6. LEGENDA
– veličina predmeta
– veličina lika
F – žiža-fokus
C – centar
R – poluprečnik
zakrivljenosti
T – tjeme
p – udaljenost
predmeta od tjemena
– udaljenost lika od
tjemena
– žižna daljina
– uvećanje lika
7. Položaj predmeta :
1. iza centra
2. u centru
3. između žiže i centra
4. u žiži
5. ispred žiže
( predmet je realan,predznak +)
8. Osobine dobijenog lika zavise od položaja
predmeta ispred sočiva.
Lik može biti:
1.stvaran ili realan -ako je sa druge strane sočiva
(predznak + )
2.nestvaran ili imaginaran -ako je sa iste strane sočiva
(predznak - )
3.iste veličine kao i predmet, uvećan ili umanjen
4.uspravan ili obrnut.
15. 1.Predmet visine 2 cm nalazi se 6 cm ispred sabirnog sočiva
žižne daljine 4 cm.
Odredi računski i grafički položaj,veličinu i osobine lika.
=2cm
=6cm
=4cm
, , =?
RAČUNSKI
16. PREDMET je između žiže i centra.
LIK je realan,obrnut,uvećan, s druge strane sočiva.
GRAFIČKI
19. 2.Predmet visine 2 cm nalazi se 1 cm ispred sabirnog sočiva
žižne daljine 2cm.
Odredi računski i grafički položaj,veličinu i osobine lika.
=2cm “-”,jer je lik IMAGINARAN
=1cm
=2cm
, ,u =?
ILI:
KONAČNI rezultat :
(na prijemnom)
RAČUNSKI
21. Položaj lika bikonveksnog- sabirnog sočiva
Predmet iza centra u centru između
centra i žiže
u žiži ispred žiže
Lik između
centra i žiže,
s druge
strane
u centru,
s druge
strane
iza centra,
s druge
strane
beskonačno
daleko,
s druge
strane
s iste
strane kao i
predmet
Osobine lika
realan,
obrnut,
umanjen
realan
obrnut,
iste veličine
realan,
obrnut,
uvećan
*zraci
paralelni-lik
se ne stvara
imaginaran,
uspravan,
uvećan
24. 3.Predmet visine 2 cm nalazi se 3 cm ispred rasipnog sočiva
žižne daljine 2cm.
Odredi računski i grafički položaj,veličinu i osobine lika.
=2cm
= 3cm
= 2cm
, , =?
RAČUNSKI
26. Položaj lika bikonkavnog –rasipnog sočiva
Lik kod bikonkavnog sočiva je UVIJEK:
IMAGINARAN-nastaje u produžetku zraka,
USPRAVAN i nalazi se s iste strane sočiva,
VELIČINA zavisi od udaljenosti predmeta od sočiva.
28. Dioptrija je pozitivna za konvergentna (sabirna) sočiva.
Dioptrija je negativna za divergentna (rasipna) sočiva.
Optička jačina složenih sočiva (sastavljenih od više
prostih sočiva) jednaka je algebarskom zbiru jačina
prostih sočiva koja čine složeno sočivo.
29. Optička jednačina sočiva
U tvari:
U vakuumu ili vazduhu:
Predznak poluprečnika R je pozitivan(+)kod konvergentnih,
a negativan (-) kod divergentnih i ako je površina
sočiva ravna.
30. 4.U šupljini sa radijusom krivine 12 cm nalazi se voda.
Poslije zamrzavanja vode,nastalo je ledeno plankonveksno sočivo.
Odredi na kojem će se rastojanju od tog sočiva skupljati Sunčevi zraci.
0
Prof. fizike Drmić-Malić Mirjana