SlideShare a Scribd company logo
1 of 10
SEKSUALNE ORIJENTACIJE
ŠTO SUTO SEKSUALNE ORIJENTACIJE?
 Najjednostavnije rečeno, seksualna (ili spolna) orijentacija se odnosi na to tko nas
privlači i prema kome gajimo osjećaje.
 Seksualne orijentacije ne odnose se samo na fizičku i seksualnu privlačnost prema
nekoj osobi, tj. spolu ili rodu, nego i na onu emocionalnu i psihološku.
Prema Američkom psihološkom savezu (APA), one uključuju i identitet osobe koji
proizlazi iz te privlačnosti prema drugom ili istom spolu, kao i pripadnost zajednici
osoba koje dijele istu vrstu privlačnosti.
KOJE SVE ORIJENTACIJE POSTOJE?
 Seksualne orijentacije najčešće se
dijele na tri različite vrste –
heteroseksualnost,
homoseksualnost i biseksualnost.
Ponekad se i aseksualnost –
nepostojanje seksualne
privlačnosti prema drugima – broji
kao četvrta vrsta.
HETEROSEKSUALNOST
 Heteroseksualnost je najčešći
oblik seksualne orijentacije.
Heteroseksualne osobe osjećaju
romantičnu i/ili seksualnu
privlačnost prema osobama
suprotnog spola – muškarci
prema ženama i žene prema
muškarcima.
HOMOSEKSUALNOST
 Homoseksualnost je drugi najčešći oblik.
Homoseksualne osobe osjećaju
romantičnu i/ili seksualnu privlačnost
prema osobama istog spola.
 Postoje i dva specifična termina koja se
odnose na homoseksualne osobe:
 gej/gay (osoba) – najčešće se odnosi na
homoseksualnog muškarca, ali se može odnositi
i homoseksualnu ženu
 lezbijka – čest naziv za homoseksualnu žensku
osobu
BISEKSUALNOST
 Biseksualne osobe osjećaju privlačnost prema
osobama oba spola. Biseksualnost može
označavati i privlačnost prema bilo kojem
rodnom identitetu, iako se za to češće koristi
termin panseksualnost.
 Privlačnost prema oba spola ne mora biti
jednaka – često su osobe koje osjećaju jaču
(iako ne isključivu) seksualnu privlačnost prema
jednom spolu nego prema drugome smatrane
biseksualnima.
ASEKSUALNOST
 Aseksualnost je izrazito slaba ili
nepostojeća privlačnost prema drugim
osobama. Razlikuje se od apstinencije i
celibata, koji su najčešće motivirani
osobnim ili religijskim uvjerenjima.
Postoji nesuglasnost u znanstvenoj
zajednici o tome ubraja li se
aseksualnost pod seksualne
orijentacije.
MOGU LI BIRATI SVOJU SEKSUALNOST?
 Najkraće rečeno – ne. Znanstvenici nisu 100% sigurni koji je uzrok razvoja bilo koje
od seksualnih orijentacija, ali vjeruje se da su rezultat kompleksnog
međudjelovanja raznih genetskih, hormonalnih i okolišnih faktora, najviše u ranoj
dobi. Najčešće su korištene biološke teorije koje upućuju na genetske i druge
biološke faktore, te u manjoj mjeri i one sociološke. Ne postoje uvjerljivi dokazi da
odgoj, roditeljstvo i rana iskustva u djetinjstvu utječu na razvoj seksualnih
orijentacija.
JESU LI SVE ORIJENTACIJE NORMALNE?
 Da. Često postoje predrasude, najčešće
motivirane religijskom indoktrinacijom
i/ili neinformiranošću, da je jedna
seksualna orijentacija “normalnija” i
“prirodnija” od drugih.To je naprosto
netočno – sve seksualne orijentacije su
jednako normalne i prirodne.
IZVOR
 Temeljeno na članku "Što su to seksualne (spolne) orijentacije?"
 S bloga Zdravstveni odgoj
 Prezentacija: lgbtcroatia / SlideShare
 Fotografije (po redu):
 Mayur Gala / Unsplash
 Wikimedia Commons
 Marcelo Matarazzo / Unsplash
 TomThe Photographer / Unsplash
 Wikimedia Commons
 Wikimedia Commons
 Wikimedia Commons

More Related Content

Similar to Seksualne orijentacije (12)

OSNOVNE ISTINE O „ZNANSTVENOJ“ OSNOVI SPOLNOGA ODGOJA (4. MODUL)
OSNOVNE ISTINE O „ZNANSTVENOJ“ OSNOVI  SPOLNOGA ODGOJA (4. MODUL)OSNOVNE ISTINE O „ZNANSTVENOJ“ OSNOVI  SPOLNOGA ODGOJA (4. MODUL)
OSNOVNE ISTINE O „ZNANSTVENOJ“ OSNOVI SPOLNOGA ODGOJA (4. MODUL)
 
Ima li pravde za homoseksualce ij
Ima  li  pravde  za  homoseksualce   ijIma  li  pravde  za  homoseksualce   ij
Ima li pravde za homoseksualce ij
 
Ima li pravde za homoseksualce
Ima  li  pravde  za  homoseksualceIma  li  pravde  za  homoseksualce
Ima li pravde za homoseksualce
 
