Koje engleske kraljeve je Šekspir dramatizovao?Жељко Матић
prezentacija za projekat Ram za Šekspira u Šestoj beogradskoj gimnaziji
učenice saradnice: Maša Momić (II-2), Sanja Obrenović (II-4), Miljana Jovanović (IV-3), Nevena Pančić (IV-1)
Više o projektu: http://ramzasekspira.weebly.com/februar-2016-koje-engleske-kraljeve-je-scaronekspir-dramatizovao.html
Koje engleske kraljeve je Šekspir dramatizovao?Жељко Матић
prezentacija za projekat Ram za Šekspira u Šestoj beogradskoj gimnaziji
učenice saradnice: Maša Momić (II-2), Sanja Obrenović (II-4), Miljana Jovanović (IV-3), Nevena Pančić (IV-1)
Više o projektu: http://ramzasekspira.weebly.com/februar-2016-koje-engleske-kraljeve-je-scaronekspir-dramatizovao.html
3. 3
Definicija apsolutističke monarhije
Apsolutistička monarhija je oblik
centralizovane države u kojoj vladar ima jaku
vlast.
Jaka vlast je bila osigurana pomoću snažne
vojske i državnog aparata, na čijem se čelu
nalazio vladar.
Potomci vladara su nasleđivali vlast.
5. 5
Francuska
Početak: u vreme vladavine kralja Luja XI (1461-1483)
Luj XIII (1610-1643) iz dinastije Burbona učvršćuje
apsolutizam
Tridesetogodišnji rat – Francuska pomaže
protestante kako bi oslabila svoje protivnike,
katoličke zemlje (Sveto rimsko carstvo i Španija)
Vrhunac za vreme Luja XIV (1643-1715)
Ratovi koje je vodio Luj XIV i nekontrolisano trošenje
novca na dvoru dovodi do finansijskih problema
Neuspešne reforme... izgubljeni ratovi...
produbljivanje krize → revolucija krajem XVIII veka
6. 6
Luju XIV se često pripisuje izreka:
“Država, to sam ja.” Na taj način su
njegovi protivnici želeli da naglase snagu
njegovog apsolutizma.
Poznat je i po tome što je sagradio
Versajski dvorac.
7. 7
Luju XVI (1754-1793) je bio jedan od apsolutističkih monarha iz
dinastije Burbona. Oženio se Marijom Antoanetom, ćerkom habzburške
carice Marije Terezije.
Zbog raskalašnog života, koji je Francusku doveo do teške finansijske
situacije, oboje su svrgnuti sa vlasti tokom Francuske buržoaske
revolucije, a potom i pogubljeni na giljotini 1793. godine.
8. 8
Engleska
Početak: u vreme vladavine kralja Henrija VII (1485-1509),
osnivača dinastije Tjudor
Razlika u odnosu na ostale apsolutističke monarhije
(Parlament ograničava vladarev apsolutizam... postojanje
staleža čiji su pripadnici određeni poreklom i bogatstvom)
Vodeća ekonomska sila zbog svog geografskog položaja i
bogatstva koja je crpela iz Novog sveta
9. 9
Kralj Henri VIII je na tronu Engleske nasledio svog
oca, Henrija VII, kao drugi monarh iz dinastije Tjudor
(1509-1547). Bio je okrutni apsolutista. Proglasio je
sebe kraljem Irske, a polagao je pravo i na tron
Francuske.
Zbog toga što mu Papa nije dozvolio da se razvede od
prve žene, osnovao je Englesku (Anglikansku) crkvu i
razdvojio je u potpunosti od Rimokatoličke crkve.
Imao je šest žena, od kojih je dve pogubio.
Kraljica Elizabeta I je bila poslednji vladar iz dinastije
Tjudor (1558-1603). Vreme njene vladavine naziva se
Zlatna elizabetanska era, jer je tada značajno rasla
ekonomska moć Engleske, a cvetale su nauka i kultura.
Sama je govorila šest jezika.
Najveću popularnost u narodu je stekla posle pobede
engleske flote u pomorskim bitkama protiv španske flote
(Armada) Filipa II, 1588. godine.
10. 10
Pruska
Postaje najsnažnija država Nemačkog carstva za
vreme vladavine Fridriha Vilhelma I (1640-1688) iz
dinastije Hoencolern
Jačanje državnog aparata i vojske, podsticanje
razvoja proizvodnih i trgovinskih kompanija
Disciplina i poslušnost kao najizraženije osobine Prusa
11. 11
U okviru Svetog rimskog carstva (zvanični naziv
za feudalnu državu nemačkog naroda), Pruska je
osnovana 1618. godine ujedinjenjem Kneževine
Brandenburg i Vojvodstva Istočna Pruska.
Fridrih Vilhelm I je ostao poznat i po tome što
je olakšao putovanje rečnim tokovima unutar
Pruske time što je dao da se izgradi sistem
rečnih kanala. Ti kanali se i danas jednako
koriste za saobraćaj.
Dinastija je dobila ime po dvorcu
Hohenzollern, koji se nalazi u
okolini današnjeg nemačkog grada
Štutgarta.
