1. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET
Pierottijeva 6, 10000 Zagreb
EKSPLOATACIJA I OPLEMENJIVANJE TEHNIČKO - GRAĐEVNOG KAMENA NA
EKSPLOATACIJSKOM POLJU VUKOVAC
Terenski dnevnik ljetne prakse
Rade Skočić
Šibenik, 2015.

2. SADRŽAJ
1. DAN 1, 2, 3, 4 i 5 .........................................................................................................1
2. DAN 6, 7, 8, 9 i 10 ..........................................................................................................
3. DAN 11, 12, 13 i 14 ........................................................................................................
4. DAN 15, 16, 17 i 18 ........................................................................................................
PRIMARNA DROBILICA ...........................................................................................
MLINOVI......................................................................................................................
SITA ..............................................................................................................................
5. DAN 19, 20, 21 i 22 .......................................................................................................
7. SIGURNOST NA RADU................................................................................................
8. ZAKLJUČAK..................................................................................................................
SLIKE
Slika 1.................................................................................................................................1
Slika 2.................................................................................................................................6
Slika 3.................................................................................................................................8
Slika 4.................................................................................................................................9
Slika 5.................................................................................................................................10
Slika 6.................................................................................................................................11
Slika 7.................................................................................................................................12
Slika 8.................................................................................................................................13

3. DAN 1,2,3,4,5
Prvi dan ljetne prakse je bio iznimno vruć, temperatura je prelazila preko 39oC i samim
time rad je bio ograničen. Ekstremne vrućine nastavile su se i u daljnjem periodu tako da sam
prvih par dana obilazio i upoznavao se sa kamenolomom, te razgovarao sa voditeljem. Inače
je rad u kamenolomu ograničen tokom sezone zbog turizma, jer je zabranjeno izvoditi
građevinske radove. Mjesto obavljaja prakse je eksploatacijsko polje tehničko-građevnog
kamena Vukovac koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji, i pripada gradu Šibenik.
Vukovac je smješten na sjeverozapadnoj padini visa Vučjak, a od Šibenika je udaljeno oko
1,5 km. Na slici 1 je crvenom točkom određena lokacija samog polja. Od jadranske magistrale
do površinskog kopa vodi priključna cesta dužine oko 300 m. Eksploatacija tehničko-
građevnog kamena u eksploatacijskom polju Vukovac započeta je 1. Prosinca 1970. godine.
Eksploatacijsko polje Vukovac površine 23,87 ha, ima oblik nepravilnog peterokuta dok je
sami kop ovalnog oblika, a dužine otvorene fronte rudarskih radova iznose oko 320 x 420 m.
Slika 1. Lokacija eksploatacijskog polja Vukovac

4. Tehničko - građevni kamen na eksploatacijskom polju Vukovac se nakon same
eksploatacije miniranjem utovaruje u kamione te prevozi do postrojenja za oplemenjivanje. U
samom krugu kamenoloma nalaze se betonara te asfaltna baza. Oba postorjenja koriste kamen
sa ekspolatacijskog polja Vukovac koji je dodatno obrađen u drobilicama, sitima i drugim
postrojenjima za oplemenjivanje. Proizvodnja asfalta i betona značajno ovisi o kvaliteti
vapnenačkog materijala te je zbog toga dana značajna pozornost oplemenjivanju materijala.
Osim za proizvodnju betona i asfalta sirovina se direktno plasira na tržište. U ovom radu biti
će opisan proces opemenjivanja tehničko - građevnog kamena u pogonu za oplemenjivanje
Vukovac te glavne značajke svakog dijela postrojenja. Najznačajni dio procesa je samo
drobljenje materijala kroz niz drobilica.

