Downloaded 53 times
3- Eko-sela, UZT
- 1. Eko-sela Ekologija ii tradicija,turizam ii budućnost Ekologija tradicija, turizam budućnost Leo Vicić Leo Vicić UZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A UZT-Rijeka, STeP Ri, S. Krautzeka 83/A uzt_hr@yahoo.hr uzt_hr@yahoo.hr
- 2. Eko-naselja, eko-sela • Naseljakoja imaju nizak utjecaj na okoliš, održiva su i zadovoljavaju ljudske potrebe. • Naselje po mjeri čovjeka, • bogato sadržajima, • ljudske aktivnosti su neškodljivo integrirane u prirodno okruženje, • omogućuje zdrav razvoj, • dugoročno održivo funkcioniranje i • sadrži centre za pokretanje različitih inicijativa. Robert Gilman, 1991.
- 3. Tipovi eko-naselja – gradska –prigradska – seoska Vizualizacija projekta Kupinec. U norveškoj tvrtci Verdispar International planiraju izgraditi ekološko naselje u blizini Zagreba. S tim ciljem 2008. godine kupljeno je 2,6 milijuna kvadrata zemljišta u općini Klinča sela. Planirani kapacitet naselja iznosi 5 tisuća osoba, graditi će se najviše na 3 etaže, a stambeni prostori bit će ponu eni na otvorenom tržištu. – moderna i tehnološki napredna – arkadijska, reciklirana
- 4. Par riječi o... •Smanjivanje ekološkog otiska kroz namjernu jednostavnost i korištenje ekoloških principa dizajniranja, • spajanje ekoloških principa dizajniranja i tehnologije sa socijalnim potrebama, • naselja uobičajene veličine 50-150 stanovnika. Povijest: • izraelski kibuci (formiranje mladih kroz rad i disciplinu), • komune '60-tih i '70-tih (okoliš i duhovnost), • 1979. – “eco-villages”, • od sredine '80-tih i dalje u '90-tima – pokreću se brojni projekti u današnjem smislu riječi.
- 5. Karakteristike eko-sela Tipična eko-seladjeluju barem u nekima od navedenih područja: – razvoj lokalne ekonomije – kooperativna socijalna ekonomija, “stare” vještine i zanati – izgradnja zajednica – zajednički sustav odlučivanja – rješavanje sukoba – holistička edukacija – lokalna organska proizvodnja hrane – permakulturni principi dizajniranja • ekološka gradnja • sustavi obnovljivih izvora energije (OIE) • menadžment otpada i otpadnih voda
- 6. Eko-turizam • Odgovorno putovanjeu prirodna područja kojim se čuva okoliš i unapre uje blagostanje lokalnog stanovništva. (TIES, 1991.) • evolucija turizma • podkomponenta ‘održivog turizma’ • Profil turista: – 35-55 godina, – visoko obrazovani, – putuju u paru, – trajanje puta 8-14 dana, – ekološki osviješteni, – cijene lokalnu kulturu i običaje, – željni stjecanja novih znanja i vještina, – spremni platiti ‘vrijednost za novac’
- 7. Eko-turizam (2) • Trendovi: – smještaj bez negativnog utjecaja na okoliš (zero carbon emission) – tzv. sporo putovanje – volontiranje i učenje – povezivanje s domaćim stanovništvom tijekom boravka – umrežavanje preko interneta sa istomišljenicima • Primjer: koncept energetski samodostatne ekološke kuće za ideju solarnog sela namijenjenog seoskom turizmu na otocima (EIHP 2003.)