12. 12
Austrija
Država obeležena vladavinom jedne dinastije,
dinastije Habzburga (Habzburška monarhija)
Postaje velika sila pobedama izvojevanim u ratovima
protiv Turske
13. 13
Marija Terezija je jedina žena koja je vladala
Habzburškom monarhijom (1740-1780).
Za vladavine Marije Terezije austrijsko
carstvo doživljava krupne promene i, pre
svega na ekonomskom planu dobija odlike
moderne i geografski velike države.
Ipak modernizacija Austrije ostala je,
donekle, u senci isto tako snažnog napretka
severnog suseda, Pruske.
14. 14
Rusija
Uspon carstva za vreme vladavine Ivana IV Groznog
(1533-1584) → širenje države ka Sibiru i Crnom
moru
Godine 1613. na vlast dolazi dinastija Romanov, koja je
potom vladala sve do kraja 1917. godine
Početak apsolutističke monarhije i modernizacije
države: od vladavine Petra I (1696-1725)
Petar I pobeđuje najveće neprijatelje, Švedsku i
Tursku i širi granice države ka Baltičkom i Crnom
moru, odnosno ka krajnjem istoku Sibira → Rusko
carstvo postaje jedna od vodećih svetskih sila
15. 15
Petar I Aleksejevič Romanov ili Petar Veliki je za vreme
svoje vladavine doneo veliki preokret u istoriji Rusije.
Modernizovao je u to vreme zaostalu feudalnu Rusiju.
Vodio je politiku širenja granica, uglavnom ka zemljama
koje su izlazile na more. U toku svoje vladavine
pretvorio je Rusiju u vodeću evropsku silu tog vremena.
Kad je postao car Rusije, nemilosrdno je ugušio bilo
kakav tip otpora, čak i u sopstvenoj porodici (pogubio je
svog sina Alekseja oko kojeg su se okupljali zaverenici).
Godine 1703. Petar Veliki je naredio
početak izgradnje nove prestonice Rusije
na ušću reke Neve u Baltičko more.
Prestonica je nazvana Sankt Peterburg.
Na izgradnji je radilo više od 20 000
radnika iz cele Rusije i zanatlija iz
zapadne Evrope. Po naređenju Petra I
grad je bio sagrađen pod uticajem
evropskih stilova.
I danas je to jedan od najlepših gradova
na svetu.
16. 16
Španija
Nastaje krajem XV veka ujedinjenjem dva
kraljevstva, Aragona i Kastilje
Vrhunac moći dostignut je za vreme vladavine Karla V
(1516-1556)
Karlo V postaje vladar Austrije, Nizozemske, Italije,
Južne Nemačke, Burgundije, Sicilije i Sardinije, a
vladao je i kolonijama u Americi, Africi i Aziji
Teški ratovi protiv Francuske, Engleske i Turske
dovode do slabljenja države i raspada carstva posle
smrti Karla V
17. 17
Karlo V je bio vladar Španije od 1516. do 1556.
kada je vlast predao svom sinu, Filipu II.
Vladao je velikim delom Evrope, jer je bio
naslednik trona najznačajnijih evropskih država.
Počev od 1519, Karlo V je bio i vladar Svetog
rimskog carstva.
Karlo V je patio od poremećaja koji se
prostim prevodom zove “bolest spuštene
vilice”. Ovaj poremećaj je bio posledica
ukrštanja ljudi bliskog krvnog srodstva iz
dinastije, što je tada u kraljevskim
porodicama bilo uobičajeno kao način za
produženje dinastičke dominacije.
Zato je Karlo V teško žvakao hranu i svestan
toga najčešće je obedovao sam.
18. 18
Francisko Pizaro (1475-1541) je bio najčuveniji
španski konkvistador, osvajač teritorija na
Novom kontinentu.
Osvojio je i Carstvo Inka i osnovao je današnji
glavni grad Perua, Limu. Za otkup poslednjeg
cara Inka, Ataualpe, tražio je sobu punu zlata i
dve sobe srebra. Iako je Ataualpa platio otkup,
Pizaro ga je ubio.
On je bio desna ruka Karla V u osvajanjima
novih kolonija.
19. 19
Pitanja
1. Kako se može definisati pojam apsolutistička monarhija?
2. Koje su bile najpoznatije apsolutičke monarhije u Evropi?
3. Koji francuski monarh je dao da se sagradi Versajski dvorac?
4. Ko je bila žena Luja XVI, koja je zajedno sa njim bila pogubljena na
giljotini? Čija je ona bila ćerka?
5. Kako se zvala engleska kraljica, za čije ime se vezuje zlatna era
razvoja te države? Čiju flotu je savladala njena pomorska sila?
6. Ko je bila jedina žena vladar Habzburške monarhije?
7. Iz koje dinastije je potekao Fridrih Vilhelm I, vladar Pruske?
8. Kako se zvala prestonica Rusije, čiju je izgradnju naredio Petar
Veliki?
9. Kako se zvala čuvena španska pomorska flota?
10. Carstvo kog naroda je osvojio čuveni konkvistador, Francisko Pizaro?
U službi kog španskog monarha je on osvajao prekookeanske
teritorije?