5. Dan 6,7,8,9 i 10
U razgovoru sa voditeljem kamenoloma pobliže mi je objasnio glavna obilježja
eksploatacijskog polja Vukovac. To su izmjena litočlanova u vertikalnom slijedu te brojnost
ploha diskontinuiteta izraženih slojevitošću, pukotinama te slabo izraženim rasjedima. Na
površini se može očitovati izmjena dobro uslojenih vapnenaca i dolomita koji su trošeni.
Debljina slojeva vapnenca je od 20 cm do metra, dok je uslojenost dolomita maskirana na
površini sitnim fragmentima nastalim trošenjem stijene. Slijedeće naslage, u slijedu prema
gore su slabo dolomitizirani vapnenci debljine oko 1 m, te potom uslojeni vapnenci (slojevi
0,5-1 m) sastava peletski vekston i madston.
Kada smo došli do zapadnog dijela eksploatacijskog polja isticali su se vapnenci s
ljušturama rudista i foranimifera. Ti vapeneci spadaju u radstone i floutsone. Njihova
karakteristika je dobra uslojenost i debljina do čak 2 metra. Nakon njih slijedi pretežno tanko
uslojeni dijelom laminirani vapnenac sa dobro izraženim LLH stromatolitima. Oni se dalje
izmjenjuju sa uslojenim vapnencima ispresjecanim stilolitskim šavovima, u kojima su leće
debelouslojenih vapnenaca s rudistima, također s obilježjima radston-floutston.
Uz istočni dio ležišta nalaze se dobro uslojeni peletoidni vapnenci s foraminiferima i
kršjem ljuštura školjkaša. Pregledom većeg broja izbrusaka vapnenca s različitih mjesta
površinskog kopa mikroskopski je utvrđeno da se nisu primjećeni minerali koji bi bili štetni
za beton.
Prema litološkom sastavu naslaga i njihovoj superpoziciji, a u nedostatku palentoloških
detaljnih odredbi fosila, zaključuje se da stariji dio naslaga, izmjena vapnenca i dolomita uz
jugozapadni dio ležišta, odgovara turonu 2,1
2K , dok su vapnenci na površinskom kopu i oko
njega prema istoku eksploatacijskog polja senonske starosti 3
2K
Tektonika eksploatacijskog polja je posve jednostavna. Slojevi u nizu od jugozapada prema
sjeveroistoku nagnuti su prema sjeveroistoku pod kutom od 20º do 40º, većinom od 20º do 30º
Rupturni sistemi presijecaju slojeve, tako da se stijena pri otkapanju lomi u manje blokove i
kamenu sitnež. Raspucanost stijene pospješuju razlamanje stijene pri eksploataciji što
povećava ekonomičnost rada na površinskom kopu.

6. Dan 11, 12, 13 i 14
Kako se lijepo vrijeme, odnosno velike vrućine nastavile tokom cijelog perioda
održavanja moje prakse, nije nam preostalo ništa drugo nego razgovarati i promatrati
kamenolom kroz znanstvenu i istraživačku prizmu. Tako na primjer za proces oplemenjivanja
bitno je znati s kakvom kvalitetom materijala se raspolaže. Sa eksploatacijskog polja Vukovac
uzeti su uzorci za određivanje fizičko - mehaničkih značajki i mineraloško - petrografskog
sastava. Temeljem tih ispitivanja dano je mišljenje o upotrebljivosti, s obzirom na predviđenu
namjenu tehničko - građevnog kamena. Kamen se pod udarcem lomi nepravilno i oštro,
rijetko plitko školjkasto. Površine ploha prijeloma su neravne i sitno hrapave. Tekstura
kamena je homogena. Kamen je masivnog habitusa. Prsline, pukotine su različitih dužina i
smjerova pružanja, debljine do nekoliko milimetara. Pukotine su zapunjene sparitom.
Struktura je zrnata - detritalna djelomično mikrokristalasta. Zrna i detritus su neravnomjerno
raspoređeni. Prevladava zrnata, odnosno muljevita potpora. Pod povećalom motrimo
kristalastu građu, sitne nakupine i prsline ispunjene kristalima dimenzije sparita i detritus.
Tvrdoća kamena je prema Mohs-ovoj skali približno 3. Kamen na eksploatacijskom polju
Vukovac je prema sastavu, količini i dimenziji detritusa, teksturi, strukturi, mineralnom
sastavu i rezultatu kemijske analize, determiniran kao vapnenac organskog postanka, prema
R. L. Folku kao biopelmikrit, a R. J. Dunhamu kao fosiliferno - peletični pekston do floutston.

