2. Krv
je tečno tkivo koje neprekidno
cirkuliše u krvnim sudovima, čime
obezbeĎuje vezu izmeĎu svih organa
u ljudskom organizmu.
Uloge krvi su brojne i složene.
Osnovni zadatak je da omogući život
ćelijama.
Krv prenosi kiseonik iz pluća do tkiva,
odnosno ugljen-dioksid u suprotnom
pravcu.
3. ZAPREMINA KRVI
Celokupna zapremina krvi odraslog čoveka od 70kg
je 5l.
Od te zapremine 2750ccm čini plazmu a ostatak
2250 ccm uobičajni elementi
Celokupan volumen krvi iznosi 6-8%
Volumen krvi zavisi od pola, težine visine.
4. FIZIČKO- HEMIJSKA SVOJSTVA KRVI
Krv- viskozna neprovidna tečnost crvene boje.
U venama- tamnocrvena
U arterijama- svetnocrvena
Specifična težina krvi predstavlja odnos izmedju
težine krvi i iste zapremine vode
Viskoznost krvi zavisi od broja eritrocita a manje od
broje leukocita.
6. KRVNA PLAZMA
Krvna plazma predstavlja tečni deo krvi.
Ona je vodeni rastvor organskih i neorganskih
materija.
U krvnoj plazmi ima:
91-92% vode
7-8% proteina
1-2% ostalih sastojaka
7.
8. FIZIOLOŠKI RASTVORI
To
su rastvori koji se mogu uneti u krv bez
štetnih posledica
Mogu biti: proti i složeni
Najprostiji 8,5-10g/l
Prost rastvor- mora da ispunjava samo
izotoniju
Složen- osim izotonije sadrži i druga
svojstva
9. ERITROCITI
Eritrociti su crvena krvna zrnca i to su najbrojnije
krvne ćelije
Ima izgled okruglih tela ( oblik diska) a na preseku
podsećaju na piškotu
Oni sadrže:
62-64% vode
31-33% hemoglobina
3-7 % strome
Hemoglobin- najvažniji sastojak eritrocita
10.
11. LEUKOCITI
Leukociti su bela krvna zrnca
Leukocite periferne krvi delimo na: granulocite i
agranulocite
Prema izgledu jedra na polimofonuklearne i
mononuklearne
Granulocit – odlikuju se prisustvom specifičnih
granula. Prema načinu bojenja te granule se dele
na: neutrofilne, eozinofilne i bazofilne
12.
13. TROMBOCITI
Trombociti ili krvne plačice se stvaraju u kostnoj srži
iz ćelija koje se nazivaju megakariocid.
Vek trombocita je od 4-8 dana
14. KRVNE GRUPE
Landstajnerova istrazivanja pokazala su da u
eritrocitima ljudi nalaze dve vrste aglutinogena : A i
B a u serumu dve vrste aglutinina anti a i anti b
Učestalost pojedinih krvnih grupa izgleda ovako
0 grupa- 46%
A grupa- 42%
B grupa – 9%
AB grupa- 3 %