3. Osvetljenje na telefonu se lako prilagodi tako da ekran ostaje
vidljiv u različitim uslovima. Ali ako je “jako sunce”, onda
se teško razaznaje šta je na telefonu. Kako se objašnjava ova
pojava?
A) Zbog polarizacije
B) Zbog skretanja (deflection) svetlosti sa ekrana
C) Zato što su ekrani tamni u odnosu na sunčevu svetlost koja
se odbija
D) Zato što ekrani telefona ne mogu da procesuiraju svetlost
4. Osvetljenje na telefonu se lako prilagodi tako da ekran ostaje
vidljiv u različitim uslovima. Ali ako je “jako sunce”, onda
se teško razaznaje šta je na telefonu. Kako se objašnjava ova
pojava?
A) Zbog polarizacije
B) Zbog skretanja (deflection) svetlosti sa ekrana
C) Zato što su ekrani tamni u odnosu na sunčevu svetlost koja
se odbija
D) Zato što ekrani telefona ne mogu da procesuiraju svetlost
6. Osvetljenje na telefonu se lako prilagodi tako da ekran ostaje
vidljiv u različitim uslovima. Ali ako je “jako sunce”, onda
se teško razaznaje šta je na telefonu. Kako se objašnjava ova
pojava?
A) Zbog polarizacije
B) Zbog skretanja (deflection) svetlosti sa ekrana
C) Zato što su ekrani tamni u odnosu na sunčevu svetlost koja
se odbija
D) Zato što ekrani telefona ne mogu da procesuiraju svetlost
7. Gustina helijuma je manja od gustine vazduha, tako da
kada se pusti balon (sa helijumom), on odleti visoko. Šta
se dešava sa zapreminom balona kako on leti sve više?
•Balon je napravljen od savršenog izolatora, tako da toplota ne ulazi i ne izlazi
iz balona
•Balon je zavezan tako da vazduh ne može da uđe, a helijum da izađe
A) Smanjuje se
B) Povećava se
C) Ostaje ista
8. Gustina helijuma je manja od gustine vazduha, tako da
kada se pusti balon (sa helijumom), on odleti visoko. Šta
se dešava sa zapreminom balona kako on leti sve više?
•Balon je napravljen od savršenog izolatora, tako da toplota ne ulazi i ne izlazi
iz balona
•Balon je zavezan tako da vazduh ne može da uđe, a helijum da izađe
A) Smanjuje se
B) Povećava se
C) Ostaje ista
10. Gustina helijuma je manja od gustine vazduha, tako da
kada se pusti balon (sa helijumom), on odleti visoko. Šta
se dešava sa zapreminom balona kako on leti sve više?
•Balon je napravljen od savršenog izolatora, tako da toplota ne ulazi i ne izlazi
iz balona
•Balon je zavezan tako da vazduh ne može da uđe, a helijum da izađe
A) Smanjuje se
B) Povećava se
C) Ostaje ista
11. Kada uzmemo ćebe na sobnoj temperaturi i
ogrnemo se, toplije nam je nego pre nego što smo
uzeli ćebe.
Ako uzmemo kockice leda i pokrijemo ih ćebetom,
da li će se led brže ili sporije otopiti?
*Led nije u direktnom kontaktu sa ćebetom.
A) Led će se brže otopiti sa ćebetom
B) Led će se brže otopiti bez ćebeta
12. Kada uzmemo ćebe na sobnoj temperaturi i
ogrnemo se, toplije nam je nego pre nego što smo
uzeli ćebe.
Ako uzmemo kockice leda i pokrijemo ih ćebetom,
da li će se led brže ili sporije otopiti?
*Led nije u direktnom kontaktu sa ćebetom.
A) Led će se brže otopiti sa ćebetom
B) Led će se brže otopiti bez ćebeta
14. Kada uzmemo ćebe na sobnoj temperaturi i
ogrnemo se, toplije nam je nego pre nego što smo
uzeli ćebe.
Ako uzmemo kockice leda i pokrijemo ih ćebetom,
da li će se led brže ili sporije otopiti?
*Led nije u direktnom kontaktu sa ćebetom.
A) Led će se brže otopiti sa ćebetom
B) Led će se brže otopiti bez ćebeta
15. Pretpostavite da imate dve identične plastične činije: A i B.
Činija A je prazna, dok se u činiji B nalazi voda koja je
na sobnoj temperaturi. Ukoliko stavimo identične kocke
leda u ove dve činije, u kojoj će se led prvo otopiti?
A) U činiji A
B) U činiji B
C) Istovremeno će se otopiti u obe činije.
16. Pretpostavite da imate dve identične plastične činije: A i B.
Činija A je prazna, dok se u činiji B nalazi voda koja je
na sobnoj temperaturi. Ukoliko stavimo identične kocke
leda u ove dve činije, u kojoj će se led prvo otopiti?
A) U činiji A
B) U činiji B
C) Istovremeno će se otopiti u obe činije.
18. Pretpostavite da imate dve identične plastične činije: A i B.
Činija A je prazna, dok se u činiji B nalazi voda koja je
na sobnoj temperaturi. Ukoliko stavimo identične kocke
leda u ove dve činije, u kojoj će se led prvo otopiti?
