Glagolski oblici

1. Sistematizacija –
glagolski oblici
Faiza Ahmed VII-3

2. Osnovni pojmovi
 Ukupno ima 15 glagolskih oblika (prosti i složeni).
 Glagolski oblici se dijele na lične i bezlične
 Na kraju glagola se završava na nastavke –ti ili –ći
 Infinitivna osnova i prezentska osnova
 Ima 5 bezličnih glagolskih oblika: infinitiv, glagolski pridjev
radni, glagolski pridjev trpni, glagolski prilog sadašnji i
glagolski prilog prošli.
 Ostali 10 su lični glagolski oblici.
 Imamo 9 prostih glagolskih oblika i 6 složenih
glagolskih oblika.

3. > Prosti glagolski oblici
 Prosti glagolski oblici: infinitiv, prezent, aorist,
imperfekat, gl. pridjev radni, gl. pridjev trpni, imperativ,
glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli.

4. Infinitiv
 Bezlični, prosti glagolski oblik.
 Ne iskazuje ni vrijeme, rod, broj, lice ni način.
 Služi kao odrednica u rječnicima i za tvorbu složenog
glagolskog oblika (futur I).
 Završava na nastavcima –ti i –ći
 Infinitivna osnova: -ti (misliti  misli)
-ći (doći, dođohdođ; 1.lice aorista odbiti –oh.)
 Primjeri infinitiva: raditi, crtati, pisati, doći, reći, čitati,
pjevati, voljeti, poći...

5. Prezent
 Sadašnje glagolsko vrijeme.
 Lični, prosti glagolski oblik.
 Tvori se od prezentske osnove (od 3. lica množine odbijemo
nastavke –e, -u i –ju) i nastavaka po licima:
 -Em, -eš...
JEDNINA MNOŽINA
1.radim 1.radimo
2.radiš 2.radite
3.radi// 3.rade
1.-m 1.-mo
2.-š 2.-te
3.// 3.-e/-u/-
ju

6. Aorist
 Ličan, prost glagolski oblik.
 Skoro svršeno prošlo glagolsko vrijeme.
 Tvori se od infinitivne osnove i dvojakih nastavaka.
 Aoristom se stvara iluzija o bliskosti prošlog događaja
sadašnjem vremenu, odnosno trenucima čitanja teksta.
SAMOGLASNIK
1. -h 1. -smo
2. -// 2. -ste
3. -// 3. -še
SUGLASNIK
1. -oh 1. -osmo
2. -e 2. -oste
3. -e 3. -oše

7. Imperfekat
 Lični, prost glagolski oblik.
 Doživljena radnja, nesvršeno prošlo vrijeme.
 Tvorba: infinitivna/prezentska osnova i trojaki nastavak
 Glasovne promjene: jotovanje i sibilarizacija
1. -ah,-jah,-ijah 1. -asmo,-jasmo,-ijasmo
2. -aše,-jaše,-ijaše 2. -aste,-jaste,-ijaste
3. -aše,-jaše,-ijaše 3. -ahu,-jahu,-ijahu

8. Glagolski pridjev radni
 Označava radnju.
 Bezlični, prosti glagolski oblik.
 Mjenja se po rodu i broju.
 Tvorba: infinitivna osnova i nastavci: -o, -la, -lo, -li, -le, -la.
 Ako se glagolski pridjev radni upotrebljava u rečenicama i
stihovima bez pomoćnog glagola (s kojim postaje perfekat),
onda imamo tzv. krnji perfekat.
-//- MUŠKI ŽENSKI SREDNJI
JEDNINA radio radila radilo
MNOŽINA radili radile radila

9. Glagolski pridjev trpni
 Označava trpnju, podnošenje nekog predmeta.
 Bezlični, prosti glagolski oblik.
 Mjenja se po rodu i broju.
 Tvorba: infinitivna/prezentska osnova i nastavci: -n, -na, -
no, -ni, -ne, -na i -t, -ta, -to, -ti, -te, -ta. (-en, -jen, -ven...)
napisan napisana napisano
napisani napisane napisana
preuzet preuzeta preuzeto
preuzeti preuzete preuzeta

10. Imperativ
 Prosti, lični glagolski oblik.
 Zapovjedni način, glagolski način.
 Iskazuje molbu, želju, savjet, zapovijed, komandu.
 Nema 1. lice jednine, a u 3. licu se koristi neka + prezent.
1. // 1. radimo!
2. radi! 2. radite!
3. neka radi! 3. neka rade!

11. Gl. prilog prošli
 Bezlični, prosti glagolski oblik.
 Označava radnju koja se dešava prije radnje iskazane
predikatom.
 Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka -vši, -avši
 Npr. mislivši, traživši, radivši...
Glagolski prilog sadašnji
 Bezlični, prosti glagolski oblik.
 Označava radnju koja se dešava istovremeno sa nekom
drugom radnjom.
 Tvori se od 3. lica množine prezenta+nastavak –ći
 Npr. radeći, misleći, pazeći...

