SlideShare a Scribd company logo
1 of 33
Prezentaciju obradila Jasmina
Lukić – profesor hemije
2) Glavni deo časa:
-pojedini atomi
-mali molekuli
-atomski joni
-poliatomski joni
-agregati atoma,
molekula ili jona
-makromolekuli
(proteini)
-grupe čestica,
-zrnca minerala kao
npr. pesak
transparentni
(bistri)
molekulsko
kretanje
-agregati atoma,
molekula ili jona
-makromolekuli
(proteini)
-grupe čestica,
-zrnca minerala kao
npr. pesak
-elektroliti (soli),
gasovi,
glukoza
rastvoreni u vodi
-plazma:
proteini
albumini
globulini
fibrinogen
-ćelije
crvena krvna
zrnca
bela krvna zrnca
pločice
Korišćenje krvi kao primera…
Osobine koloida
1) Molekulsko-kinetičke osobine
(Brown-ovo kretanje, Difuzija, Osmoza, Dijaliza)
2) Optičke osobine
(Tyndall-ov efekat)
Braunovo
kretanje
Koloidne čestice i makromolekuli ne prolaze kroz
životinjske membrane, pergament ili celofan usled čega
se mogu odvojiti od čestica molekulskih dimenzija. Ovaj
postupak se naziva dijaliza
DOBIJANJE KOLOIDA
Makromolekuli su najčešće organski i mogu biti prirodni ili
se mogu dobiti polimerizacijom monomera i oligomera.
suspenzija
dispergovanje
(mlevenje,
usitnjavanje)
kondenzacija
(ukrupnjavanje)
koloidni
mlin
hemijska
reakcija
Dva oblika (stanja)
koloida:
- SOL
- GEL
pravi
rastvor
koloid
Podela na osnovu afiniteta koloidnih čestica prema molekulima
rastvarača.
Razlikuju se u mnogim fizičko-hemijskim osobinama.
LIOFOBNI-
 Nemaju afiniteta i na svojoj površini ne adsorbuju molekule
rastvarača
 slični disperznoj sredini u pogledu površinskog napona i viskoznosti;
 lako se vide pod ultramikroskopom;
 kreću se u električnom polju u određenom smeru.
 Čestice liofobnih koloida se lako spajaju u veće agregate pri dodatku
malih količina nekog elektrolita FLOKULACIJA ILI
KOAGULACIJA.
 Primeri su : sulfidi metala,
LIOFILNI-
 Imaju sposobnost da na svojoj površini adsorbuju
molekule rastvarača
 imaju manji površinski napon a veću viskoznost od disperzne
sredine;
 ne mogu se videti na ultramikroskopu;
 u električnom polju se čestice kreću u oba smera ili se ne
kreću uopšte.
 Zagrevanjem ili hlađenjem daju gelove reverzibilno. Zbog
solvatnog omotača imaju
 znatno manju težnju ka koagulaciji.
 Njihova stabilnost veoma zavisi od pH
 Primeri su hidroksidi metala, skrob proteini,....
A
AgNO3(aq) + KI(aq) AgI(s) + KNO3(aq)
Micele su elektroneutralne koloidne čestice
koje se sastoje iz neutralnog dela i dvojnog
električnog sloja koji sačinjavaju joni
suprotnog naelektrisanja (jonogeni deo).
Naelektrisani deo micele je granula.
Koagulacija koloida
Adsorpcija je pojava u kojoj se neka supstanca
(gas, tečnost ili čvrsta supstanca) zadržava na
čvrstoj površini.
Nasuprot tome, apsorpcija je zadržavanje supstanci
unutar pora čvrste supstanci.
SOL GEL
KOAGULACIJA
PEPTIZACIJA
Peptizacija je proces kojime se
koagulirani koloid vraća u izvorno
dispergirano stanje.
Primjer: AgCl se uglavnom ispire
razređenom azotnom kiselinom.
Peptizacija
Značaj koloida
-citoplazma ćelije –koloidni
sistem
-biohemijski procesi u živom
organizmu
vezani za koloidne sisteme
-prehrambena industrija
-industrija sapuna, itd.

