo Poljske kako bi zauzeo grad Dancig.
• Za to vreme Benito Musolini 1939. godine pripojio je Albaniju.
• U avgustu 1939.godine potpisan je pakt o nenapadanju izmedju SSSR i
  Nemačke(Ribentrop-Molotov)
• 1. IX 1939. godine Hitler napada Poljsku
Nemačka agresija na Poljsku
• Nemci 1. septembra 1939. godine u 4:26 časova napadaju Poljsku.
• Nekoliko sati kasnije na stotine aviona Luftvafe napalo je
  aerodrome, puteve itd.
• Bez objave rata kopnene snage Vermahta prešle su Poljsku granicu sa
  severa,juga i zapada.
• Hitler je za invaziju Poljske angaţovao 1.600.000 vojnika, svrstanih u 57
  divizija.
• Poljska je sa svojom konjičkom divizijom pokušala da odbrani Poljsku, ali
  nije bila uspešna u tome.
• 17. septembra 1939. SSSR napada Poljsku.
• Poljska je praktično izbrisana sa karte sveta.
Nemački napadi na Dansku i Norvešku
• Danska, Norveška, Švedska i Finska su 27. maja 1938.godine potpisale u
  Stokholmu deklaraciju o neutralnosti.
• Danska je 9. aprila 1940. okupirana.
• Norveška je 9. aprila 1940. okupirana.
Slom Francuske
• 10. maja 1940. počela je velika ofanziva na Zapadnom frontu.
• Za to vreme Francuzi su izgradili Maţino liniju (Maginot line), koja je trebala
  da zaustavi Vermarht.
• Nemci zaobilaze Maţino liniju, i Francusku napadaju preko neutralne
  Belgije.
• Savezničke snage su bile svedene na sve manji mostobran kod Denkerka, gde
  je do 4. jula izvedena jedna od najuspešnijih evakuacija u vojnoj istoriji.
• Francuska je okupirana za 21 dan.
• Na neokupirnoj teritoriji stvorena je profašistička vlada maršala Filipa Anrija
  Petena.
• Ta vlada sklopila je savez sa Nemačkom.
Bitka za Britaniju
                                                                 I deo
•   Komadant nemačke avijacije bio je Herman Gering.
•   Bitka je trajala u avgustu i septembru 1940. godine.
•   Nemačka avijacija bombardovala je gradove,fabrike, aerodrome.
•   25. i 26. avgusta 81 bombarder izvrsio je napad na Nemački glavni grad.
•   Materijalna šteta bila je mala, ali je zato psihološki efekat bio veliki.
•   Hitler je hteo osvetu, Gering nareĎuje da se 28,29,30,31. avgusta izvrše
    noćna bombardovanja Liverpula.
Bitka za Britaniju
                                                             II deo
• Hitler nije mogao da podnese to što su Britanci napali Berlin.
• Hitler je odrţao 4. septembra govor u kom govori da Britanci računaju na
  najteţu odmazdu.
• 7. septembra usledio je novi vazdušni napad na London.
• 15. septembra vazdušni napadi dostiţu vrhunac, Nemci gube 56 aviona.
• Britansko ratno vazduhoplovstvo pobedilo je u bici za Britaniju!!!
Operacija u Africi i na Balkanu
• Italija je u junu 1940. godine napala i okupirala deo francuske teritorije.
• U jesen iste godine Italija napada Grčku preko Albanije i ka britanskim
   snagama u Egiptu, napadajući ih iz Libije.
• Stvoren je novi Severnoafrički front.
• Nemačka je otkazala napad na Britaniju, i počela pripreme za napad na
   SSSR.
• Zbog poraza Italijana u Grčkoj i odbacivanja Trojnog pakta u Jugoslaviji,
   Hitler je morao da odloţi napad na SSSR.
• Jedan deo nemačkih snaga, poslato je u Afriku,
 Afrički korpus je pod komandom feldmaršala
 Ervina Romela.
Nemačka agresija na SSSR
                                    -operacija Barbarosa
• 22. juna 1941. Nemci bez objave rata iznenadno
  otpočeli ratna dejstva protiv SSSR-a.