7. Dan 15,16,17,18
Zapitali smo se kakve su mogućnosti i potrebe oplemenjivanja, te saznali da osnovni
tehnološki procesi i operacije proizvodnje kamene sitneži su drobljenje i sijanje koji
omogućavaju oplemenjivanje miniranog materijala u kvalitetnu kamenu sitnež željene
veličine i oblika te granulometrijskog sastava zrnja.
Osnovna tehnološka operacija, koja daje ključna proizvodno - tehnološka obilježja u
postrojenju za drobljenje svakako je drobljenje kamenog materijala. Drobljenje je fizikalni
postupak. Mehaničko drobljenje u smislu tehnike i tehnologije djelovanja opreme za
drobljenje na kameni materijal može biti :
- drobljenje pritiskom što je drobljenje gdje veliku ulogu u procesu drobljenja ima trenje
između kamena i strojnih dijelova koja drobe kamen
- drobljenje udarom što je drobljenje dinamički putem
- drobljenje gnječenjem kao kombinacija drobljenja udarom i pritiskom.
Obzirom na položaj u postrojenju drobilice se dijele na:
-početne ili primarne drobilice ili preddrobilice,
-završne drobilice : sekundarne i tercijarne drobilice odnosno mlinove.
Primjena navedenih osnovnih načina drobljenja kamena ovisi o porijeklu i vrsti kamena
odnosno o njegovim fizičko-mehničkim svojstvima ( porijeklo stijene, čvrstoća, tvrdoća,
krhkost ili krtost, žilavost, kalvost itd), veličini i obliku ulaznog materijala, proizvodnom
kapacitetu postojenja za drobljenje itd.
PRIMARNA DROBILICA
Kao primarna drobilica se, kao kod većine kamenoloma, koristi čeljusna drobilica.
Čeljusne drobilice su najstarije vrste drobilica koja se još uvijek uspješno rabi za drobljenje
svih vrsta kamenih materijala bez obzira na njihova ukupna fizičko - mehanička svojstva, a

8. posebice u pogledu njihove “drobivosti”. Sposobnost drobljenja je oblik manjeg ili većeg
otpora kamena prema drobljenju. Razlog tomu je njihova jednostavna radna koncepcija i
sukladno tomu pripadna strojna konstrukcija te razmjerno niski pogonskih i proizvodni
troškovi .
Primarne čeljusne drobilice dijele se u pogledu načina drobljenja i same konstrukcije na;
- čeljusne drobilice s njihalom
- čeljusne drobilice s jednim koljenom (ekscentrična drobilica)
Slika 2. Primarna drobilica
Drobljenje kamena na postrojenju za oplemenjivanje vrši se primarnom čeljusnom
drobilicom ČD 1100. Ona je čeljusna drobilica s njihalom. Drobljenje čeljusnom drobilicom
omogućavaju dvije posebno oblikovane ploče od posebnog čelika međusobno smještene u
obliku čeljusti ili slova "V". Jedna ploča je nepomična, a druga je pomična pri čemu se
pomična ploča naizmjenično pokreće s jedne na drugu stranu prema nepomičnoj ploči.
Prilikom gibanja jedne ploče prema drugoj između njih se drobi kamen . Nepomična ploča
stoji u približno uspravnom položaju a pomična ploča je pod kutom. Na taj način se u gornjem
dijelu prostora između čeljusti izvodi većim dijelom drobljenje udarom a u donjem dijelu

