1. POJMOVNIK GOTIČKE ARHITEKTURE I UMETNOSTI
Krstasti svod-nastaje presecanjem dveju poluobličastih
svodova jednake veličine pod pravim uglom
Krstasto-rebrasti svod-ovom krstastom svodu su dodata rebra
zbog čvrste konstrukcije i ukrasa. U gotici se javlja četvororedni i šestoredni svod,
dok se u Engleskoj javlja lepezati svod
Arhivolta- oblikovana traka koja uokviruje luk portala ili takvih
traka koje uokviruju lunetu, često ukrašena skulpturama.
2. Arkade- niz lukova koje podupiru stubovi, kada su
priljubljene uz zid formiraju slepe arkade
Bočni brod- prolaz za vernike koji ide
paraleleno sa glavnim brodom rim. Ili hriš. bazilike, odvojen od nje arkadama ili
kolonadom. Obično po jedan sa svake strane glavnog broda(trobrodna bazilika) ili po
dva-spoljašnji I unutrašnji petobrodna bazilika
Bočni potisak- bočni potisak koji potiče od težine luka, svoda, i kupole, a kojem se
treba suprostaviti na tački najačeg delovanja-bilo nekom masom zida ili nosača
Kontrafore –istaknuti nosač –luk sagrađen uz spoljašnji zid, obično
postavljen da se suprostavi bočnom potisku
3. Deambulatorijum- prekriveno šetalište-u bazilici polukružni
prolaz oko apside. U klaustru- šetalište sa stubovima ili svodovima oko otvorenog
dvorišta
Dovratnik- vertikalna strana otvora vrata. U romaničkim I
gotičkim crkvama dovratnici I doprozornici često se izvijaju ka spoljašnjoj strani, čime
ostavljaju širi prostor za skulptoralne ukrase.
Dvoranska crkva- bazilika u kojoj su glavni i bočni brodovi iste visine. Taj tip crkve
razvilo je romaničko graditeljstvo.
Fasada- glavno pročelje crkve, obično je trospratno sa tri
portala na prvom spratu, rozetom i prozorima na drugom i dva zvonika
4. Galerija- drugi spratni prostor smešten iznad bočnog
broda crkve, a ispod zida sa prozorima ili u crkvi sa četvorodelnim zidom ispod
triforijuma, a iznadarkada glavnog broda koje podupiru sa otvorene strane
Hodočasnički hor-celina u romaničkoj crkvi koja se sastoji
od apside, deambulatorijuma i zrakastih kapela, u gotici ovaj prostor više nema
zidove i postaje jedinstven prostor
Kamena čipka- na gotičkim prozorima: u ranijij fazi izgledalo je
kao da su prozori probijeni kroz puni kamen. Kasnije preovladava staklo, a prozorima
su dodati tanki stubići I elementi nalik kamenoj mreži. Slični ukrasi izvedeni su na
zidovima, svetilištima, pročeljima, etc.
Kapela- privatni ili sporedni prostor za molitvu. Prostor za molitvu unutar crkve, često
uglednih porodica posvećeni nekom svetitelju
5. Klauster-mesto izdvajanja vernika u osamu, npr. Manastir.
Pravougaono dvorište uz crkvu ili manastir, uokvireno natkrivljenim šetalištem,
tremom sa arkadama. Služi za odmor, čitanje, meditaciju, etc.
Konzola-kameni, drveni, ili metalni podupiračkoji strči iz zida ima ravnu gornju
površinukako bi mogao da nosi težinu skulpture, venca, grede. Donji deo je obično
profilisan
Kripta- u crkvi: nadsvođeni deo ispod hora crkve
Luneta-polukružna ili prelomljena površina zida, npr.
Ispod svoda ili iznad vrata I prozora. Po pravilu se nalazi iznad portala
srednjovekovne crkve I naziva se timpanon
6. Majesta (maesta) ital. reč za «veličanstvo»
koja se u 14 i15. veku upotrebljavala za likovni prikaz Bogorodice sa detetom na
prestolu okružena nebeskom svitom anđela i svetaca
Mesečni radovi- različita zbivanja, poljoprivredni radovi koji se
obavljaju u određenom mesecu u godini; obično 12 prizora i figura koji ih
predstavljaju ponekad prizore prate znaci zodijaka (rukopisi, portali)
Minijatura-jedna od ilustracija u iluminiranom rukopisu. Vrlo mala slika, naročito
portret u slonovači, staklu ili metalu (ista reprodukcija)
Molitvenik-sadrži molitve za sedam kanonskih doba za molitvu tokom dana u
rimokatoličkoj crkvi-jutrenje, večernje, liturgije za mesne svece, ponekad I crkveni
kalendar. Često su bile oslikane za osobe na višem položaju po kojima ponekad
dobijaju ime-naziv (molitvenik vojvode de Berija-ista reprodukcija)
Oltarska slika- slika ili um. delo smešteno iznad ili iza oltara, može da se sastoji od
daske ili tri-triptih, ili više-politiptih, sa uglavljenim krilima oslikanim sa obe strane.
Pijeta-ital. reč za milosrđe i pobožnost. Prizor Bogorodice koja tuguje nad mrtvim
telom Hristovim. Prizor koji prikazuje trenutak nakon Raspeća, naziva se Oplakivanje
7. Pilaser- ravni vertikalni element-pravougaonog preseka-koji strči iz
zidne površine I obično ima stopu, stablo, kapitel
Poprečni brod-transept- poprečni krak bazilike,
postavljen pod pravim uglom u odnosu na glavni brodkoji obično deli prostor za
vernike od hora I apside
Portal-kameni okvir vrata, obično monumentalan, s bogatom
skulptoralnom dekoracijom
Psaltir-knjiga psalma u Starom zavetu koja se pripisuje kralju Davidu
Trimo- središnji stub velikih vrata na koji se oslanja nadvratnik kao
u romaničkim I gotičkim portalima, često je ukrašen reljefima ili skulpturama
8. Rebro-vitki istaknuti lučni element koji podupire svod, bilo
poprečno ili unakrsno, pa tako deli površinu na odsečke. U poznogotičkoj arhitekturi
njegova namena je dekorativna
Rozeta-veliki okrugli prozor sa kamenom čipkom I vitražima koji se
često postavlja na pročeljima I na krajevima bočnog broda gotičkih stubova
Sakristija-prostor blizu oltara ili mala građevina u kojoj se ostavlja posuđe I odeća
potrebna za službu božiju
Triforijum-deo zida glavnog broda iznad arkada, a ispod zida
sa prozorima –laterne. Često se sastoji od slepih arkada I tri otvora u svakom polju.
Kada postoji galerija dobijamo četvorodelno visinsko rasčlanjavanje glavnog broda
9. Fijala-mala konstrukcija na vrhu tornja, stuba, kontrafora, čest na gotičkim
građevinama
Timpanon-luneta- površina između grede I luka vrata ili prozora-često ispunjena
reljefom, vidi luneta.
Napomena: Pojmovnik je autorski rad i može se koristiti samo kao priručnik u nastavi
istorije umetnosti
Art2You
10. Fijala-mala konstrukcija na vrhu tornja, stuba, kontrafora, čest na gotičkim
građevinama
Timpanon-luneta- površina između grede I luka vrata ili prozora-često ispunjena
reljefom, vidi luneta.
Napomena: Pojmovnik je autorski rad i može se koristiti samo kao priručnik u nastavi
istorije umetnosti
Art2You