2. • Budući da nam je zdravlje uvijek na prvom
mjestu, a isto tako potaknuti spoznajom o
sve većem broju različitih bolesti kod djece i
odraslih (najčešće nastalih kao posljedica
konzumiranja brze, raznim pesticidima
tretirane i uzgojene hrane), ove godine smo
se odlučili za temu: Eko proizvodnja – izazov
i budućnost našeg zavičaja
ISTRAŽILI SMO…
3. …
• Svi znamo da je Hrvatska Bogom dana zemlja
koja ima more, šume, planine i naravno zlatne
ravnice, nažalost sve više zarasle, nego
obasjane zlatnom pšenicom
• Odlučili smo se pozabaviti i proučiti čime bi se to
Hrvatska mogla ponositi u budućnosti (osim s
turizmom), a da ne narušava našu ljepotu
prirode i ne ugrožava prirodna staništa mnogih
biljaka i životinja
4. …
• U fazi istraživanja obavili smo nekoliko
posjeta za koje smo i ove godine zamolili
za pomoć komunalnu redaricu naše
općine.
5. 1. Posjet poljoprivrednom
gospodarstvu koji se bavi eko
proizvodnjom
• Na našem području
postoje dva
poljoprivredna
gospodarstva koja se
bave eko-
proizvodnjom te smo
dogovorili posjet
jednom od njih.
URADILI SMO…
6. …
• Tu smo se upoznali s načinima ekološkog uzgoja lijeske.
• gospodin Vuković, vlasnik posjeda,detaljno je odgovarao
na sva naša pitanja, proveo nas posjedom te pismeno
objasnio čime tretira tlo i samu biljku.
7. 2. Posjet tvornici Vivera
• Zainteresirani ovom temom htjeli smo ući dublje
u problem te saznati postoji li tvornica u
Hrvatskoj gdje se hrana proizvodi od
nekonvencionalnih (ekološki uzgojenih) sirovina
te nas je put odveo do tvornice Vivera u Glini.
8. • tvornicu smo mogli ući tek nakon što smo
ispunili upitnik o zdravstvenom stanju i nakon
što smo obavili higijenu ruku i nogu prolazeći
kroz DES barijeru te noseći adekvatnu zaštitu
(kape,kute i zaštitnik za cipele)
9. …
• U tvornici smo vidjeli sve, od pripreme sirovine
do pakiranja i skladištenja proizvoda, no
nažalost, nismo smjeli fotografirati.
• Nakon toga smo posjetili laboratorij gdje smo
vidjeli kako se obavlja mikrobiološko i kemijsko
ispitivanje sirovina i gotove hrane te smo vidjeli
kako se proizvodi vitamin C, te smo na kraju
kušali i ukusne i uz to zdrave kašice.
10. …
• Zadnja etapa našeg posjeta bio je teorijski dio –
prezentacija o uzgoju zdrave, ekološki prihvatljive hrane.
• Poruka prezentiranog sadržaja bila je da je ekološka
proizvodnja izazov i budućnost naše poljoprivrede.
11. 3. Posjet poljoprivrednoj ljekarni
• Zainteresirani ovom
temom, otišli smo u
našu mjesnu
poljoprivrednu
ljekarnu te saznali
koje to pesticide
koriste naši roditelji u
uzgoju voća i povrća i
je li to ekološki uzgoj.
12. 4. Anketiranje roditelja
• Jeste li u prošloj godini koristili neko od sredstava za
suzbijanje korova?
• DA NE
• Koja sredstva su vam poznata:
• Lumax
• Dual
• Boom efekt
• Neka druga ____________________________
• 3. Prskate li povrće (npr. krastavce) nekim sredstvima?
DA NE
• 4. Jesu li vam poznati nazivi Bordoška juha ili
Kuprablau? DA NE
• 5. Prskate li voćke? DA NE
• 6. Koristite li sredstva na suzbijanje krumpirovih zlatica?
DA NE
• 7. Koji vam je insekticid, herbicid ili fungicid neophodan
u vrtu? (npr. protiv uši, nekih bolesti,
štetočina)____________________________
• 8. Koristite li umjetno gnojivo? DA NE
• 9. Jeste li pokušali prirodno zaštiti biljke od nametnika ili
bolesti? DA NE
• Ako jeste, kako?
____________________________________________
• 10. Što je karenca?
___________________________________________
• Kroz razgovor s
roditeljima i anonimnu
anketu željeli smo
saznati je li hrana
ekološki uzgojena, a
time i zdrava i
prihvatljiva za naše
zdravlje.
13. Rezultati ankete
• Sredstvo za suzbijanje korova koristilo je 60 % ispitanika.
• Ispitanici poznaju većinu sredstava.
• 50 % ih prska povrće.
• 25 % poznaje sredstva na bazi bakra.
• 45 % prska voće.
• 70 % prska krumpir protiv zlatica.
• Neophodan je Neopitroid (za uši), bakreni kreč i crveno ulje.
• 85 % koristi umjetno gnojivo.
• 80 % pokušalo prirodno zaštititi biljke (najčešće namočenom koprivom, okopavanjem i ručnom sakupljanjem
krumpirovih zlatica).
• 50 % ispitanika ne zna što je karenca.
• ZAKLJUČAK: Iako ispitanici uzgajaju za svoje
potrebe voće i povrće i misle da je domaće
zdravo, ne radi se o ekološkom uzgoju.
Potrebna je edukacija.
14. Formiranje gredica u našem školskom
dvorištu
• Potaknuti i zainteresirani
ovom temom, a time i
našim zdravljem,
predložili smo ravnateljici
da u školskom dvorištu
formiramo gredicu na
kojoj bi mi, učenici-
ekolozi uzgajali eko-luk,
salatu, mrkvu i peršin za
potrebe naše školske
kuhinje (ovo su neke od
ideja).
15. I za kraj…
• Nadamo se da će ovaj naš projekt osvijestiti i
potaknuti na razmišljanje mnoge mještane naše
općine te da će te za koju godinu čuti o našim
Lipovljanima, kao o općini s najviše eko-
proizvođača