More Related Content

What's hot

Azot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaAzot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaBiljana Ristic
 
Fehlingova i tolensova reakcija
Fehlingova i tolensova reakcijaFehlingova i tolensova reakcija
Fehlingova i tolensova reakcijamiluskaprsic
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMAvvlivvli
 
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Biljana Ristic
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићVioleta Djuric
 
фелингова и-толенсова-реакција
фелингова и-толенсова-реакцијафелингова и-толенсова-реакција
фелингова и-толенсова-реакцијаmiluskaprsic
 
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciFizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciIvanaIvanovi5
 
Latinske deklinacije - Lazar Stefanović - Tatjana Zdravković
Latinske deklinacije - Lazar Stefanović - Tatjana ZdravkovićLatinske deklinacije - Lazar Stefanović - Tatjana Zdravković
Latinske deklinacije - Lazar Stefanović - Tatjana ZdravkovićNašaŠkola.Net
 
Soli -dobijanje_naziva
Soli  -dobijanje_nazivaSoli  -dobijanje_naziva
Soli -dobijanje_nazivaBiljana Ristic
 
брзина хемијске реакције
брзина хемијске реакцијебрзина хемијске реакције
брзина хемијске реакцијеmiluskaprsic
 
фосфор (Phosphorus) p
фосфор (Phosphorus) pфосфор (Phosphorus) p
фосфор (Phosphorus) pmiluskaprsic
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaBiljana Ristic
 
Metali-fizičke osobine
Metali-fizičke osobineMetali-fizičke osobine
Metali-fizičke osobinevvlivvli
 
Ph vrednost
Ph vrednostPh vrednost
Ph vrednostvvlivvli
 

What's hot (20)

Azot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenjaAzot i njegova jedinjenja
Azot i njegova jedinjenja
 
Kiseonik
KiseonikKiseonik
Kiseonik
 
Fehlingova i tolensova reakcija
Fehlingova i tolensova reakcijaFehlingova i tolensova reakcija
Fehlingova i tolensova reakcija
 
NEMETALI
NEMETALINEMETALI
NEMETALI
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMA
 
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
 
Svojstva uv
Svojstva uvSvojstva uv
Svojstva uv
 
фелингова и-толенсова-реакција
фелингова и-толенсова-реакцијафелингова и-толенсова-реакција
фелингова и-толенсова-реакција
 
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanciFizicka i hemijska svojstva supstanci
Fizicka i hemijska svojstva supstanci
 
Latinske deklinacije - Lazar Stefanović - Tatjana Zdravković
Latinske deklinacije - Lazar Stefanović - Tatjana ZdravkovićLatinske deklinacije - Lazar Stefanović - Tatjana Zdravković
Latinske deklinacije - Lazar Stefanović - Tatjana Zdravković
 
Soli -dobijanje_naziva
Soli  -dobijanje_nazivaSoli  -dobijanje_naziva
Soli -dobijanje_naziva
 
Proteini
Proteini Proteini
Proteini
 
брзина хемијске реакције
брзина хемијске реакцијебрзина хемијске реакције
брзина хемијске реакције
 
фосфор (Phosphorus) p
фосфор (Phosphorus) pфосфор (Phosphorus) p
фосфор (Phosphorus) p
 
Ugljenik
UgljenikUgljenik
Ugljenik
 
Vrste neurotransmitera
Vrste neurotransmiteraVrste neurotransmitera
Vrste neurotransmitera
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Metali-fizičke osobine
Metali-fizičke osobineMetali-fizičke osobine
Metali-fizičke osobine
 