• Prvog dana rata sovjetske jedinice su se nalazile u
  vrlo teškoj situaciji.
• Vrhovni sovjet SSSR-a je najpre izdao ukaz o
  mobilizaciji.
• Nemačke tenkovske kolone su munjevito nadirale ka
  pravcima Lenjingrada, Minska, Kijeva itd.
• Nemci su do 22. juna uveče na celom frontu
  savladali ruske poloţaje.
• IzmeĎu 29. juna i 1. jula počeo je napad nemačkih i
  dinskih snaga na severnom delu fronta od
  Barencovog mora do Karelijske prevlake.
Prerastanje evropskog u svetski rat
Ulazak SAD-a u rat
• Američki predsednik Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil
  potpisali su Atlantsku povelju .
• SAD ulazi u rat posle napada na pomorsku bazu Perl Harbor 7.12.1940.
• Japanski napad na Perl Harbor je označio početak rata na Pacifiku.
• Šest nosača aviona, dva bojna brode, dve teške krstarice, devet razarača i tri
  podmornice isplovile su izmeĎu 10. i 18.11.1941. iz japanske baze Kuru.
• Nekoliko dana kasnije SAD je objavio rat Japanu, a tri dana kasnije Sile
  osovine objavile su rat SAD-u.
• Stvorena je antihitlerovska koalicija( SSSR,SAD, Velika Britanija) čiji je
  glavni cilj bio uništenje Nemačke i fašizma.
Ratna 1942/43
                                                                       I deo
Bitka za Midvej
• Bitka je trajala od 4. do 7. juna 1942.g. I to je bila odlučujuća bitka za
  SAD.
• SAD zaustavljaju japanski napad na koralno ostrvu Midvej.
• Posle ove bitke Japanci odlučuju da se povuku.
• U borbi Amerikanci su imali 150 uništenih aviona, dok su Japanci 322
  aviona.
Ratna 1942/43
                                                                   II deo
I Bitka kod El Alamejna
• Bitka je trajala od 1. do 31. jula 1942.g. Izmedju nemačko-italijanskog
  korpusa pod komandom Ervina Romela i britanske 8. armije pod
  komandom Kloda Očinleka.
• Britanska 8. armija je bila jako iscrpljena, pa je Očinlek 31. jula zatraţio da
  se sve ofanzive zaustave.
• General Harold Aleksandar, glavnokomandujući savezničkih snaga smenio
  je Očinleka i postavio generala Bernanda Montogmerija.
II Bitka kod El Alajmena
• Ova bitka je označila prekretnicu u voĎenju rata u Africi.
• Britanski general Montogmeri izvršio je kontraofanzivu i potisnuo nemački
  korpus u Libiju.
Ratna 1942/43
Staljingradska bitka                                       III deo
• Ova bitka je bila glavna prekretnica u II
  svetskom ratu.
• Bitka se sastojala iz nemačke opsade juţnog
  ruskog grada Staljingrada bitke unutar grada, i
  sovjetske kontraofanzive.
• Šifrovan naziv za ovu bitku je bio Operacija
  Plavo.
• Početak Operacije Plavo planiran je za kraj
  maja 1942. godine.
• Nemci su sa skoro 300.000 vojnika (Armijska
  grupa Jug (B)) forsirali reku Don 20-21.
  avgusta i probili sovjetsku odbranu kod mesta
  Vertjačij, čime je put prema Staljingradu
  postao otvoren.
Ratna 1942/43
                                                              IV deo
Staljingradska bitka
• Borbe u gradu bile su ţestoke i očajničke. Staljin
  je 28. jula Ukazom br. 227 naredio streljanje
  svakog vojnika koji bi se povukao. Slogan je bio
  „Ni korak nazad!“.
Ruska kontraofanziva: operacija Uran
•  12.11.1943. usledila je sovjetska
  kontraofanziva, koja je dovela do sloma opsade i
  velikih nemačkih gubitaka i opkoljavanje čitave
  nemačke Šeste armije.
