Virtualni plan ploče za četvrtaše iz Zrinskog Topolovca

1. 1

2. 2

3. 3

4. 4

5. 5

6. 6

7. 7

8. 8

9. 9

10. 10

11. 11

12. 12

13. 13

14. 14
Činkvina je talijanska narodna pjesma od 5 stihova :
- 1. stih je jedna riječ najčešće imenica kojom
opisujemo temu
- 2. stih su 2 riječi i to pridjevi
koji opisuju imenicu iz 1. stiha
- 3. stih su 3 riječi, najčešće glagoli
- 4. stih je sastavljen od 4 riječi koje izražavaju
osjećaje vezane uz temu
- 5. stih je jedna riječ, istoznačnica kojom opet
sažimamo bit teme.

15. 15
U našoj zemlji raste 12 samoniklih vrsta, a Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti je 2000. godine proglasila
peruniku ili iris hrvatskim nacionalnim cvijetom.
Od davnina perunika oduševljavaljude
svojomljepotom, pa i ne čudi što su joj
pridavali magična svojstvai moć. Već u
starom Egiptu faraoni su, poput pravih
bogova,držali u rukama žezlau obliku
cvijeta irisakoji je bio simbol uzvišenosti
i moći. Starogrčkalegenda,pak, kaže da
je božica Irida (Iris) bila glasnica bogova.
Uz pomoć duge spuštala se na Zemlju i
prenosilanjihove poruke. Tamo gdje bi
duga dotakla tlo, niknuo bi nježan cvijet -
iris.

16. 16
Zbog iznimne elegancije i ljepote iris
je stoljećimabio simbol kraljevske
moći i božanske zaštite. Tri dijela od
kojih se cvijet sastoji predstavljala su
vjeru, mudrost i hrabrost.
U našim se krajevimairisi često
nazivaju perunike,prema
staroslavenskom bogu grmljavine
Perunu i njegovoj ženi Peruniki. U
narodu su se do danas zadržali i
nešto drugačiji nazivi. Naime,kajkavci su boginju Peruniku
često nazivali Ljelja pa se za peruniku do danas u narodu
zadržao naziv 'ljeljuja', a u Dubrovniku su je vezali uz Boga
pa ćete često naići na naziv 'bogiša'.
Narod je vjerovao da perunika nikne na mjestu gdje je
udarila munja boga Peruna. Od ostalih naziva, naići
možete na: modri ljiljan, mačinac, sablja, sabljarka, višća,
aleluja, lelija,koludrica, kavran, cvit nebeski,strijelka,
nožan i slično.

17. 17

18. 18

19. 19

20. 20

21. 21

22. 22

23. 23
Dodavanjem bijele ili crne boje
boja se posvjetljuje ili zatamnjuje.
Količina svjetlosti u boji naziva
se ton boje. Tonovi mogu biti
svijetli ili tamni, recimo svijetložuta
ili tamnožuta. Tonovi sive nazivaju
se nešarenim ili akromatskim tonovima. Ako se boja
posvjetljuje u koracima s vidljivim granicama, riječ je
o tonskoj gradaciji. Kad se prijelaz između tonova
pretapa bez granica, postiže se tonska modelacija

24. 24

25. 25

26. 26

27. 27

28. 28