- 8. Primjeri u Hrvatskoj Blatuša, Kordun Vilindom, Velebit Reciklirano imanje Udruge ZMAG, pokraj Vukomerića Žensko eko-imanje, Brač Eia, eko-imanje pokraj Bala
- 9. Blatuša, Kordun – RobertSchenk, udruga EkoSense – na Kordunu, istočni obronci Petrove gore, 120 ha – zajednica formirana kao otvorena platforma – tijekom posljednje 3 godine u eko-selu živjelo nekoliko stotina ljudi, trenutno 15-tak članova – tradicionalne tehnike gra enja, lokalni materijali, ali i najnovije tehnologije poput korištenja pasivno/aktivne sunčeve energije, vjetrogeneratora, termičkih pumpi, sistema recikliranja vode
- 10. Blatuša, Kordun (2) – centralno imanje (zajedničke prostorije) + kućice od blata, slame i drva – trošak izgradnje 1 kućice (30 m2) iznosi oko 2.000 € – Udruga dobila EU sredstva za razvoj nastambi od slame – mjesečni trošak 1 osobe = 500 kn; neke imaju posao izvan eko-sela – svake godine se samoodrživost povećava za 10% – turizmom se ne bave, ali goste primaju • gostima na raspolaganju: rad i učenje, domaća hrana, odmor uz ljude i životinje, sport, najprirodniji wellness
- 11. Vilindom, Velebit – DamirHorvat, udruga Vilindom – namjera: osnivanje mirnih i skladnih mjesta za boravak u prirodnom okruženju – manja kamena kuća u dugoročnom najmu – ‘Kubus’ (za 10-14 osoba, 25 m2) velika okućnica i par ruševnih zdanja – čekaju obnovu – bez električne energije – Udruzi se pridružuje grupno, a članarinama (2.000 kn/god po osobi) i dobrovoljnim radom uz pomoć postojećih članova osniva se novo mjesto za boravak – proizvodnja odjeće od prirodnih materijala, ekološka poljoprivreda, ljekovito bilje
- 12. Reciklirano imanje UdrugeZMAG, pokraj Vukomerića – ZMAG = Zelena mreža aktivističkih grupa – Matko Šišak, prof. povijesti, 2001. na vlastitom imanju u Turopolju pokrenuo ekološki održivu zonu; član zajednice je i poznati sociolog, dr. Dražen Šimleša (Institut Ivo Pilar) – u planu: po završetku ure enja nastaniti se; cilj je zajednica od desetak mla ih ljudi iz Udruge – tri tima: graditeljski, vrtni i tim za nove projekte – pri ulasku u zajednicu nije važno vjersko/političko/... opredjeljenje – aktivistički projekt
- 13. Reciklirano imanje UdrugeZMAG, pokraj Vukomerića (2) – kuće od slame, drva i kamena, sa zelenim krovovima, izolacijom od ovčje vune i zemljane žbuke – u vrtu i staklenicima organsko voće i povrće – voda iz bunara – el. energija iz 6 solarnih panela, jedna mala vjetrenjača i 4 baterije, generator na biodizel koji se proizvodi iz uljane repice – recikliranje otpada – finska peć – toplina, za peći kruh, zagrijavati vodu – energetski neovisni? >> gotovo 100%. – edukacijski centar i multimedijalna knjižnica – održavaju radionice s eko-temama, instaliraju besplatne sustave za elektr. energiju diljem Hrvatske – udruga je do danas izdala i nekoliko priručnika o Permakulturi
- 14. Žensko eko-imanje, Brač – projekt 2006. god. pokrenule 3 žene: Antonela, Mrvica i Luca; danas ih je ondje 4 – vizija: zajednica koja će se bazirati na samoodrživosti uz korištenje isključivo prirodnih resursa – gruba mala betonska kućica, prilično avangardni, ali topao kutak u pustoj uvali – još nemaju tekuću vodu ni struju; zimi nedostaje topli tuš – peć na drva – permakulturalisti iz Istre darovali solarni (FN) sustav – broj ljudi koji ovdje žive mijenja se, ljeti bude i 30-tak iz cijelog svijeta – financiranje: od poslova koje odrade u susjednim mjestima
- 15. Eia, eko-imanje pokrajBala – Igor Drandić 2003. god. s kolegicom počeo krčiti teren – plan: transformacija iz eko-art centra (danas) u eko-selo – kuća od slame i blata za goste, postoji i prostor za zajednička druženja – trošak izrade kućice od bala slame – oko 10.000 kn – voda iz 3 spremnika kišnice, WC-i su ekološki, s piljevinom – ZMAG donirali vjetroagregat – tečajevi: škola sreće, permakultura, dani otvorenih vrata, eko-sajam, radne akcije vikendom – volonteri iz cijelog svijeta – svojevremeno od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobili pozitivno mišljenje za projekt "Eko-edukacija za djecu i mladež za bolji svijet" – vrše edukacije za djecu
- 16. Primjeri iz inozemstva Njemačka, Sieben Linden (Sedam lipa) Austrija, općina Güssing i selo Keimblatt Italija, Corte di Cadore Škotska, UK, Findhorn
- 17. Njemačka, Sieben Linden(Sedam lipa) – ogledno naselje s nultom potrošnjom energije, za 200 ljudi, u ruralnom području – cilj: pronaći model za način života s dobro uravnoteženim odnosima rada, dokolice, ekonomije, ekologije, urbane i ruralne kulture – projekt od 1993., odn. od 1997. – veličina kompleksa iznosi 82 ha, veći dio je šuma, manje od 10% su izgra ene zone – korištenje jednostavnih i sofisticiranih tehnoloških rješenja – visok stupanj energetske efikasnosti – organizacija seminara i višednevnih studijskih posjeta, pružanje mogućnosti za volontiranje – jedno od sjedišta mreže GEN (Global Eco- village Network) >> 4 stupa eko-sela: ekologija, društvo, ekonomija, sloboda izbora religije, politike i dr.