• Zarobljenoo je oko 100.000 nemačkih vojnika,
  zajedno sa feldmaršalom Paulusom na čelu.
•




    •                                    Snage Sila osovine u okruženju u Staljingradu



Sovjetski kontranapad kod Staljingrada
Ratna 1942/43
                                                             V deo
Kurska bitka
• VoĎena je izmeĎu sovjetskih i nemačkih tenkovskih snaga.
• Ova bitka predstavlja najveću tenkovsku bitku u istoriji.
• Plan Vermarhta je bio da razbije Istočni front.
• Završetkom Kurske bitke završena je i poslednja nemačka ofanziva na
  Istočnom frontu.
• Bitka je završena 1943. pobedom saveznika.
Pobeda saveznika nad fašizmom
• Britanska 8. armija iskrcala se na tlo Italije 3.9.1944. godine.
• Hitler je naredio da se najvećom mogućoj meri pomogne Italiji.
• Protiv britanske 8. armije borile su se samo 2 nemačke divizije kojom je
  komandovao Herman Gering.
• Italijanski diktator Benito Musolini je zbačen s vlasti, a potom je ubijen i
  obešen.
• Britanci su krenuli na Rim, koji su osvojili veoma brzo jer Italijani nisu
  pruţali otpor.




Iskrcavanje na Siciliju                      Saveznička patrola na severu Italije
Pobeda saveznika nad okupatorom
                                              (1944-1945)
                                                     I deo
Teheranska konferencija i pripreme za operaciju Overlord
• VoĎe antifašističke koalicije Frenklin Ruzvelt, Josif Staljin i
   Vinston Čerčil konačnu odluku i otvaranju drugog fronta u
   Evropi doneli su u Teheranu.
• Odlučeno je da se savezničke trupe iskrcaju na Normandiju.
Savezničke pripreme
• Odlučeno je da će Dvajt Ajzenhauer biti komadant savezničkih
   snaga.
• Isplanirano je da se saveznici prebace preko kanala Lamanš.
Nemačke pripreme
• Glavnokomadnujući nemačkih snaga u Francuskoj bio je
   feldmaršal Ervin Romel.
• Romelu su stavljene na raspolaganje tri oklopne divizije.
Pobeda saveznika nad okupatorom
                                        (1944-1945)
                                              II deo
OPERACIJA OVERLORD
• Prvog dana operacije, na 5 plaţa na obali Normandije iskrcalo se oko
  70.000 savezničkih vojnika.
• Laţni obaveštajni podaci naveli su Nemce da glavni napad očekuju u
  rejonu grada Kalea.
• Za mesec dana iskrcalo se oko 1.000.000 vojnika.
• Posle teških borbi oko grada Sen Loa početkom jula, Nemcu su potisnuti
  lakše nego što se očekivalo.
• Pariz je osloboĎen 25.VIII , a u septembru 1944. savezničke trupe prešle su
  nemačku granicu.
Pobeda saveznika nad okupatorom
                                      (1944-1945)
Ardenska bitka
• Poslednja nemačka
                                           III deo
  ofanziva na zapadu
  izvedena je u decembru
  1944. u Ardenima.
• Cilj je bio da Nemci
  probiju je da se britanska i
  američka linija podeli
  čime bi Nemci zauzeli
  Antverpen.




Američki vojnici na izviđačkom zadatku
tokom Ardenske bitke
Kapitulacija Nemačke
• Saveznici su u leto 1944.g. počeli masovna bombardovanja nemačkih
  gradova, fabrika, mostova i ţ. pruga.
• Stradalo je civilno stanovništvo u Berlinu, Hamburgu i Drezdenu u kojem
  nije bilo vojnih ciljeva.
• Sovjetsko napredovanje ka Berlinu nastavljeno je početkom 1945.g.
• Jedinice pod komandom sovjetskih maršala Ţukova i Konjeva izbile su u
  februaru 1945.g. na reku Odru, 70km od Berlina.
