Prvi svjetski rat

1. Hasanović Dalmira IV-4 J.U.M.S. Ekonomsko-hemijska škola Prvi svjetski rat

3. 1. Uzroci rata: Uzroci prvog svjetskog rata su mnogobrojni i složeni, ali svoj korijen uglavnom imaju u neravnomjernom ekonomskom razvoju vodećih europskih zemalja u 19. stoljeću, odnosno činjenicom da su se mnoge države – kao Njemačka, Italija i Japan - iz političkih i drugih razloga relativno kasno profilirale kao velike sile te nisu mogle ravnopravno konkurirati Velikoj Britaniji i Francuskoj u kolonijalnoj ekspanziji. Drugi važan, ako ne i važniji, razlog bio je procvat nacionalizma kao dominantne ideologije u Europi u 19.stoljeću. S obzirom da se granice država uglavnom nisu poklapale s etničkim, stvarno ili izmišljeno ugnjetavanje sunarodnjaka s druge strane granice je bilo stalan izgovor za rat, dok su stara, ali još uvijek postojeća višeetnička carstva kao Austro-Ugarska ili Osmansko Carstvo po stala sve nestabilnija. Eskalaciju svih tih procesa u globalni sukob sprečavao je diplomatski sistem ravnoteže sila ustanovljen na Bečkom kongresu 1815. godine. Taj je sistem nakon francusko-pruskog rata modificiran nastojanjem njemačkog kancelara Otta von Bismarcka da spriječi savez između Francuske i Rusije koji bi novonastalu državu natjerao da ratuje na dva fronta. Bismarckova nastojanja da očuva mir putem diplomacije su prestala nakon što je na njemačko prijestolje sjeo militantni car Vilim II. On je smatrao da se Njemačka, kao vojnički i ekonomski najsnažnija država u Europi, može svrgnuti Britanski Imperij s mjesta jedine globalne supersile. Zbog toga je njemačka vanjska politika postala sve agresivnija, a Njemačka je uložila velike napore da stvori ratnu mornaricu koja bi mogla Britancima oteti dominaciju nad svjetskim morima i tako preoteti britansko kolonijalno carstvo.

12. SAD je u početku rata bio neutralan, što je zagovarao američki predsjednik Woodrow Wilson, ali je surađivao s Francuskom, Italijom i Velikom Britanijom. Njemački totalni rat na moru gdje su potapljani američki brodovi, promijenio je stav SAD-a. Dana 6. travnja 1917. SAD je stupio u rat na strani Antante. Stanje u Rusiji omogućilo je uspjeh Središnjih sila nas istočnom bojištu. Boljševici su pregovarali s Nijemcima i u ožujku 1918. je potpisan mir u Brest-Litovsku. Nijemci su napredovali i na zapadu, a topništvom su napali i Pariz. Protunapad saveznika započeo je u kolovozu 1918. Francuska i Velika Britanija zauzelu su turske posjede, a Bugarska je poražena. Austrougarska vojska se raspala zajedno s carstvom koje je prestalo postojati u studenom 1918. Njemačka je kapitulirala 11. studenog. 1918. Kapitulacija je potpisana u želježničkom vagonu u šumi Compiegne. Njemački poraz ubrzale su unutarnje prilike i abdikacija cara. 5. Ulazak SAD u sukob i kraj rata

13. 6. Žrtve Prvog svijetskog rata

14. 6.1. Tabelarni prikaz žrtava Antante

15. Žrtve Središnji Sila

16. Žrtve Neutralni zemalja