Šta sve znate o razmnožavanju biljaka? Ova prezentacija će vam pomoći da to proverite. Biljke su razvile raznovrsne načine da bi produžile svoju vrstu tj. razmnožavale se i ostavile potomstvo, a koji su to sve načini pročtajte u prezentaciji.
Šta sve znate o razmnožavanju biljaka? Ova prezentacija će vam pomoći da to proverite. Biljke su razvile raznovrsne načine da bi produžile svoju vrstu tj. razmnožavale se i ostavile potomstvo, a koji su to sve načini pročtajte u prezentaciji.
Mišićni sistem čoveka, građa i tipovi mišićnih ćelija, mišićno tkivo, tipovi mišića, uloga mišićnog sistema, veze mišića i kostiju, veze mišića i nerava
Mišićni sistem čoveka, građa i tipovi mišićnih ćelija, mišićno tkivo, tipovi mišića, uloga mišićnog sistema, veze mišića i kostiju, veze mišića i nerava
10. www.company.com
Litički ciklus virusa – virulentni fagi
Pripijanje uz stanicu
domaćina
ADSORPCIJA
Ubrizgavanje
vlastite DNK
INJEKCIJA
Razgradnja stanice
LIZA
-Pričvršćenje faga za posebno
receptorsko mjesto na površini
bakterijske stijenke
-sinteza mRNK koja je potrebna za sintezu
lizozima
-prijenos genskoga materijala u
proteinski omotač
-pucanje i razgradnja domaćinske
stanice pomoću lizozima
-preuzimanje bakterijskoga metabolizma
-replikacija viralnoga genoma unutar
bakterijske DNK
11. www.company.com
Lizogeni ciklus virusa – profagi
Pripijanje uz stanicu
domaćina -
ADSORPCIJA
Ubrizgavanje
vlastite DNK -
INJEKCIJA
Ugradnja u stanicu
-pasivna replikacija viralnoga genoma
kao dio bakterijskoga kromosoma
- prenošenje na stanice kćeri tijekom
diobe
- stvaranje tzv. lizogene bakterije,
otporne na daljnju infekciju
* Pri nepovoljnim uvjetima (rendgensko ili
UV zračenje) moguć je izlazak iz
bakterijskoga kromosoma i ulazak u litički
ciklus
13. www.company.com
Zaključak – značajke virusa
-Obvezni nametnici (obligatni paraziti) – rast je moguć samo
unutar žive stanice
1. Jednostavna građa
2. Specifična organizacija nasljedne tvari
3. Kratko generacijsko vrijeme
4. Lak uzgoj u laboratoriju
5. Visok stupanj specijalizacije pri lizi
17. www.company.com
Vrste bakterija – s obzirom na prehranu
PROTOTROFI – divlji tip bakterija koji
mogu rasti na MINIMALNOJ PODLOZI
voda, izvor ugljika; glukoza ili saharoza, mješavina anorganskih soli
AUKSOTROFI – mutirani tip
mogu rasti samo na MINIMALNOJ PODLOZI + RAZNI DODATCI
voda, izvor ugljika; glukoza ili saharoza, mješavina anorganskih soli
metionin (Met-)
19. www.company.com
Kromosomska organizacija
Haploidni organizmi - geni bakterije organizirani su u jednu grupu vezanih gena
KROMOSOM (nukleoid, genofor) - prstenasta, gola, dvolančana molekula DNK
genetički materijal prokariota i virusa
PLAZMIDI - male kružne molekule DNK
nezavisne samoreplicirajuće čestice
repliciraju se neovisno o bakterijskom kromosomu
mali broj gena
20. www.company.com
Razmnažanje bakterija – E. coli
Optimalni uvjeti - dijeli se svakih 20 minuta
Umjetno stanište (laboratorij) - iz jedne stanice za 12 sati nastane kolonija od 107 do
108 stanica
Prirodno stanište (debelo crijevo sisavaca) - još brži proces
Ishod
- zbog nespolnog razmnožavanja sve bakterije u jednoj koloniji nastale iz jedne stanice su GENETIČKI ISTOVJETNE
-samo u nekim stanicama dolazi do GENETIČKE MUTACIJE
Vjerojatnost mutacije
- za određeni gen u E. coli vjerojatnost mutacije je oko 1x10-7 po staničnoj diobi
-budući da se u crijevu svakodnevno stvara 2x1010 novih stanica, broj mutanata bit će 2000 (2x1010/1x10-7)
Pridonositelji varijabilnosti
- uz mutacije i genetička rekombinacija pridonosi varijabilnosti, ali na razini populacije
21. www.company.com
Razmnažanje bakterija – binarna fisija
Replikacija
DNK
Binarna
fisija
vrsta aseksulane reprodukcije
Učestalost razmnažanja
svakih 20 minuta (optimalno)
Ishod razmnažanja
236 bakterija u 12 h
22. www.company.com
Rekombinacija bakterija
- ujedinjavanje genetičkog materijala dviju jedinki u genom jedne jedinke
- nasljedna tvar jedne bakterije ili virusa može se ugraditi u nasljednu tvar druge
bakterije ili virusa čime nastaju rekombinantni potomci
- prvi su put u bakteriji E. coli uočili i objasnili Lederberg i Tatum 1946.
- MEHANIZMI REKOMBINACIJE u bakterija su:
• transformacija
• konjugacija
• transdukcija
24. www.company.com
Transformacija
- Izmjena genetičke informacije između gole DNA (donor) i DNA
-stanice recipijenta
- Transformirajući princip otkrio je Griffith 1928.
- Gola DNA je kompetentna za transformaciju ako je dvolančana i relativno velika
- stanice kompetentne za transformaciju moraju na površini imati protein – faktor
kompeticije koji se veže za stranu DNA (vezanje zahtijeva energiju)
- Bakterije koje nisu prirodno kompetentne možemo tretirati npr. CaCl2; tada stanica
postaje kompetentna
- Prilikom transformacije u stanicu recipijenta ulazi samo jedan lanac dvolančane DNA,
te se ugrađuje u genom domaćina uz pomoć dva ukriženja
- Preostala jednolančana DNA (dio originalnog bakterijskog kromosoma) razgradit će
enzimi egzonukleaze
26. www.company.com
Konjugacija
-indirektni prijenos genetičkog materijala iz stanice DONORA u stanicu RECIPIJENTA
tijekom spolnog razmnožavanja
-stanice koje konjugiraju moraju biti različitih tipova parenja što ovisi o prisustvu F
plazmida ili spolnog faktora u
-citoplazmi
-F plazmid nosi gene za stvaranje F pilusa (sex pili) i gene za
-prijenos DNA iz donora u recipijenta (najmanje 22 gena)
-stanica koja ima slobodan F plazmid je F+ stanica ili DONOR, a stanica koja ga nema
je F- stanica ili RECIPIJENT
-uvijek konjugiraju F+ i F- stanice i prilikom toga se F faktor donora replicira i njegova
kopija prelazi u F- stanicu preko konjugacijskog mostića