• Saveznici su od Nemačke zahtevali bezuslovnu predaju, koju je Adolf
  Hitler i nekoliko njegovih najodanijih oficira nisu prihvatilo.
• Krajem aprila 1945.g. počele su bitke na ulicama Berlina.
• “Adolf Hitler je poslednje dane ţivota proveo u Berlinu; on je izvršio
  samoubistvo 30.4.1945.g.”
• Dokument o bezuslovnoj predaji potpisan je u štabu
• sovjetske armije u Berlinu 8.maja,
• a rat u Evropi je završen 9.maja 1945.g.
Kapitulacija Japana i kraj Drugog svetskog
                                             rata
•   Posle poraza Nemačke, Japan nije odustao od borbe protiv SAD-a.
•   SAD je 1944. imale velike gubitke u bici za ostrvo Ivo Dţima.
•   Ostrvo Okinava osvojeno je 1945. posle kapitulacije Nemačke.
•   Pošto su Amerikanci imali velike gubitke oni su odlučili da iskoriste
    novo oruţje- ATOMSKU BOMBU
•   Prva atomska bomba pala je na grad Hirošima 6.8. poginulo je 100.000
    ljudi.
•   Ova atomska bomba nazvana je “Mali dečak”
•   Pošto Japan nije hteo da potpiše kapitulaciju, Amerikanci su 9.8. bacili
    drugu atomsku bombu.
•   Poginulo je 60.000 ljudi.
•   Japan je potpisao kapitulaciju 2.septembra 1945.g. Na brodu Misuri.
Karakteristike i posledice Drugom
                                     svetskom ratu
• Procenjuje se da je u svetu poginulo 60.000.000 ljudi.
• U logorima Aušvic, Treblinka, Buhenbald i Mauthauzen ubijeno je oko
  6.000.000 Jevreja.
• Genocid koji je nad njima izvršen posle rata, nazvan je holokaust.

SUĐENJA
• Vojni sud je obrazovan u Nirnbergu u avgustu 1945.g.
• Od 24 optuţenih, 12 je izrečena smrtna kazna.
• MeĎu njima je bio i Hitlerova desna ruka Herman Gering, on se posle ubio.
  u zatvoru.
KRAJ

II SVETSKI RAT

  • 1.
    II SVETSKI RAT Dragan Bjelić, OŠ “Petar Kočić” InĎija
  • 2.
    Od Minhena doDanciga • Minhenskim sporazumom Nemačkoj je pripojena Sudetska oblast u Čehoslovačkoj. • Hitler je ţeleo da dobije deo Poljske kako bi zauzeo grad Dancig. • Za to vreme Benito Musolini 1939. godine pripojio je Albaniju. • U avgustu 1939.godine potpisan je pakt o nenapadanju izmedju SSSR i Nemačke(Ribentrop-Molotov) • 1. IX 1939. godine Hitler napada Poljsku
  • 3.
    Nemačka agresija naPoljsku • Nemci 1. septembra 1939. godine u 4:26 časova napadaju Poljsku. • Nekoliko sati kasnije na stotine aviona Luftvafe napalo je aerodrome, puteve itd. • Bez objave rata kopnene snage Vermahta prešle su Poljsku granicu sa severa,juga i zapada. • Hitler je za invaziju Poljske angaţovao 1.600.000 vojnika, svrstanih u 57 divizija. • Poljska je sa svojom konjičkom divizijom pokušala da odbrani Poljsku, ali nije bila uspešna u tome. • 17. septembra 1939. SSSR napada Poljsku. • Poljska je praktično izbrisana sa karte sveta.
  • 5.
    Nemački napadi naDansku i Norvešku • Danska, Norveška, Švedska i Finska su 27. maja 1938.godine potpisale u Stokholmu deklaraciju o neutralnosti. • Danska je 9. aprila 1940. okupirana. • Norveška je 9. aprila 1940. okupirana.
  • 6.