9. većim dijelom pritiskom. Ova vrsta čeljusnih drobilica više drobi udarom a manje pritiskom
trenjem pri izlaznom otvoru. Veličina otvora, odnosno razmak između ploča na izlaznom
otvoru drobilice određuje veličinu drobljenja te prolaz drobljenog materijala kroz drobilicu a
time ujedno učinak drobilice. Na primarnoj drobilici u postrojenju Vukovac otvor je
postavljen na 250 mm. Primarna čeljusna drobilica ne daje veliku kvalitetnu drobljene
kamene sitneži. Njezin zadatak je da materijal primarno „grubo“ obradi. Oblik drobljenog
kamena je uglavnom kubičan i jednolikog je granulometrijskog sastava. Obzirom na način
kretanja materijala između ploča i način drobljenje u pojedinim dijelovima prostora čeljusti,
ova drobilica ima manje habanje čeljusti nego ekscentrična drobilica. Iz tog razloga idealna je
za drobljenje miniranih kamenih materijale u stalnim postrojenjima. S obzirom da je
ekspolatacijsko polje Vukovac sa svojim postrojenjima za oplemenjivanje veliko postrojenje,
ovakva primarna drobilica je ekonomski najisplativija.
MLINOVI
Mlinovi su drobilice razmjerno manjeg učinka koje služe za mljevenje prethodno
drobljenih te sijanih poluproizvoda kamene sitneži. Oni su tako konstruirani da kamena sitnež
preko određene veličine zrna ne može napustiti proces drobljenja u njemu dok se ne veličina
zrna ne smanji na traženu veličinu. Najčešće rabljeni su udarni i kružni mlinovi te čeljusni
granulatori. Kružni mlinovi posebnog oblika su mlinovi štapićari i mlinovi kugličari. Udarni
mlin je ustvari po svojoj osnovnoj konstrukciji udarna drobilica s rešetkom na izlaznom dijelu
koja nepromjenjivim razmakom šipki rešetke ograničava veličinu izlaznog zrna. U zoni
drobljenja postavljene su specijalne obloge izrađene od manganskog čelika.
U procesu oplemenjivanja na eksploatacijskom polju Vukovac koristi se Mlin čekičar
BL-6. On je namijenjen za sekundarno drobljenje vapnenaca, dolomita i drugih mekih do
srednje tvrdih materijala. Zdrobljena zrna su kubičnog oblika. Mlin čekičar BL-6 predviđen je
za ulazni materijal do veličine zrna 300 mm. Veličina izlaznog materijala regulira se biranjem
odgovarajuće rešetke, a djelomično i brojem okretaja, kao i brojem čekića. Kućište mlina
sastavljeno je od debelih limova sa pojačanjima.U donjem dijelu kućišta su rešetke koje su
postavljene polukružno, na posebnoj vodilici.. Ove rešetke omogućuju izlazne otvore od : 0,
5, 10, 15, 20, 30, 40, i 60 mm. Mlin radi na elektromotor sa snagom od 132 kW. Zbog zaštite

10. prilikom rada na mlinu moraju biti osigurani sigurnosni uvjeti. Pogonski remeni moraju biti
pokriveni štitnicima,radnici ne smiju nositi široka odijela te mora biti osiguran siguran prolaz.
Slika 3. Sekundarni mlin čekićar BL-6
SITA
Sita su sastavni dio postrojenja za drobljenje kamena. Sita kao cjelovite strojne
konstrukcije mogu biti vodoravna i kosa sita. Samo sijanje ustvari je mehanički postupak
propuštanja kamene sitneži kroz metalna, gumena ili plastična pletiva određene veličine
okanaca. U smislu izgleda ili oblika same plohe sijanja postoje cilindrična i ravna sita. Ravna
sita se dijele na rešeta i sita u užem smislu.

11. Slika 4. Shema Binder sita
Sita kao ukupna konstrukcija mogu imati jednu ili više ploha sijanja odnosno mreža različitog
otvora. Na postrojenju za oplemenjivanje u pogonu Vukovac se nalazi dvoetažno sito tipa
Binder (slika 4). Mreže ovog sita su metalne.

12. Dan 19,20,21 i 22
Oplemenjivanja tehničko - građevnog kamena na površinskom kopu Vukovac obavlja se
na postojećem stabilnom postrojenju za sitnjenje i klasiranje. U tehnološkom smislu,
oplemenjivanje tehničko-građevnog kamena, odvija se na slijedeći način :
Minirani tehničko - građevni kamen se bagerom ukrcaje u kamion demper. Iz dempera se
direktno istresa u usipni koš stabilnog postrojenja. Na usipnom košu postoje željezne grede s
otvorima 800 x 800 mm, kroz koje minirani tehničko - građevni kamen dolazi na dozator.
Željezne grede su postavljene zbog onemogućavanja zaglavljivanja i usporavanja dotoka
materijala prema drobilici i dozirnom stolu. Naime, prilikom otvaranja novih etaža i pri
samom otvaranju kopa na primarnu drobilicu dolazila je veća količina materijala koji je imao
prevelike frakcije. Te frakcije koje bi ostale na rešetci bi zaposlenik tvrtke fizički uklonio da
se omogući daljnji dotok materijala. Usipni koš ima kapacitet 100m3 /h.
Slika 5. Usipni koš na postrojenju za oplemenjivanje
Ispod dozatora postoji jalovinska traka na koju se izdvaja jalovina -60 mm. Vibro rešetka za
odvajanje jalovine ima dimezije 3000 x 1000 mm. Tako očišćeni kameni materijal dolazi u
primarnu čeljusnu drobilicu ČD 1100, kapaciteta 110 m3/h, gdje se drobi. Primarana drobilica
je čeljusna drobilica što znači da ona drobi vapenenački materijal. Primarna drobilica ima
mogućnost regulacije veličine izlaznog zrna, između 30-250 mm. Iz dosadašnjeg iskustva
otvor na primarnoj drobilici je postavljen na 250 mm. Otvor je postavljen na tu širinu zbog

