Climate changes

1. Prof. dr. Anita Filipčić
Geografski odsjek PMF-a

2.  prisutnost u medijima
 promjena klime - najgeneralniji termin za sve
moguće oblike nepostojanosti klime, različitog
trajanja i raspona terminološki kaos
 oblici i procesi mogu biti različitog reda veličine -
superponiranje
 standardni period - čvrsta točka za uspoređivanje
da bi se vidjelo da li se mijenjaju vrijednosti kl.
elemenata
 usporedba stand. perioda  promjena klime
najnižeg reda veličine
 delikatno određivanje granice između promjene
vremena i klime
 5 - 11 godina

3. tendencija razvoja - najlakše uz mjerne instrumente
dugački nizovi u nekim zemljama:
Nizozemska poč. 18. st.
Švedska, sr. Engleska
Zagreb - od 1862. godine
isto vrijedi za srednju Europu (sjev. hemisferu)

4. pad potkraj 19. st. (zbog hladnih zima i proljeća)
blagi porast, kulminacija prije 1950.
pad i ponovno povišenje

5. sjeverna hemisfera

6. odstupanja od prosjeka
vidi se blagi porast temperature, ali se stalno
smjenjuju toplija i hladnija razdoblja
proces otopljavanja nije počeo svugdje istodobno i
nema maksimum u istom razdoblju
istraživanja na južnoj hemisferi - otopljavanje ili
zahlađenje - svjetski proces
jedan dio svijeta može imati pozitivna odstupanja, a
drugi negativna

7. Prirodne posljedice
ledenjaci - osjetljivi na temperaturne promjene - u
fazi povlačenja već 100 godina
povlačenje - smanjenje površine i smanjenje
debljine
snježna granica - izdignuta za 100-200 m zadnjih
100 godina

8. porast morske razine
glavni uzrok = kopnjenje leda zbog porasta temp. u višim širinama
ne može se odijeliti utjecaj ledenjaka i Grenl. i Antarkt. pokrova
nije linearan proces - smjena bržeg i sporijeg izdizanja
u 100 godina - oko 1 mm (1,1 ili 1,2 mm) godišnje

9. promjene u padalinama
nejednolika
porast: SE Azija i umjerene širine
pad: suptropi i tropi Afrike, Austr, Brazila i SAD

10. znatni pad u najvećem dijelu afroazijskog
pustinjskog pojasa (osim sred. Azije)
negativne posljedice za agrar i stočarstvo
smanjenje padalina - ograničeno na suha područja
problem suše
a) suša - nedostatak vode za biljke
b) dezertifikacija - sveobuhvatniji proces

11. Ekonomske posljedice  promjene u prostoru
Grenland: tuljani ispred zap. obale - autarkična
ekonomija
bakalar umjesto tuljana - veza sa svjetskim
tržištem
stalna naselja, postaje za preradu
Finska - ranije dozrijevanje voća, pšenica na sjever
stalno zaleđeno tlo - povlačenje na sjever
 produžena navigacija oko Svalbarda

12. nesigurni podaci, o promjenama se govori samo
općenito

13. smjena toplih i hladnih razdoblja
glacijacije, glacijali i interglacijali
 tri glacijacije: 600, 275 mil.
 ne mora biti na obje hemisfere (karbon-perm)

14. po nekima pleistocenska
 postupno zahlađenje od oligocena  planetarni
proces
uzrok zahlađenja: približavanje polova današnjem
položaju
 Antarktik i Grenland - u visokim širinama
 kopno  zahlađenje
krajem pliocena - intenzivne promjene povezane s
nastajanjem ledenog pokrova
 sami pridonose hlađenju jer remete
energetsku bilancu
u interglacijalima je temperatura bitno porasla
dva dijela: prije i poslije nastanka ledenih pokrova

15. već u tercijaru - kenozojska
prvo na Antarktiku, zatim Grenlandu, pa onda u
umjerenim širinama sjev. hemisf.

16. danas najviše tragova
trajanje
ledeni pokrovi u umj. širinama šire se prema
vjetrovima koji su donosili padaline

17. Europa – najpovoljniji uvjeti u Skandinaviji
asimetričan oblik
raste prema zapadu i jugu (topli vlažni vjetrovi)
ograničenje na istoku

18. za najjačeg zahlađenja – temp. 10-12 °C niža nego
danas
tijek virma u sr. i sjev. Europi
vlažno i svježe  hladno i suho
rub ledenog pokrova les temperatura
les u hladnim fazama

19. “hladni les” – deflacija finog materijala u
periglacijalnom pojasu bez vegetacije (umjereni,
subarktički i arktički pojas, a u N Americi i u
suptropima
nakon virma na njemu nastaje plodno tlo

20. neolitska poljoprivreda
naselja, migracije

21. padaline u maksimumu virma

22. akumulacija ledasmanjenje morske razine za 100m
N Jadran kao kopno
rijeke donose rastresiti
materijal – otpuhivanje
(Susak, Zadar)
istovremeno vertikalno
gibanje kopna
Sjevernoamerički i
Europski nestaju, a
Antarkt. i Grenland.
ostaju

23. 10 000 godina
do 2000. g. pr. Kr.
porast temperature (max 4000-2000)  klimatski
optimum
snježna granica 300 m viša nego danas
temp. 2-4 °C viša nego danas
sjev. Afrika i Bliski istok – vlažna klima,
naseljavana Sahara
potkraj optimuma – počinje aridizacija Sahare

24. od 2000. pr. Kr. – 5. st.
surova klima – pokretač seobe naroda
5. st. – 1200. god. - mali optimum
mirniji Atlantik  Vikinzi naseljavaju Island i
Grenland
engl. vinogradi 800-1000.g
pojava klimatskih
ekstrema (Nil i Jadran)

25. 1200. – 1400. g.
labilna klima
nestaju vikinške kolonije na Grenlandu
uvod u malo ledeno doba
1400. – 1850.
spuštanje
ledenjaka
prošireno zaleđeno
more u Arktiku
napušteni posjedi
u Alpama

26. 1850. 
porast temperature – instrumentalno razdoblje
promjene u holocenu – utjecaj na visinu snježne
granice u Norveškoj
nelinearna podjela na apscisi – naglašene mlađe
promjene klimatski
optimum
malo
ledeno
doba

27. glacioeustatičko
izdizanje morske
razine
superponiranje
promjena u vezi s
epirogenim
pokretima
-2 m prije 2000
g.
-31 m prije
10000g

28. izdizanje RM – problemi na niskim obalama (npr.
Nizozemska)
strahovanja za budućnost
za 100 god. – 12 cm
do 2 050. 40-60 cm (po nekima 100 cm)