Ljudska prava

2. - Hamurabijev zakon u Vavilonu (Irak, 2000. p.n.e.) bio je prvi pisani
pravni zakon. Ustanovio ga je kralj Vavilona. Zakleo se da „uspostavi
pravdu vladavine u kraljevstvu, da uništi opasne i nasilnike, da
spriječi ekstremne oblike ugnjetavanja nejakih, ... Da prosvijetli
zemlju i promoviše dobrotu naroda.”
- Faraon u drevnom Egiptu (2000. p.n.e.) daje upustva svojim
podanicama, „Kada podnosilac molbe dođe iz Gornjeg ili Donjeg
Egipta,... potrudite se da sve bude urađeno po zakonu, i da se
poštuje običaj i pravo svakog čovjeka.“
- Povelju Cirusa (Iran, 570. p.n.e.) napisao je kralj Persije za narod
svog kraljevstva. U njoj on priznaje prava na slobodu, sigurnost,
slobodu kretanja i neka socijalna i ekonomska prava.

3. - Britanski kralj Džon pod pritiskom svojih lordova je potpisao
Magna Carta Libertatum, dokument kojim je ograničena
apsolutistička vlast kralja, a koji garantuje prava „slobodnim
ljudima“.
- Magna Carta Libertatum se smatra prvim pisanim ustavnim
zakonom Engleske i dokumentom koji garantuje građanska
prava i vladavinu prava.
- Magna Carta Libertatum utvrđuje principe obaveznog
suđenja i jednakosti pred zakonom.

4. Parlament Engleske je usvojio Povelju prava:
- koja zabranjuje monarhu ukidanje zakona bez saglasnosti
Parlamenta,
- uspostavlja slobodne izbore za članove Parlamenta
- sloboda govora ne smije biti dovedena u pitanje ni u
Parlamentu, ni u sudnicama, kao ni na drugim mjestima.

5. - Deklaracija je nastala iz Revolucije, napisali su je
predstavnici sveštenstva, plemstva i trećeg staleža,
tako da predstavlja ideje prosvijećenih ličnosti kao što
su Volter, Monteskje, enciklopedisti i Žan Žak Ruso.
- Deklaracija je napala politički i pravni sistem
monarhije i definisala prirodna prava čovjeka kao
„slobodu, vlasništvo, sigurnost i pravo na otpor
ugnjetavanju”.
- Zamijenila je sistem aristokratskih privilegija koje su
postojale u monarhiji principom jednakosti pred
zakonom.

6. - U 19. i 20. vijeku aktualizovana su mnoga pitanja ljudskih prava,
koja su se počela preispitivati na međunarodnom nivou, počev od
pitanja ropstva, kmetstva, nehumanih radnih uslova i rada djece. U
to vrijeme su usvojeni i prvi međunarodni ugovori koji se odnose na
ljudska prava.
- Međutim ono što je presudno uticalo na „izlazak” ljudskih prava na
međunarodnu scenu bili su događaji u Drugom svjetskom ratu.
- Povelja Ujedinjenih nacija, potpisana 26. juna 1945.godine, ističe
da je osnovni cilj Ujedinjenih nacija „da se ponovo afirmiše vjera u
osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost osobe i u jednaka
prava muškaraca i žena.”
- Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima (UDLJP) izradila je
Komisija za ljudska prava, koja je jedan od organa Ujedinjenih nacija, a
usvojila je Generalna skupština UN, 10. decembra 1948.godine.
- Od tada je, uz saglasnost međunarodne zajednice, razvijen niz ključnih
instrumenata, za sigurnu zaštitu ovih principa.

7. - Najznačajniji međunarodni dokument u oblasti prava
djeteta jeste Konvencija o pravima djeteta koja je
usvojena 20. novembra 1989. godine na Generalnoj
skupštini Ujedinjenih nacija, a koja utvrđuje građanska,
politička, ekonomska, socijalna, zdravstvena i kulturna
prava djeteta.

8. Pravo na:
- nediskriminaciju
- uvažavanje najboljeg interesa djeteta
- život, opstanak i razvoj
- participaciju

9. 1. GRAĐANSKA I POLITIČKA PRAVA
2. PORODIČNA SREDINA I
ALTERNATIVNA BRIGA O DJETETU
u koja spadaju:
- pravo na identitet
- sloboda izražavanja i pristup
informacijama
- sloboda misli, savjesti i
vjeroispovijesti
- sloboda mirnog udruživanja i
okupljanja
- pravo na privatnost
- pravo na zabranu mučenja ili
drugih okrutnih, nečovječnih ili
ponižavajućih postupaka ili
kazni
prava vezana za:
- porodični život i održavanje odnosa sa
roditeljima ili starateljima
- prava djeteta koje je lišeno porodične
sredine
- prava djeteta vezana za alternativni
smještaj
- pravo djeteta na zaštitu od
nezakonitog prebacivanja preko
granice i roditeljske otmice
- pravo na zaštitu od zlostavljanja i
zanemarivanja

10. 3. Prava na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu
4. Prava na obrazovanje, slobodno vrijeme, rekreaciju i kulturne
aktivnosti
5. Prava djeteta koja se nalaze u posebnim situacijama:
- prava djeteta izbjeglice
- prava djeteta u oružanom sukobu
- pravo na zaštitu od seksualne, ekonomske i druge
eksploatacije
- pravo na postupak u okviru sistema maloljetničkog
pravosuđa
- pravo djeteta pripadnika manjinske grupe ili
domorodačkog naroda
- pravo djeteta kada je ono žrtva nekih od okolnosti koje
su doprinjele njegovom statusu djeteta u posebnoj
situaciji, na fizički i psihički oporavak i reintegraciju

13. - Kako bi se osiguralo poštovanje prava djece, Skupština i
Vlada Crne Gori preduzimaju različite korake – od donošenja
zakona koji su u skladu sa Konvencijom o dječijim pravima,
strateških dokumenta , i sl. do formiranja različitih organa
kojima je osnovna nadležnost zaštita prava djeteta.
- Savjet za prava djeteta - funcioniše pod okriljem
Ministarstva rada i socijalnog staranja i koji ima za cilj da
prati izvršavanje obaveza proisteklih iz Konvencije i drugih,
za državu obavezujućih dokumenata.

14. - Osim navedenog u Crnoj Gori od 2003. postoji institucija
Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman). Čiji je
zadatak da štiti i unapređuje ljudska prava i slobode kada
su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupanjem organa
javne uprave.
- Aktivnosti Ombudsmana su usmjerene na upoznavanje
djece sa njihovim pravima i nadležnostima Zaštitnika
građana kao i na animiranje djece da se obraćaju
Zaštitniku u svim slučajevima kada prepoznaju kršenje
dječijih prava, kada imaju dilemu ili prijedlog za
unapređenje položaja djeteta u školi, porodici ili lokalnoj
zajednici.
- Najveću odgovornost za garantovanje ljudskih i dječijih
prava imaju države i međunarodne organizacije.