Ph vrednost
Ph vrednostPh vrednost
Ph vrednost
 

Koloidi

  • 2. 2) Glavni deo časa: -pojedini atomi -mali molekuli -atomski joni -poliatomski joni -agregati atoma, molekula ili jona -makromolekuli (proteini) -grupe čestica, -zrnca minerala kao npr. pesak
  • 3. transparentni (bistri) molekulsko kretanje -agregati atoma, molekula ili jona -makromolekuli (proteini) -grupe čestica, -zrnca minerala kao npr. pesak
  • 4. -elektroliti (soli), gasovi, glukoza rastvoreni u vodi -plazma: proteini albumini globulini fibrinogen -ćelije crvena krvna zrnca bela krvna zrnca pločice Korišćenje krvi kao primera…
  • 5.
  • 6.
  • 7. Osobine koloida 1) Molekulsko-kinetičke osobine (Brown-ovo kretanje, Difuzija, Osmoza, Dijaliza) 2) Optičke osobine (Tyndall-ov efekat)
  • 8.
  • 9.
  • 10.
  • 11.
  • 12.
  • 14.
  • 15.
  • 16.
  • 17. Koloidne čestice i makromolekuli ne prolaze kroz životinjske membrane, pergament ili celofan usled čega se mogu odvojiti od čestica molekulskih dimenzija. Ovaj postupak se naziva dijaliza
  • 18.
  • 19.
  • 20. DOBIJANJE KOLOIDA Makromolekuli su najčešće organski i mogu biti prirodni ili se mogu dobiti polimerizacijom monomera i oligomera. suspenzija dispergovanje (mlevenje, usitnjavanje) kondenzacija (ukrupnjavanje) koloidni mlin hemijska reakcija Dva oblika (stanja) koloida: - SOL - GEL pravi rastvor koloid
  • 21. Podela na osnovu afiniteta koloidnih čestica prema molekulima rastvarača. Razlikuju se u mnogim fizičko-hemijskim osobinama. LIOFOBNI-  Nemaju afiniteta i na svojoj površini ne adsorbuju molekule rastvarača  slični disperznoj sredini u pogledu površinskog napona i viskoznosti;  lako se vide pod ultramikroskopom;  kreću se u električnom polju u određenom smeru.  Čestice liofobnih koloida se lako spajaju u veće agregate pri dodatku malih količina nekog elektrolita FLOKULACIJA ILI KOAGULACIJA.  Primeri su : sulfidi metala,
  • 22. LIOFILNI-  Imaju sposobnost da na svojoj površini adsorbuju molekule rastvarača  imaju manji površinski napon a veću viskoznost od disperzne sredine;  ne mogu se videti na ultramikroskopu;  u električnom polju se čestice kreću u oba smera ili se ne kreću uopšte.  Zagrevanjem ili hlađenjem daju gelove reverzibilno. Zbog solvatnog omotača imaju  znatno manju težnju ka koagulaciji.  Njihova stabilnost veoma zavisi od pH  Primeri su hidroksidi metala, skrob proteini,....
  • 23. A AgNO3(aq) + KI(aq) AgI(s) + KNO3(aq)
  • 24.
  • 25. Micele su elektroneutralne koloidne čestice koje se sastoje iz neutralnog dela i dvojnog električnog sloja koji sačinjavaju joni suprotnog naelektrisanja (jonogeni deo). Naelektrisani deo micele je granula.
  • 26.
  • 27.
  • 28.
  • 29. Koagulacija koloida Adsorpcija je pojava u kojoj se neka supstanca (gas, tečnost ili čvrsta supstanca) zadržava na čvrstoj površini. Nasuprot tome, apsorpcija je zadržavanje supstanci unutar pora čvrste supstanci.
  • 31.
  • 32. Peptizacija je proces kojime se koagulirani koloid vraća u izvorno dispergirano stanje. Primjer: AgCl se uglavnom ispire razređenom azotnom kiselinom. Peptizacija
  • 33. Značaj koloida -citoplazma ćelije –koloidni sistem -biohemijski procesi u živom organizmu vezani za koloidne sisteme -prehrambena industrija -industrija sapuna, itd.