    Slom Francuske • 10.maja 1940. počela je velika ofanziva na Zapadnom frontu. • Za to vreme Francuzi su izgradili Maţino liniju (Maginot line), koja je trebala da zaustavi Vermarht. • Nemci zaobilaze Maţino liniju, i Francusku napadaju preko neutralne Belgije. • Savezničke snage su bile svedene na sve manji mostobran kod Denkerka, gde je do 4. jula izvedena jedna od najuspešnijih evakuacija u vojnoj istoriji. • Francuska je okupirana za 21 dan. • Na neokupirnoj teritoriji stvorena je profašistička vlada maršala Filipa Anrija Petena. • Ta vlada sklopila je savez sa Nemačkom.
  • 8.
    Bitka za Britaniju I deo • Komadant nemačke avijacije bio je Herman Gering. • Bitka je trajala u avgustu i septembru 1940. godine. • Nemačka avijacija bombardovala je gradove,fabrike, aerodrome. • 25. i 26. avgusta 81 bombarder izvrsio je napad na Nemački glavni grad. • Materijalna šteta bila je mala, ali je zato psihološki efekat bio veliki. • Hitler je hteo osvetu, Gering nareĎuje da se 28,29,30,31. avgusta izvrše noćna bombardovanja Liverpula.
  • 9.
    Bitka za Britaniju II deo • Hitler nije mogao da podnese to što su Britanci napali Berlin. • Hitler je odrţao 4. septembra govor u kom govori da Britanci računaju na najteţu odmazdu. • 7. septembra usledio je novi vazdušni napad na London. • 15. septembra vazdušni napadi dostiţu vrhunac, Nemci gube 56 aviona. • Britansko ratno vazduhoplovstvo pobedilo je u bici za Britaniju!!!
  • 10.
    Operacija u Africii na Balkanu • Italija je u junu 1940. godine napala i okupirala deo francuske teritorije. • U jesen iste godine Italija napada Grčku preko Albanije i ka britanskim snagama u Egiptu, napadajući ih iz Libije. • Stvoren je novi Severnoafrički front. • Nemačka je otkazala napad na Britaniju, i počela pripreme za napad na SSSR. • Zbog poraza Italijana u Grčkoj i odbacivanja Trojnog pakta u Jugoslaviji, Hitler je morao da odloţi napad na SSSR. • Jedan deo nemačkih snaga, poslato je u Afriku, Afrički korpus je pod komandom feldmaršala Ervina Romela.
  • 12.
    Nemačka agresija naSSSR -operacija Barbarosa • 22. juna 1941. Nemci bez objave rata iznenadno otpočeli ratna dejstva protiv SSSR-a. • Prvog dana rata sovjetske jedinice su se nalazile u vrlo teškoj situaciji. • Vrhovni sovjet SSSR-a je najpre izdao ukaz o mobilizaciji. • Nemačke tenkovske kolone su munjevito nadirale ka pravcima Lenjingrada, Minska, Kijeva itd. • Nemci su do 22. juna uveče na celom frontu savladali ruske poloţaje. • IzmeĎu 29. juna i 1. jula počeo je napad nemačkih i dinskih snaga na severnom delu fronta od Barencovog mora do Karelijske prevlake.
  • 13.
    Prerastanje evropskog usvetski rat Ulazak SAD-a u rat • Američki predsednik Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil potpisali su Atlantsku povelju . • SAD ulazi u rat posle napada na pomorsku bazu Perl Harbor 7.12.1940. • Japanski napad na Perl Harbor je označio početak rata na Pacifiku. • Šest nosača aviona, dva bojna brode, dve teške krstarice, devet razarača i tri podmornice isplovile su izmeĎu 10. i 18.11.1941. iz japanske baze Kuru. • Nekoliko dana kasnije SAD je objavio rat Japanu, a tri dana kasnije Sile osovine objavile su rat SAD-u. • Stvorena je antihitlerovska koalicija( SSSR,SAD, Velika Britanija) čiji je glavni cilj bio uništenje Nemačke i fašizma.
  • 15.
