Good Stuff Happens in 1:1 Meetings: Why you need them and how to do them well
I i ii predavanje (metalurgija)
1. Željezo (Fe) - Čelik
Čelik - Fe legura s najviše 2 % masenog
udjela C
Čelik - višekomponentna Fe-legura
Čelik - deformabilna Fe-legura
Svojstva čelika: višestruka
svojstvo polimorfije
Svojstva čelika:
1. kemijskim sastavom,
2. mikrostrukturom,
3. stanjem, oblikom i dimenzijama
proizvoda
Čelik: materijal prošlosti ali i budućnosti
2. P ro ce si n a o sn o v i ru d e P ro c e si n a o sn o v i o tp a d a
P e ć z a p u d lo v a n je T ig a n js k a p e ć
B essem er T hom as S M
p ro c e s p ro ce s (1 8 6 8 )
(1 8 5 6 ) (1 8 7 8 )
E L P
(1 9 0 0 )
K a ld o B O F ili L D A ja x
(1 9 5 0 ) (1 9 5 2 /5 3 ) (1 9 5 8 )
O L P L D A C
(1 9 5 7 ) (1 9 5 8 ) Q -B O P Tandem peć
(1 9 7 0 ) (1 9 6 4 )
E A F
O B M LW S K S /K M S /K O B M (1 9 7 0 )
(1 9 6 8 ) (1 9 6 8 ) (1 9 7 0 ) D C
L D .O B /L B E /L E T E O F (1 9 8 0 )
(1 9 8 0 ) (1 9 8 2 )
N o v i p ro c e si
E L P
(1 9 8 0 -2 0 0 0 )
Povijesni prikaz postupaka proizvodnje čelika
4. Danas: Kisikovi konvertori (oko 2/3)
ELP (oko 1/3)
Procesi pretaljivanja
Sekundarna metalurgija (metalurgija lonca)
Najzamjetniji porast proizvodnje čelika od 1950. do 1975. g.
Proizvodnja čelika povećana od 240 na 700 Mt, tj. za 2,9X.
U 2010. g. oko 1,423 Mt, za 14,5 % više nego u 2009. g. (1,23
Mt)
U 2011. g. oko 1,527 Gt, za 6,8 % više nego u 2010. g.
5. V IS O K O P E Ć N I R E D U K C IS K O D IR E K T N A
PR O CES P R E T A L JIV A N JE R E D U K C IJA
F e -ru d a F e -ru d a P e le ti F e - r u d e Č e lič n i o tp a d
S in te r
K oks U g lje n P r iro d n i p lin
P e le ti K oks
H la d n i m e ta l
V P C o re x M id re x
H yL
S L /R N
K u p o ln a p e ć
V ru ć i m e ta l D R I /H B I Č e lič n i V ru ć i m e ta l
o tp a d S ir o v o ž e lje z o
Č e lič n i
o tp a d S ir o v o ž e lje z o
Č e lič n i
o tp a d
LD EO F
ELP LD
Prikaz različitih puteva i kombinacija proizvodnje čelika
6. P ro p u h iv a n je o d o z g o
B O F ili L D P ro p u h iv a n je o d o z d o G r a f itn e e le k tr o d e A n a liz a to r
OBM C O , C O 2, O 2
O 2 k o p lje
Z a filta r K o p lje z a n a k n a d n o
s a g o rije v a n je
K o m b in ira n o
p ro p u h iv a n je O 2 k o p lje
3
0 ,0 1 - 0 ,1 5 m N 2
Q -O B M 3
3 ,5 - 5 ,0 m O 2
(A r)/t m in ( + C a O ) /t m in
O 2 k o p lje
P ro p u h iv a n je r a d i m ije š a n ja
3
0 ,2 - 3 ,0 m / t m in
O 2(+ C aO )
Shematski prikaz proizvodnje čelika u KK i ELP
7. Čelik - ″zeleni
materijal″
Količin a materijala
T+
C
M+
M+C
T+
Sirovine K onstrukc ijski mate rijali
C
+
M
+
T
M
T+
M+
C
EN
Recikliranje
ER
GI
R
JA
A
Planet Z emlja S
Primjena
I
P
A
NJ
+C
Postojeć a skladišt a otpada E
M
T+
područja otpada
Rekup eratori
Prikaz današnjeg globalnog ciklusa materijala
T + M + C = tehnologija + materijali + cijena
8. Uloga i značenje čelika u nacionalnom gospodarstvu
Konstrukcije
38%
Automobili 16%
15%
6% 6%
13% Ostale industrij e
Pa kiranje
5%
Metalna roba
Strojogra dnja
Ele ktro-inže njering
Shematski prikaz potrošnje čelika po sektorima
u SAD, EU i Japanu
12. SISTEMATIZACIJA ČELIKA
Podjela čelika prema:
-načinu proizvodnje,
-kemijskom sastavu,
-stupnju dezoksidacije,
-načinu lijevanja,
-mikrostrukturi,
- obliku i stanju čeličnih poluproizvoda itd.