13. toga što u naknadnom premeljavanju i drobljenju pokazalo da frakcija -4 postiže bolju
kvalitetu te je lakše premeljavanje. Primarna drobilica oko sebe ima zaštitnu rešetku koja
onemogućava ispadanje materijala van drobilice nego ga usmjerava u nju.
Slika 6. Primarna drobilica na postrojenju za oplemenjivanje
Nakon primarne drobilice nalazi se prvo dvoetažno Binder sito. Sito je u mogućnosti odmah
na početku odvajati određene frakcije. Na gornjem dijelu sita nalaze se perforirani limovi.
Primarno usitnjeni materijal, doprema se kosim transporterom na sekundarno sitnjenje u BL-
6. Kosi transporter ima kapacitet 130 m3/h. Frakcije veće od 100 mm odlaze u jedan mlin,
dok frakcije preko 100 mm odlaze u drugi mlin. Iz drobilice tipa BL 6 usitnjeni kameni
materijal trakom se doprema na drugo dvoetažno sito tipa Binder dimenzija 2 000 x 8 600
mm, gdje se obavlja klasiranje na komercijalne frakcije za beton -4, 8/4, 16/8, 31,5/16 i +31,5
mm ili na frakcije za asfalt -2, 4/2, 8/4, 11/8, 16/11, 22/16 i 31,5/22 mm. Na situ gdje odlaze
frakcije veće od 100 mm postoji mogućnost izrade frakcije veće od 64 mm, tzv šakavca.
Sekundarni mlinovi imaju automatsku regulaciju s elektromagnetskim dodavačem materijala.
Elektromagnetski dodavač materijala uz pomoć uređaja regulira jakost struje. Što jakost struje
više pada povećava se dotok materijala. Nakon što se završi oplemenjivanje u sekundarnim
mlinovima, materijal ide na transporter kapaciteta 130m3/h. Materijal se transportira na drugo
dveoetažno binder sito dimenzija 9,70 x 2 m. Binder sito služi za odvajanje frakcija. Svaka od
frakcija ima svoj transporter koji odvojene frakcije vodi do zasebnog skladišta. Sva skladišta

14. u kojima se deponiraju frakcije su zatvorena i zaštićena zbog onemogućavanja dotoka stranih
materijala i štetnih primjesa. Postoji šest betonskih spremišta za šest različitih frakcija. Od
toga je pet spremišta kapaciteta 300m 3. Ispod skladišta nalazi se dodatni transporter koji
željene frakcije direktno šalje prema betonari gdje se koristi u daljnjoj proizvodnji betona. U
slučaju da se skladišta napune aktivira se sabirni transporter koji višak materijala različitih
frakcija vraća na povratni transporter koji materijal odvodi do mlina za kamen BL 6 na
ponovno premeljavanje u deficitarne frakcije. U tercijalnom mlinu melje se najčešće korištena
frakcija -4. Proizvedena frakcija se tada transporterom separira i transportira do betonskih
skladišta za navedenu frakciju.
Slika 7. Skladišta za frakcije
Iz sekundarnog mlina koji proizvodi frakciju veću od 100 mm je ugrađen transporter koji ima
mogućnost dvosmjernog transporta materijala. U jednom smjeru materijal je moguće
transportirati dalje na binder sito ili u suprotnom smjeru gdje se frakcija koristi za proizvodnju
tampona. Tampon se odlaže na posebno odlagalište što omogućuje direktnu proizvodnju
tampona, bez dodatnog miješanja.
Prema potrebi, ako bi stabilno postrojenje bilo u kvaru, ili u nekim drugim situacijama,
oplemenjivanje tehničko-građevnog kamena, obavljalo bi se i na pokretnom postrojenju.
Na slici 8 Iako je pokretno postrojenje znatno manjeg kapaciteta te nije u mogućnosti
proizvoditi sve frakcije, ima veliku važnost pri eksploataciji i oplemenjivanju.