    Ratna 1942/43 I deo Bitka za Midvej • Bitka je trajala od 4. do 7. juna 1942.g. I to je bila odlučujuća bitka za SAD. • SAD zaustavljaju japanski napad na koralno ostrvu Midvej. • Posle ove bitke Japanci odlučuju da se povuku. • U borbi Amerikanci su imali 150 uništenih aviona, dok su Japanci 322 aviona.
  • 16.
    Ratna 1942/43 II deo I Bitka kod El Alamejna • Bitka je trajala od 1. do 31. jula 1942.g. Izmedju nemačko-italijanskog korpusa pod komandom Ervina Romela i britanske 8. armije pod komandom Kloda Očinleka. • Britanska 8. armija je bila jako iscrpljena, pa je Očinlek 31. jula zatraţio da se sve ofanzive zaustave. • General Harold Aleksandar, glavnokomandujući savezničkih snaga smenio je Očinleka i postavio generala Bernanda Montogmerija. II Bitka kod El Alajmena • Ova bitka je označila prekretnicu u voĎenju rata u Africi. • Britanski general Montogmeri izvršio je kontraofanzivu i potisnuo nemački korpus u Libiju.
  • 17.
    Ratna 1942/43 Staljingradska bitka III deo • Ova bitka je bila glavna prekretnica u II svetskom ratu. • Bitka se sastojala iz nemačke opsade juţnog ruskog grada Staljingrada bitke unutar grada, i sovjetske kontraofanzive. • Šifrovan naziv za ovu bitku je bio Operacija Plavo. • Početak Operacije Plavo planiran je za kraj maja 1942. godine. • Nemci su sa skoro 300.000 vojnika (Armijska grupa Jug (B)) forsirali reku Don 20-21. avgusta i probili sovjetsku odbranu kod mesta Vertjačij, čime je put prema Staljingradu postao otvoren.
  • 18.
    Ratna 1942/43 IV deo Staljingradska bitka • Borbe u gradu bile su ţestoke i očajničke. Staljin je 28. jula Ukazom br. 227 naredio streljanje svakog vojnika koji bi se povukao. Slogan je bio „Ni korak nazad!“. Ruska kontraofanziva: operacija Uran • 12.11.1943. usledila je sovjetska kontraofanziva, koja je dovela do sloma opsade i velikih nemačkih gubitaka i opkoljavanje čitave nemačke Šeste armije. • Zarobljenoo je oko 100.000 nemačkih vojnika, zajedno sa feldmaršalom Paulusom na čelu.
  • 19.
    • Snage Sila osovine u okruženju u Staljingradu Sovjetski kontranapad kod Staljingrada
  • 20.
    Ratna 1942/43 V deo Kurska bitka • VoĎena je izmeĎu sovjetskih i nemačkih tenkovskih snaga. • Ova bitka predstavlja najveću tenkovsku bitku u istoriji. • Plan Vermarhta je bio da razbije Istočni front. • Završetkom Kurske bitke završena je i poslednja nemačka ofanziva na Istočnom frontu. • Bitka je završena 1943. pobedom saveznika.
  • 22.
    Pobeda saveznika nadfašizmom • Britanska 8. armija iskrcala se na tlo Italije 3.9.1944. godine. • Hitler je naredio da se najvećom mogućoj meri pomogne Italiji. • Protiv britanske 8. armije borile su se samo 2 nemačke divizije kojom je komandovao Herman Gering. • Italijanski diktator Benito Musolini je zbačen s vlasti, a potom je ubijen i obešen. • Britanci su krenuli na Rim, koji su osvojili veoma brzo jer Italijani nisu pruţali otpor. Iskrcavanje na Siciliju Saveznička patrola na severu Italije
  • 23.
    Pobeda saveznika nadokupatorom (1944-1945) I deo Teheranska konferencija i pripreme za operaciju Overlord • VoĎe antifašističke koalicije Frenklin Ruzvelt, Josif Staljin i Vinston Čerčil konačnu odluku i otvaranju drugog fronta u Evropi doneli su u Teheranu. • Odlučeno je da se savezničke trupe iskrcaju na Normandiju. Savezničke pripreme • Odlučeno je da će Dvajt Ajzenhauer biti komadant savezničkih snaga. • Isplanirano je da se saveznici prebace preko kanala Lamanš. Nemačke pripreme • Glavnokomadnujući nemačkih snaga u Francuskoj bio je feldmaršal Ervin Romel. • Romelu su stavljene na raspolaganje tri oklopne divizije.