13. OZNAČIVANJE ČELIKA PREMA EUROPSKIM NORMAMA
EN 10027-1: označivanje č. slovnim oznakama i brojevima
Oznake čelika sastoje se od tri dijela:
Glavne Dodatne Dodatne oznake za
oznake oznake proizvode od čelika
za čelik
Primjer za čelike za cjevovode
L360QB
L - čelici za cjevovode
360 –Min. granica razvlačenja,MPa
QB - poboljšano, plinske boce
14. SIROVINE ZA PROIZVODNJU ČELIKA
Metalno punjenje: sirovo Fe, čelični otpad, DRI i ferolegure
Pomoćni materijali: talitelji i dr.
Oksidansi: Fe-ruda, kisik.
Prosječna količina metalnog punjenja je 1130-1140 kg/t čelika.
Uložak kod konvertorskog č.: 70-85 % sir. Fe, a ostatak je č. otpad.
Kod izrade elektročelika: < 5 % sir. Fe, ostatak č. otpad uz DRI.
Čelični otpad - sekundarna sirovina za proizvodnju čelika.
15. 900
800 Vl astiti
Čeličn i polupro izvodi ot pad
700
S irovi čel i k Pr ocesni
6
600 (no vi)
ot pad
500
400 Gotovi čelični proizvodi
300 30% 20 godina
200
P
k
n
d
v
o
0
1
d
p
g
o
n
e
č
a
z
a
e
č
s
r
t
l
j
i
t
i
l
,
Star i
70% ot pa d
100
0
1950 60 70 80 90 2000 10
Godina
Odnos proizvodnje čelika i potrošnje čelika te
nastajanja čeličnog otpada u svijetu
16. 250 100
Vlastiti otpad
200 80
150 60
100 40
Udio kontinuiranog
lijevanja
50 20
,%
U
v
g
u
n
k
o
d
d
v
o
n
p
k
u
e
a
a
e
č
z
r
r
j
l
t
i
l
i
j
B
d
p
g
o
v
n
d
p
o
g
k
a
z
e
č
a
s
r
l
j
t
i
i
l
/
t
,
0 0
1966 70 74 78 82 86 90 94 98 2002
God ina
Ovisnost količine vlastitog čeličnog otpada o udjelu
kontinuiranog lijevanja u Njemačkoj
17. PROIZVODNJA ELEKTROČELIKA
Potrebna toplina - od električne energije (el. luk).
Razvoj proizvodnje elektročelika oviso o:
- dostupnosti i cijeni električne energije,
- sirovinama za izradu čelika,
- posjedovanju i kvaliteta ugljena.
Prva industrijska ELP puštena je u rad 1906. g. (Njemačka).
Prvih 50-60 g. - za proizvodnju plemenitih čelika.
1960-ih g. - visokoučinske peći
1970-ih g. kada lonac-peć.
Prednosti izrade čelika:
- niža cijena,
- veća fleksibilnost,
- ekološki prihvatljiviji postupak itd.