- 18. Austrija, općina Güssing – desetljećima „zaboravljeni“ pogranični gradić u Gradišću – transformacija započela u prvoj polovini '90.-tih >> gradska uprava: “sve javne zgrade trebaju prestati koristiti fosilna goriva” – općina sve više poticala razvoj industrije OIE – danas 50-tak tvrtki zapošljava više od 1.000 radnika i proizvodi električnu i toplinsku energiju i gorivo iz sunca, piljevine, kukuruza i ulja; izgra eno je i postrojenje za stvaranje bioplina gasifikacijom sječke – godišnje se proizvodi 22 MWh elektr. energije, od čega je 8 MWh višak koji se prodaje u mrežu za 4,7 mln € – ozračje u grad privlači brojne turiste: znanstvenike, političare i eko-turiste – od škotskih farmera do japanskih ulagača i političkih delegacija – naravno – el. i toplinska energija u hotelima je iz OIE – Güssing je prva općina u EU koja je uspjela srezati emisije CO2 za više od 90% (u odn. na 1995.) – sjedište Europskog centra za obnovljive izvore energije – financira općina, austrijska vlada i EU – Priča o uspješnom, gospodarski i ekološki održivom načinu promišljanja jedne lokalne zajednice!
- 19. Austrija, selo Keimblatt •pokraj Riegersburg-a • u planu veći kompleks modernog ekološkog naselja u okviru postojećeg gradića
- 20. Italija, Corte diCadore – malo eko-naselje projektirano kao odmaralište za zaposlenike tvrtke ENI i njihovu djecu, za ukupno 6.000 ljudi – gra eno ’50-tih na tada revolucionarnim idejama očuvanja prirode, uz pošumljavanje obronaka; kompleks danas većim dijelom uklopljen u šumu – eko-naselje kasnije prenamijenjeno, dijelom i za turizam; postoje planovi za ure enje smještaja Instituta za održivost okoliša – kuriozitet: kompleks prema načelima održivosti projektirao Edoardo Gellner, po ro enju Opatijac; ubraja se u vrh talijanske arhitekture
- 21. Škotska, UK, FindhornEcovillage – eksperimentalni arhitektonski projekt iz ranih '80-tih – cilj: demonstrirati održivi razvoj u društvenim, okolišnim i ekonomskim terminima – 55 zgrada – koriste se različite ekološke tehnike, npr. Kodeks ekološkog gra enja, eko-arhitektura, sustav pročišćavanja otpadnih voda „Živi stroj“, organska proizvodnja hrane, Eko-valuta – vjetro-park omogućava viškove u ukupnoj proizvodnji električne energije – danas su u funkcioniranje zajednice uključene mnogobrojne organizacije, organiziraju se edukacije – projekt je dobio mnogobrojne nagrade, ističe se nagrada UN-ovog tijela Habitat za projektiranje najboljeg rješenja (1998) – zaključak nezavisne studije (2006.) je da stanovnici Findhorna u usporedbi sa svim zajednicima industrijaliziranog svijeta ostavljaju najniži ekološki otisak
- 22. Potencijal uloge EUfondova – IPA II. • Održivi razvoj okoliša • Poticanje prekogranične suradnje – IPA V. • Mjera 101 – Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice • Mjera 103 – Unaprje enje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice • Mjera 301 – Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture • Mjera 302 – Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti – Intelligent Energy Europe – cilj: podržati održivi razvoj u energetici – PGŽ spremna sufinancirati projekte koji dobiju sredstva iz EU fondova – važna uloga stranih partnera!
- 23. Značajnije organizacije • ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa • GEN – Global Ecovillage Network • Mreža eko-sela Balkana • SEKOM – Sveriges Ekokommuner (Švedska) • Eco-towns (Engleska)