  • 24.
    Pobeda saveznika nadokupatorom (1944-1945) II deo OPERACIJA OVERLORD • Prvog dana operacije, na 5 plaţa na obali Normandije iskrcalo se oko 70.000 savezničkih vojnika. • Laţni obaveštajni podaci naveli su Nemce da glavni napad očekuju u rejonu grada Kalea. • Za mesec dana iskrcalo se oko 1.000.000 vojnika. • Posle teških borbi oko grada Sen Loa početkom jula, Nemcu su potisnuti lakše nego što se očekivalo. • Pariz je osloboĎen 25.VIII , a u septembru 1944. savezničke trupe prešle su nemačku granicu.
  • 26.
    Pobeda saveznika nadokupatorom (1944-1945) Ardenska bitka • Poslednja nemačka III deo ofanziva na zapadu izvedena je u decembru 1944. u Ardenima. • Cilj je bio da Nemci probiju je da se britanska i američka linija podeli čime bi Nemci zauzeli Antverpen. Američki vojnici na izviđačkom zadatku tokom Ardenske bitke
  • 27.
    Kapitulacija Nemačke • Saveznicisu u leto 1944.g. počeli masovna bombardovanja nemačkih gradova, fabrika, mostova i ţ. pruga. • Stradalo je civilno stanovništvo u Berlinu, Hamburgu i Drezdenu u kojem nije bilo vojnih ciljeva. • Sovjetsko napredovanje ka Berlinu nastavljeno je početkom 1945.g. • Jedinice pod komandom sovjetskih maršala Ţukova i Konjeva izbile su u februaru 1945.g. na reku Odru, 70km od Berlina. • Saveznici su od Nemačke zahtevali bezuslovnu predaju, koju je Adolf Hitler i nekoliko njegovih najodanijih oficira nisu prihvatilo. • Krajem aprila 1945.g. počele su bitke na ulicama Berlina. • “Adolf Hitler je poslednje dane ţivota proveo u Berlinu; on je izvršio samoubistvo 30.4.1945.g.” • Dokument o bezuslovnoj predaji potpisan je u štabu • sovjetske armije u Berlinu 8.maja, • a rat u Evropi je završen 9.maja 1945.g.
  • 29.
    Kapitulacija Japana ikraj Drugog svetskog rata • Posle poraza Nemačke, Japan nije odustao od borbe protiv SAD-a. • SAD je 1944. imale velike gubitke u bici za ostrvo Ivo Dţima. • Ostrvo Okinava osvojeno je 1945. posle kapitulacije Nemačke. • Pošto su Amerikanci imali velike gubitke oni su odlučili da iskoriste novo oruţje- ATOMSKU BOMBU • Prva atomska bomba pala je na grad Hirošima 6.8. poginulo je 100.000 ljudi. • Ova atomska bomba nazvana je “Mali dečak” • Pošto Japan nije hteo da potpiše kapitulaciju, Amerikanci su 9.8. bacili drugu atomsku bombu. • Poginulo je 60.000 ljudi. • Japan je potpisao kapitulaciju 2.septembra 1945.g. Na brodu Misuri.
  • 31.
    Karakteristike i poslediceDrugom svetskom ratu • Procenjuje se da je u svetu poginulo 60.000.000 ljudi. • U logorima Aušvic, Treblinka, Buhenbald i Mauthauzen ubijeno je oko 6.000.000 Jevreja. • Genocid koji je nad njima izvršen posle rata, nazvan je holokaust. SUĐENJA • Vojni sud je obrazovan u Nirnbergu u avgustu 1945.g. • Od 24 optuţenih, 12 je izrečena smrtna kazna. • MeĎu njima je bio i Hitlerova desna ruka Herman Gering, on se posle ubio. u zatvoru.
  • 32.