18. 1000 12
U v o đ e n je k is ik a
P o tr o š n ja e le k tr ič n e e n e rg ije , k W h /t
S e k u n d a rn a m e ta lu rg ija
P o tr o š n ja e le k tr o d a , k g /t č e lik a
V o d o m h la đ e n a k o p lja
E le k trič n i lu k v e lik e s n a g e
750 P je n u š a v a tro s k a 9
V o d o m h la đ e n i g o rio n ic i O 2/p riro d n i
6 3 0 k W h /t L onac peć p lin
P re d g ija v a n je č e lič n o g o tp a d a
500 M a n ip u la to r k o p lja O 2 - u g ljik 6
D C te h n o lo g ija
6 ,5 k g / t P o tr
o šn j Š a h tn a p e ć
a en
e rg ij
e
250 P o tr 2 9 0 k W h /t 3
o šnj
1 8 0 m in a el
V rije m e o e k tr
d iz lije v a oda
d o iz lije v 1 ,2 k g / t
a
4 0 m in
0 0
1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005
G o d in a
Tehnološki razvoj izrade elektročelika
19. O2 +O2/go rivo O 2+O 2/gorivo
O2
a) U laganje b) Taljenje c) Izlijeva nje
Shematski prikaz pojednih faza proizvodnje čelika
u elektrolučnoj peći
20. UTJECAJ NA OKOLIŠ
Nusproizvodi:
- troska (oko 80 kg /t spec. č. i oko 120-150 kg/t ugljičnih č.).
-emisija: elektropećna prašina, VOC,
CO, CO2, NOx, dioksini i furani
Iskorištenje troske u:
- građevinarstvu (nasipavanje puteva, cementna ind.),
- poljoprivredi.
Poseban problem su tzv. „bijele troske“
Tijekom svih faza rada dolazi do emisije
Razvijeni su sustavi za skupljanje i čišćenje plina
Elektropećna prašina (15-17 kg/t čelika)
Uglavnom sadrži Fe, Zn, Pb, Cd itd.
Prašina se skuplja i reciklira (5-10 % od troškova)
21. a) b) c)
Sustavi za skupljanje emisije iz elektrolučne peći
a) odsis preko otvora na svodu peći, b) pokretni nadsvodni odsis,
c) zatvoreni sustav odsisa
22. Dim njak
Vreće
za prašinu
Cijev za
evakuaciju plina
Poklopac za
hvatanje plina
Čisti
plin
Plin Plin Gla vna
pra šina
Komora za
ELP h lađenje ELP
Mlaznice za
hlađenje
Komora za
n aknadno Hlađe nje Taložn ik
sag orijevan je zrakom
Shematski prikaz tipičnog sustava za skupljanje
elektropećne prašine
23. Ul aganje Skida nje troske
Dimnjak
Lonac-peć
Pulsni filtar
Taložnik Prisilni hladnja k
Poklop ac za
hvatanje
praš ine Reverzibiln i
zračni
ELP filtar
Komora z a Kaljenje Separator Miješanje Ventilator Spremište
konverzij u vodom prašine prašine
Hlađe nje plina Ventilator Adsorbensi
vo dom Separator
Recikliran je elektropećne prašine cinka
Peletizacija
Recikliranje cink a
Shematski prikaz sustava za čišćenje elektopećne prašine
24. Elektropećna prašina - opasan otpad.
Kemijski sastav elektropećne prašine:
10-45 % Fe, 2-38 % Zn, 0,4-7 % Pb,
0,2-11 % Cr, 0,01-0,3 % Cd, 1-5 % Mn,
0,06-3 % Cu, 1-5 % Si, 1-25 % Ca,
1-12 % Mg, 0,1-1,5 % Al, 1,5-2,5 % S,
0,11-2,36 % C, 0,35-2,3 % K, 0,5-1,8 % Na.
Pored metala sadrži i organske tvari: VOC, dioksine i furane,
plinovite polutante: CO, SO2, NOx, HF i HCl.
Ne smije se odlagati na neodgovarajućim lokalnim deponijima.
Nužna je stabilizacija ili inaktivacija teških metala.
(npr. dodatkom portland cementa, pepeo ugljena, vapno).
Za prašinu koja sadrži više od 15 % Zn predlaže se recikliranje.
25. Komercijalni postupci obrade prašine iz elektrolučne peći
Naziv postupka Produkt Produkt Ostali
nositelj nositelj željeza produkti
cinka
Waelz rotacijska peć ZnO Fe-oksid/metaliz. PbCl2/CdCl2
(2-stadija) Fe dim
Waelz rotacijska peć ZnO Fe- -
(1-stadij) oksid/metalizirano
Fe
Plameni reaktor ZnO Troska -
ZTT Ferrolime ZnO Ferovapno Smjesa soli
MR/Electrothermic ZnO Troska/ostatak -
MRT ZnO visoke Fe-oksid/metaliz. Pb/Cd metali
čistoće Fe
Laciede Steel Metalni cink Troska -
EZINEX Metalni cink Fe-oksid Smjesa soli
26. Doprinos čeličanske industrije emisiji CO2 u EU oko 7 %
(npr. transport daje 23 % CO2).