12. >Složeni glagolski oblici
 Složeni glagolski oblici: perfekat, pluskvamperfekat, futur
I, futur II, potencijal I, potencijal II.

13. Perfekat
 Prošlo glagolsko vrijeme.
 Iskazuje radnju koja se desila u prošlosti, prije trenutka
govorenja.
 Tvori se od enklitičkih oblika prezenta pomoćnog glagola biti
(glagol jesam) i gl. pridjeva radnog koji se mijenja.
1. sam došao/došla 1. smo došli/došle
2. si došao/došla 2. ste došli/došle
3. je došao/došla 3. su došli/došle

14. Pluskvamperfekat
 Lični, složeni glagolski oblik.
 Glagolsko vrijeme kojim se izriče radnja, stanje ili zbivanje
koja se desila u prošlosti prije, za vrijeme ili poslije neke
druge radnje.
 Nazivamo ga i davno prošlo vrijeme.
 Pluskvamperfekat ima 2 oblika, a to su:
1) Imperfekat pomoćnog glagola biti+glagolski pridjev radni =
pluskvamperfekat (bijah došao/došla).
2) Perfekat pomoćnog glagola biti+glagolski pridjev radni =
pluskvamperfekat (sam bio došao/sam bila došla).

15. Futur I
 Lični, složeni glagolski oblik.
 Izriče radnju nakon trenutka govora.
 Tvorba: skraćeni oblik pomoćnog glagola “htjeti” i infinitiva.
1. ću doći 1. ćemo doći
2. ćeš doći 2. ćete doći
3. će doći 3. će doći

16. Futur II
 Glagolski oblik kojim se izriče radnja (stanje ili zbivanje) koje
će se desiti u budućnosti prije neke druge radnje, naporedo s
njom ili poslije neke druge radnje.
 Tvorba: svršeni pomoćni glagol ‘’biti” i gl. pridjev radni.
1. budem učio/učila 1. budemo učili/učile
2. budeš učio/učila 2. budete učili/učile
3. bude učio/učila 3. budu učili/učile

17. Potencijal/kondicional I
 Glagolski oblik kojim se izriče mogućnost ili želja da se
određena radnja izvrši.
 Tvori se od aorista glagola “biti” i glagolskog pridjeva radnog.
1. Ja bih
vršio/vršila
1. Mi bismo
vršili/vršile
2. Ti bi vršio/vršila
2. Vi biste
vršili/vršile/vršila
3. On/ona/ono bi
vršio/vršila/vršilo
3. Oni/one/ona bi
vršili/vršile/vršila

18. Potencijal/kondicional II
 Glagolski oblik kojim izričemo mogućnost ili želju vršenja
neke radnje koja se mogla dogoditi u prošlosti.
 Tvori se od potencijala I, pomoćnog glagola “biti” i glagolskog
pridjeva radnog.
 Primjeri: bih bio učio/bih bila učila, bi bio učio/bi bila učila,
bi bilo učilo, itd.

19. Glagolski oblici – definicije
 Infinitiv – bezlični, prosti gl. oblik koji ne iskazuje glagolske
kategorije (rod, broj, način, lice).
 Prezent – lični, prosti gl. oblik koji izriče radnju, stanju ili
zbivanje koje se dešava u trenutku govora.
 Aorist – lični, prosti gl. oblik koji izriče doživljenu radnju,
ograničenog trajanja koja se desila u prošlosti.
 Imperfekat – lični, prosti gl. oblik koji izriče doživljenu
radnju neograničenog trajanja koja se desila u prošlosti.
 Gl. pridjev radni – bezlični, prosti gl. oblik koja izriče radnju
koju je subjekat vršio/izvršio.

20. Glagolski oblici – definicije
 Gl. pridjev trpni – bezlični, prosti gl. oblik koji izriče radnju
koja je vršena/izvršena na subjektu.
 Imperativ – lični, prosti gl. oblik koji označava zapovijed,
molbu, savjet, poticanje, upozorenje.
 Gl. prilog prošli – bezlični, prosti gl. oblik koji označava
radnju koja se dešava prije radnje iskazane predikatom.
 Perfekat – lični, složeni glagolski oblik koji izriče prošlo
glagolsko vrijeme.
 Pluskvamperfekat – lični, složeni gl. oblik izriče radnju koja
se desila u prošlosti prije neke druge radnje.

21. Glagolski oblici – definicije
 Futur I – lični, složeni gl. oblik koji izriče buduće vrijeme.
 Futur II – lični, složeni gl. oblik koji izriče radnju koja će se
desiti u budućnosti prije neke druge radnje/istovremeno.
 Potencijal I – lični, složeni gl. oblik koji izriče odnos gl.
sadržaja prema stvarnosti.
 Potencijal II – lični, složeni gl. oblik koji izriče mogućnost
ili želju vršenja neke radnje koja se mogla dogoditi u koja se
mogla dogoditi u prošlosti.
 Gl.prilog sadašnji – bezlični, prosti gl. oblik radnju koja se
dešava istovremeno sa nekom drugom radnjom.

22. Hvala na pažnji!