A kako ja na to gledam
A kako ja na to gledamA kako ja na to gledam
A kako ja na to gledam
 
A kako ja na to gledam
A kako ja na to gledamA kako ja na to gledam
A kako ja na to gledam
 
2. dio odnos
2. dio   odnos2. dio   odnos
2. dio odnos
 
Nasilje
NasiljeNasilje
Nasilje
 
Evo 07 10 11
Evo 07 10 11Evo 07 10 11
Evo 07 10 11
 
03 teorije licnosti - psihoanaliticki pristup
03 teorije licnosti - psihoanaliticki pristup03 teorije licnosti - psihoanaliticki pristup
03 teorije licnosti - psihoanaliticki pristup
 
Agresivno ponašanje
Agresivno ponašanjeAgresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
 
Emocionalna pedagogija
Emocionalna pedagogijaEmocionalna pedagogija
Emocionalna pedagogija
 
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditeljeKako razgovarati s djetetom o spolnosti   za roditelje
Kako razgovarati s djetetom o spolnosti za roditelje
 

Seksualne orijentacije

  • 2. ŠTO SUTO SEKSUALNE ORIJENTACIJE?  Najjednostavnije rečeno, seksualna (ili spolna) orijentacija se odnosi na to tko nas privlači i prema kome gajimo osjećaje.  Seksualne orijentacije ne odnose se samo na fizičku i seksualnu privlačnost prema nekoj osobi, tj. spolu ili rodu, nego i na onu emocionalnu i psihološku. Prema Američkom psihološkom savezu (APA), one uključuju i identitet osobe koji proizlazi iz te privlačnosti prema drugom ili istom spolu, kao i pripadnost zajednici osoba koje dijele istu vrstu privlačnosti.
  • 3. KOJE SVE ORIJENTACIJE POSTOJE?  Seksualne orijentacije najčešće se dijele na tri različite vrste – heteroseksualnost, homoseksualnost i biseksualnost. Ponekad se i aseksualnost – nepostojanje seksualne privlačnosti prema drugima – broji kao četvrta vrsta.
  • 4. HETEROSEKSUALNOST  Heteroseksualnost je najčešći oblik seksualne orijentacije. Heteroseksualne osobe osjećaju romantičnu i/ili seksualnu privlačnost prema osobama suprotnog spola – muškarci prema ženama i žene prema muškarcima.
  • 5. HOMOSEKSUALNOST  Homoseksualnost je drugi najčešći oblik. Homoseksualne osobe osjećaju romantičnu i/ili seksualnu privlačnost prema osobama istog spola.  Postoje i dva specifična termina koja se odnose na homoseksualne osobe:  gej/gay (osoba) – najčešće se odnosi na homoseksualnog muškarca, ali se može odnositi i homoseksualnu ženu  lezbijka – čest naziv za homoseksualnu žensku osobu
  • 6. BISEKSUALNOST  Biseksualne osobe osjećaju privlačnost prema osobama oba spola. Biseksualnost može označavati i privlačnost prema bilo kojem rodnom identitetu, iako se za to češće koristi termin panseksualnost.  Privlačnost prema oba spola ne mora biti jednaka – često su osobe koje osjećaju jaču (iako ne isključivu) seksualnu privlačnost prema jednom spolu nego prema drugome smatrane biseksualnima.
  • 7. ASEKSUALNOST  Aseksualnost je izrazito slaba ili nepostojeća privlačnost prema drugim osobama. Razlikuje se od apstinencije i celibata, koji su najčešće motivirani osobnim ili religijskim uvjerenjima. Postoji nesuglasnost u znanstvenoj zajednici o tome ubraja li se aseksualnost pod seksualne orijentacije.
  • 8. MOGU LI BIRATI SVOJU SEKSUALNOST?  Najkraće rečeno – ne. Znanstvenici nisu 100% sigurni koji je uzrok razvoja bilo koje od seksualnih orijentacija, ali vjeruje se da su rezultat kompleksnog međudjelovanja raznih genetskih, hormonalnih i okolišnih faktora, najviše u ranoj dobi. Najčešće su korištene biološke teorije koje upućuju na genetske i druge biološke faktore, te u manjoj mjeri i one sociološke. Ne postoje uvjerljivi dokazi da odgoj, roditeljstvo i rana iskustva u djetinjstvu utječu na razvoj seksualnih orijentacija.
  • 9. JESU LI SVE ORIJENTACIJE NORMALNE?  Da. Često postoje predrasude, najčešće motivirane religijskom indoktrinacijom i/ili neinformiranošću, da je jedna seksualna orijentacija “normalnija” i “prirodnija” od drugih.To je naprosto netočno – sve seksualne orijentacije su jednako normalne i prirodne.
  • 10. IZVOR  Temeljeno na članku "Što su to seksualne (spolne) orijentacije?"  S bloga Zdravstveni odgoj  Prezentacija: lgbtcroatia / SlideShare  Fotografije (po redu):  Mayur Gala / Unsplash  Wikimedia Commons  Marcelo Matarazzo / Unsplash  TomThe Photographer / Unsplash  Wikimedia Commons  Wikimedia Commons  Wikimedia Commons