Nužna je pažljiva kontrola ili predobrada č. otpada.
Uporaba č. otpada – doprinosi očuvanje okoliša:
- manja potrošnja energije nego kod k. čelika,
- 5-6 puta niža emisija CO2
Važna je uloga:
- korištenih gorionika,
- opreme za naknadno sagorijevanje ili
- predgrijača čeličnog otpada
Nove tehnologije (Consteel, Contiarc) - manje prašine.
Npr. kod Consteel postupka nastaje za 30 % manje prašine.
Zakonska regulativa se pooštrava
Većina modernih ELP ispušta 5-50 mg prašine/m3 ispusnog plina.
U budućnosti - još veća ograničenja u pogledu zaštite okoliša.
27. UHP peći (engl. Ultra High Power)
Ulaganja u zaštitu okoliša.
1 t elektročelika - 2,4 puta manje
toplinske energije .
C o re x + M id re x + E L P
ELP
V P -K K
EL P+830 kg D R I
Utjecaj načina proizvodnje čelika na emisiju CO 2
28. Smjernice za emisiju u Njemačkoj
Emisija Standard
Prašina 10 mg/m3
CO -
NOx 200 mg/m3
SOx 50 mg/m3
Dioksini 0,1 mg/m3
29. SEKUNDARNA METALURGIJA
Moderna metalurgija čelika:
- primarna (talina čelika iz KK ili ELP) i
- sekundarna.
Nekada - sve faze u primarnim agregatima (osim dezoksidacije)
Danas – dorada čelika u loncu
Sek. metalurgija - sve aktivnosti od izlijevanja u lonac do KL.
Razvoju sek. metalurgije su pogodovale UHP i KL.
Postupci sekundarne metalurgije:
- jednostavni (čelik se obrađuje jednim postupkom) ili
- kombinirani (obrada čelika različitim procesima).
1954. g. – uvođenje ind. postupaka vakuumiranja čelika
- otplinjavanje čelika
1960- ih g. - propuhivanje taline argonom.
1970-ih g. - tehnologija lonac-peć
30. Ciljevi sekundarne metalurgije:
- postizanje željenog kemijskog sastava,
- homogenizacija temperature i kemijskog sastava,
- odugljičenje do veoma niskih razina sadržaja ugljika,
- odsumporavanje,
- odfosforavanje,
- otplinjavanje (vodik i dušik),
- dezoksidacija,
- poboljšanje čistoće čelika (oksidi i sulfidi),
- kontrola oblika uključaka (sferoidizacija),
- podešavanje temperature lijevanja na otimalnu
- kontrola strukture skrućivanja.
31. Lijevano stanje: Valjano stanje:
MnS segregira na MnS se izdužuje
gran icama zr na u smjeru valjanja Obrađeno Ca-žicom:
CaS- MnS prsten oko
Ca-aluminata C12 A7
Brojna zdrobljena šiljasta
Al2 O 3 d endriti
zrna u smjeru valjanja
Shematski prikaz modifikacije morfologije uključaka
kao posljedica obrade kalcijem
32. LONAC-PEĆ
- od početka 1970-ih g.
Primjena: u čeličanima s KK i ELP
Unutrašnjost lonca- bazična obloga.
Talina se u lonac ulije kao neumirena,
Dezoksidacija i legiranje u loncu.
Zagrijavanje taline - pomoću tri grafitne elektrode.
Proces se odvija sa pokrivnim slojem troske.
Kontinuirano miješanje inertnim plinom
Prednost - korištenje relativno dugog električnog
luka:
- povećava se iskorištenje energije i
-smanjuje specifičnu potrošnju elektroda.
Miješanje:
- ujednačava temperaturua i sastav taline,
- ubrzava odvijanje kemijskih reakcija u talini,
- poboljšavaju se uvjeti za koagulaciju i izdvajanje
suspendiranih čestica u trosku.