A) U činiji A
B) U činiji B
C) Istovremeno će se otopiti u obe činije.
19. Dete se ljulja na ljuljašci napred-nazad. Njegova
brzina ima intenzitet 0 m/s na najvišim tačkama, a
maksimalna je na najnižoj. Na kom delu trajektorije
je njegovo ubrzanje 0 m/s^2?
A) U najvišoj tački
B) U najnižoj tački
C) I u najvišoj i u najnižoj tački
D) Ubrzanje je svuda različito od nule.
20. Dete se ljulja na ljuljašci napred-nazad. Njegova
brzina ima intenzitet 0 m/s na najvišim tačkama, a
maksimalna je na najnižoj. Na kom delu trajektorije
je njegovo ubrzanje 0 m/s^2?
A) U najvišoj tački
B) U najnižoj tački
C) I u najvišoj i u najnižoj tački
D) Ubrzanje je svuda različito od nule.
22. Dete se ljulja na ljuljašci napred-nazad. Njegova
brzina ima intenzitet 0 m/s na najvišim tačkama, a
maksimalna je na najnižoj. Na kom delu trajektorije
je njegovo ubrzanje 0 m/s^2?
A) U najvišoj tački
B) U najnižoj tački
C) I u najvišoj i u najnižoj tački
D) Ubrzanje je svuda različito od nule.
23. Devojčica sedi na ljuljašci i ljulja se. Ako bi stajala i
ljuljala se, kako bi se promenio period oscilovanja?
Zanemariti sile otpora.
A) Ostao bi isti
B) Period bi bio veći (potrebno više vremena da izvrši jednu punu
oscilaciju)
C) Period bi bio manji (potrebno manje vremena da izvrši jednu
punu oscilaciju)
24. Devojčica sedi na ljuljašci i ljulja se. Ako bi stajala i
ljuljala se, kako bi se promenio period oscilovanja?
Zanemariti sile otpora.
A) Ostao bi isti
B) Period bi bio veći (potrebno više vremena da izvrši jednu punu
oscilaciju)
C) Period bi bio manji (potrebno manje vremena da izvrši jednu
punu oscilaciju)
26. Devojčica sedi na ljuljašci i ljulja se. Ako bi stajala i
ljuljala se, kako bi se promenio period oscilovanja?
Zanemariti sile otpora.
A) Ostao bi isti
B) Period bi bio veći (potrebno više vremena da izvrši jednu punu
oscilaciju)
C) Period bi bio manji (potrebno manje vremena da izvrši jednu
punu oscilaciju)
27.
28. Ljudi često kače magnetiće na frižidere. Iako na njih
deluje gravitaciona sila na dole, a ne vuče ih magnetna
sila na gore, oni ne padaju. Kako je to moguće?
A) Gravitaciona sila je jako slaba u prisustvu
magnetnog polja, tako da ni jedna sila ne deluje
po vertikali
B) Sila trenja deluje naviše, dok gravitaciona
sila deluje naniže
C) Magnetna sila deluje naviše, a gravitaciona
naniže
29. Ljudi često kače magnetiće na frižidere. Iako na njih
deluje gravitaciona sila na dole, a ne vuče ih magnetna
sila na gore, oni ne padaju. Kako je to moguće?
A) Gravitaciona sila je jako slaba u prisustvu
magnetnog polja, tako da ni jedna sila ne deluje
po vertikali
B) Sila trenja deluje naviše, dok gravitaciona
sila deluje naniže
C) Magnetna sila deluje naviše, a gravitaciona
naniže
31. Ljudi često kače magnetiće na frižidere. Iako na njih
deluje gravitaciona sila na dole, a ne vuče ih magnetna
sila na gore, oni ne padaju. Kako je to moguće?
A) Gravitaciona sila je jako slaba u prisustvu
magnetnog polja, tako da ni jedna sila ne deluje
po vertikali
B) Sila trenja deluje naviše, dok gravitaciona
sila deluje naniže
C) Magnetna sila deluje naviše, a gravitaciona
naniže
32. Dva bloka su postavljena na zid jer na njih delujemo
horizontalnom silom, kao na slici. Blokovi su
hrapavi, ali je zid savršeno gladak. Gravitaciona sila,
prirodno, deluje naniže.
Da li je moguće da ovaj sistem stoji u ravnoteži?
A) Da, moguće je, ako je horizontalna sila odgovarajućeg intenziteta.
B) Ne, nije moguće.
33. Dva bloka su postavljena na zid jer na njih delujemo
horizontalnom silom, kao na slici. Blokovi su
hrapavi, ali je zid savršeno gladak. Gravitaciona sila,
prirodno, deluje naniže.
Da li je moguće da ovaj sistem stoji u ravnoteži?
A) Da, moguće je, ako je horizontalna sila odgovarajućeg intenziteta.
B) Ne, nije moguće.
35. Dva bloka su postavljena na zid jer na njih delujemo
horizontalnom silom, kao na slici. Blokovi su
hrapavi, ali je zid savršeno gladak. Gravitaciona sila,
prirodno, deluje naniže.
Da li je moguće da ovaj sistem stoji u ravnoteži?
A) Da, moguće je, ako je horizontalna sila odgovarajućeg intenziteta.
B) Ne, nije moguće.