15. Slika 8. Pokretno postrojenje
Iako se ovdje navodi posljednja, ključna je ekonomičnost načina drobljenja koja bi
morala za traženu kvalitetu dati, uz najveću moguću produktivnost, najmanje proizvodne
troškove posebice one koji se odnose na utrošak pogonske energije i tzv. "habajućih" strojnih
dijelova koji vrše neposredno usitnjavanje kamena.

16. SIGURNOST NA RADU
U procesima drobljenja materijala i cijelog procesa oplemenjivanja izuzetno je bitno
pridržavati se pravila o zaštiti zakona o radu. Potrebno je da radnici na strojevima slijede
tehničke upute izdate od strane proizvođača. U skladu s tehničkim uputama provoditi tehničke
preglede i voditi evidenciju o provedbi istih, te ispravnosti stroja.
Također je bitno da je postrojenje opremljeno zvučnim i vizualnim signalnim
uređajima,da na postrojenju moraju biti istaknute ploče upozorenja (zabrana, čišćenja
pokretnih dijelova i dr.), kao i druge mjere zaštite koje predviđaju propisi. Pri radu postrojenja
zabranjeno je primicanje ljudstva i kretanje u radijusu radnih operacija.
Dok se vrši istovar rasutog i komadastog materijala u drobilicu, zabranjeno je
primicati se utovarivaču i postrojenju na bližu udaljenost od 5 m te je također zabranjeno
boravljenje u postrojenju za vrijeme doziranja usipnog koša.
Prilikom oplemenjivanja ali i same eksploatacije nastaje kamena prašina koja je
posljedica procesa pojedinih faza rada. Ona može bit štetna za zdravlje te je potrebno je
osigurati i provesti niz sigurnosnih radnji. Na bušilicama za miniranje moraju biti postavljeni
uređaji za otprašivanje. Potrebno je provoditi polijevanje rudničkih cesta za sušna vremena.
Pravilnikom o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi, određeno
je na kojim radnim mjestima na površinskom kopu, djelatnicima treba biti osigurana zaštitna
sredstva i zaštitna oprema. To znači da svim djelatnicima raspoređenim na rad na
površinskom kopu mora biti osigurana zaštitna kaciga i radne cipele s čeličnom kapicom i
zaštitne naočale, djelatnicima na bušenju, respirator za zaštitu od kamene prašine i štitnici za
zaštitu sluha od buke. Prilikom nevremena za na kopu je osigurano zaštitno odijelo ili
prsluk.Kontrolu pravilnog korištenja osobnih zaštitnih sredstava obavlja služba zaštite na radu
i rukovodno osoblje površinskog kopa.

17. ZAKLJUČAK
Na eksploatacijskom polju Vukovac nalazi se postrojenje za oplemenjivanje tehničko-
građevnog kamena. Sama eksploatacija vrši se miniranjem i utovarom u kamione koji tada
sirovinu odvodi do postrojenja za oplemenjivanje. Postrojenje za oplemenjivanje nalazi se u
sklopu eksploatacijskog polja. Sam proces oplemenjivanja je važan za tvrtku Izgradnja d.d
zbog toga jer se sirovina plasira direktno na tržište ali se i veća količina upotrebljava za
proizvodnju betona i asfalta. Svaki dio postrojenja je redovito održavan te rijetko dolazi do
problema u proizvodnji. Ukoliko se dogodi nekakav problem te dođe do zastoja proizvodnje
koristi se pokretno postrojenje koje na određeno vrijeme može nadomjestiti glavno
postrojenje. Osim o proizvodnji velika važnost pridaje se i sigurnosti radnika.