33. Električki provodljive ruke
Elektrode
Izlazni plin Dodatak
ferolegura
Inertni plin
za miješanje
Rastaljeni čelik
Porozni čep
Transportna
kolica
Prikaz lonac-peći u radu
34. RAZVOJ PROIZVODNJE ELEKTROČELIKA
ELP je nadopuna KK
Razvoj je usmjeren na:
- razvoj postojeći proizvodnih sustava,
- razvoja novih postupaka kontinuirane izrade čelika
- primjenu direktno reduciranih proizvoda,
- smanjenje sadržaja oligoelemenata u čeliku
- smanjenje potrošnje energenata,
- kraćih vremena taljenja i rafinacije,
- još većeg stupnja automatizacije
- očuvanje zaštite okoliša itd.
Najznačajniji kriteriji pri izboru postupka:
- odnos cijena/efikasnost u postojećem okruženju,
- izgradnja ELP malog i srednjeg kapaciteta preferirat
će
se u područjima s dovoljno el. energije korištene
35. Ciljevi današnjeg razvoja ELP:
-razvoj DC peći,
- primjena naknadnog sagorijevanja,
- predgrijavanje čeličnog otpada,
- kontinuirana proizvodnja čelika (Contiarc, Consteel),
- diskontinuirani postupci (Conarc, Contimet).
- bolja sinkronizacija s odjelima za KL i valjanje,
-uključivanje procesa propuhivanja poznatog KK,
- pjenjenje troske, elektomagnetno miješanje,
- smanjivanje vremena od ispusta do ispusta taline itd,
Dileme oko izgradnje AC ili DC-peći još postoje.
DC peći:
- manja potrošnja el. energije i elektroda (1-1,5 kg/t)
- Manja emisija buke (5-10 dB)
- potrošnja vat. mat. je manja ( 2 kg/t)
- Bolje miješanje taline itd.
36. a) b)
E lektroda
Graf itna
elektroda
DC p eć
Prostor za
trans formator
Ruka za
elektrodu
Tipična dispozicija (a) i detaljan prikaz elektrolučne
peći (b) na istosmjernu struju
37. Grafitne elek trode
Zrak
CO → CO 2
CO, CO2, O2
Ko plje za
naknadno
sagorijevanje
CO→ CO 2
Kisikovo
C→ CO koplje
Naknadno sagorijevanje dodatkom kisika u sloj troske
38. Košara za
Izlazni (otpa dni) Otpadni punjen je
plinovi plinovi
Čelični
otpad Izlazni plinovi
za obradu
Elektr olučna
p eć
Shematski prikaz predgrijavanja čeličnog otpada u
košari za čelični otpad
39. Izlazni
plinovi
Gorivi plin
za obradu
Troskotvorci
Čelični
otpad
Kisik i
troskotvorci Predgrijač
Vibrirajuća pokretna traka
Shematski prikaz najbitnijih komponenti
Consteel postupka
40. O2
Peć I Peć II
ELP
KK
O2 O2
ELP KK
Shematski prikaz Conarc postupka
41. Željezni ljevovi-Fe slitine koje se ne deformiraju
Proizvodnja: kupolne peći, indukcijske peći
Uložak: sivo sirovo Fe, č. otpad, feroslitine itd.
Prema obliku izlučenog grafita:
Sivi lijev (grafit u obliku listića, lamela)
Duktilni (nodularni) lijev (grafit u obliku nodula)
Čelični lijev (< 2 % C)
Vermikularni (grafit u obliku vermikul-„crvića“)
Slitine na bazi obojenih metala
(Cu, Al, Mg, Zn i ostali obojeni metali)
42. Svjetska proizvodnja lijevanih željeza:
2007. 94,9 mil. t
2008. 93.5 mil. t
2009. 79.05 mil. t
2010. 91.6 mil. t (+13.7 %)
Struktura lijevanih željeza
Vrsta Sivi D. Č. Cu Al Mg Zn Ostali
lijevanog lijev lijev lijev slitine slitine slitine slitine obojeni
željeza
106 t 43,3 23,4 10,2 1,6 10,9 0,2 0,53 1,2
43. Top 10 (88%) za 2010.: u Mt
Država Sivi Duktilni Čelični Obojene Uku.
