Psihološko savjetovanje: ANKSIOZNI POREMEĆAJ

1. ANKSIOZNOST
LOREM IPSUM DOLOR

2.  Anksioznost je mentalno stanje karakterisano pretjeranom,
preuveličanom tjeskobom i brigom o svakodnevnim životnim događajima
bez nekih očitih, validnih razloga za brigu.
 Ljudi s anksioznim poremećajem skloni su da očekuju nevolju na svakom
koraku i ne mogu prestati brinuti o zdravlju, novcu, porodici, poslu ili školi.
 Ta briga je vrlo često neopravdana ili pretjerana za tu situaciju.
 Svakodnevni život postaje konstantno stanje brige, straha i strepnje.
Naposljetku, anksioznost počne u tolikoj mjeri dominirati nad osobom da
počinje smetati u svakodnevnom funkcionisanju, uključujući posao, školu,
društvene aktivnosti i veze.

3. Druga definicija anksioznosti kaže da je to “stanje raspoloženja orijentirano na
budućnost gdje osoba očekuje da se nosi sa negativnim događajima koji je očekuju”,
što znači da je razlika između anksioznosti i straha u tome da li se radi o budućim ili
sadašnjim opasnostima.
Tjeskoba i razliciti strahovi znak su anksioznih poremećaja.
Normalni/racionalni strahovi i tjeskobe pomažu nam da izbjegnemo neugodne i
opasne situacije i stoga imaju "signalnu" odnosno "alarmnu" ili pak "adaptivnu"
(prilagodbenu) funkciju
U anksioznosti je ono što prijeti manje očito, nejasno, pa govorimo o
"lebdećem /iracionalnom strahu ".
Kada strahovi i tjeskobe počinju dominirati i upravljati nečijim životom, kada
ometaju porodični, društveni i poslovni život, tada govorimo o anksioznim
poremećajima.

5. SIMPTOMI ANKSIOZNOSTI
Simptomi anksioznosti pojavljuju se u skupini poremećaja koje
nazivamo anksioznim poremećajima, medju koje spada i
generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj,
posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulzivni
poremećaj, fobije i drugi.
Mogu biti:
- psihološki i
- tjelesni

6. Psihološki simptomi anksioznosti su pretjerana plašljivost i
strepnja, osjećaj unutrašnje napetosti ili nemira, oslabljena
koncentracija, razdražljivost, pojačana osjetljivost na buku,
smetnje spavanja (teško usnivanje, često buđenje tokom noći,
ružni snovi), oslabljena memorija, često zbog oslabljene pažnje
i koncentracije.
Tjelesni simptomi anksioznosti su lupanje ili preskakanje srca,
osjećaj nedostatka zraka ili otežanog disanja, osjećaj
stegnutosti u prsima, suhoća usta, poteškoće pri gutanju,
nelagoda u trbuhu, nadutost, učestalo mokrenje, oslabljena
seksualna želja, sum u ušima, osjećaj ošamućenosti, trnci u
nogama i rukama, drhtanje ruku.

7. KAKO SAMI SEBI POMOĆI
 Javiti se na vrijeme svome ljekaru
 Početi misliti pozitivno
 Baviti se raznim fizičkim aktivnostima koje opuštaju
 Informisati se o svojim mentalnim smetnjama
 Razgovarati sa sebi bliskim ljudima o tome
 Usvojiti tehnike relaksacije
 Prihvatiti svoj dio odgovornosti u procesu liječenja