lijev lijev lijev slitine 106 t
Kina 19,6 9,9 5,3 4,8 39,60
Indija 6,18 1,05 1,07 0,75 9,05
U.S. A. 2.63 2,75 0,98 1,87 8,23
Njemačka 2,18 1,49 0,192 0,93 4,79
Japan 2,16 1,35 0,207 1,04 4,75
Rusija 1,74 1,26 0,700 0,500 4,20
Brazil 1,94 0,786 0,243 0,273 3,24
Koreja 1,04 0,653 0,157 0,382 2,23
Italija 0,630 0,405 0,064 0,870 1,97
Francuska 0,623 0,916 0,085 0,333 1,96
44. Proizvodnja po državama za 2010., 106 t
Država S. lijev D. lijev Č. lijev Ukupno
Austrija 38689 11307 16094 305857
Belgija 58000 5800 31316 96999
BiH 11200 290 2544 18818
HR 22107 17375 1313 53797
Češka 153761 55140 57879 344377
Danska 32367 48020 - 87604
Finska 28206 46417 14714 97536
Franciska 623000 916100 85300 1956966
Njema. 2185310 1486872 192089 4794179
Mađarska 28921 25779 5901 154688
Italija 633100 405300 64100 1970662
Norveška 15103 37966 3023 64703
Poljska 445100 152300 67400 928150
Portugal 38357 70145 7342 128958
Rumunjska 24697 3321 21593 101427
Srbija 33047 12508 11276 70388
Slovenija 75800 28800 6100 141391
Španjolska 410500 543300 71500 1143038
Švedska 160800 40400 18100 266600
Švicarska 19400 33200 1800 78595
V. Britanija 129000 188700 67200 501400
46. OBOJENI METALNI MATERIJALI
Bakar
Aluminij
Rude obojenih metala < 5 % metala, a često i < 1 %
Veliki značaj: sekundarne sirovine
Problem zaštite okoliša
Velika potrošnja el. energije (posebno za lake metale)
Rude: obogaćivanje i priprema
Postupci:
1. Pirometalurški
2. Hidrometalurški
47. BAKAR
Crveni sjajni metal, deformabilan itd.
Temp. taljenja 1085 oC
Bitna svojstva:
Velika električna vodljivost
Dobra toplinska vodljivost
Velika otpornost prma koroziji
Stvaranje mesinga (slitina sa cinkom)
Stvaranje bronce (slitina s kositrom)
Veliki stupanj recikliranja
Dobro se lijeva i prerađuje (u toplom i hladnom stanju)
48. Cu-proizvodi: lim, traka, cijevi, šipke, profili, žica, odljevci
Podjela bakra:
Tehnički Cu: min. 99,5 % Cu (npr. katodni Cu ima 99,9% Cu)
Cu s malim dodacima (0,1-2 % Ag, Cd, Te, Be itd.): min. 98 % Cu
Masinzi (slitina Cu i Zn)
Čisti mesinzi (npr. α-mesing do 36 % Zn)
Mesinzi s dodacima (Pb, Sn, Al, Fe)
Sn-bronca (10-14 % Sn)
Al-bronca- ne sadrži Sn, za bižuteriju, izradu novca
Slitine Cu i Ni: kunial (s Al), ambrac (s Zn),
novo srebro (Cu-Ni-Zn)
Legure Cu i Si (Si-bronce)
Slitine Cu i Mn (10-25 % Mn)
49. ALUMINIJ
Najrašireniji metalni element (7,5-8,1 % u Zemljinoj kori)
Temp. tališta: 660 oC
Proizvodnja: Bayerov postupak
Boksit → Glinica (čisti Al2O3)
Elektroliza glinice uz ugljične elektrode
Svojstva:
Mala gustoća
Odlična mehanička svojstva
Odlićna korozijska otpornost
Visoka toplinska i električna vodljivost
Primjena:
Prometna sredstva
Elektrotehnika
Građevinarstvo
Kem. i prehrambena ind. itd.
52. Mehanička svojstva nekih Al-slitina
Slitina Serija Tip Reh, MPa Rm, MPa
Ne 1000 Al 20-140 50-180
očvršćuju s 3000 Al-Mn 50-220 120-300
TO 5000 Al-Mg 30-320 110-380
Očvršćuju s 2000 Al-Cu, 250-500 360-530
Al-Cu-Mg
TO 6000 Al-Si-Mg 140-360 180-380
7000 Al-Zn-Mg 230-430 360-500
Al-Zn-Mg- 350-720 440-760
Cu
