Lupina

1. LUPINA

2. Lupina
• Lat. Lupinus albus
• Lupina spada u skupinu mahunarki ili leguminoza.
• Kada se govori o lupinama (vučika) misli se prvenstveno na bijelu, žutu i
plavu lupinu.
• Kod današnjih sorata lupina, tzv. slatke lupine, sadržaj alkaloida je vrlo
nizak te se ove sorte mogu koristiti za hranidbu stoke.
• Važnost lupina proizlazi iz visokog sadržaja bjelančevina u sjemenu, a
vrsta Lupinus mutabilis ima i visok sadržaj ulja.
• Osim radi sjemena, lupine se uzgajaju i radi vrlo kvalitetne zelene mase.
• Lupina u sjemenu sadrži 32 – 53% bjelančevina.

3. Lupina-uzgoj
• Lupina se uzgaja u plodoredu, ali može i u monokulturi.
• Odličan je predusjev za sve ratarske kulture, a sije se kao glavni ili
kao naknadni usjev.
• Obrada tla je jednaka kao i za sve ostale jare kulture.
• Zahtjeva gnojidbu mineralnim gnojivom iako dio svojih potreba za
dušikom podmiruje iz simbioze sa kvržičnim baterijama.
• Bijele lupine se sije 50-65 biljaka/m2, a žute i plave 80-90 biljaka/m2.
• Po hektaru to ispada od 150 - 210 kg.

5. Vrste lupina
• Kada se govori o lupinama prvenstveno se misli na bijelu, žutu i plavu
lupinu.
• Neke vrste lupina koriste se kao ukrasno bilje.

6. Lupina bijela slatka
• Jednogodišnja biljka razgranate strukture, visoka 1,5 m.
• Uzgaja se za proizvodnju zelene mase i sjemena.
• Zelena masa slatkih lupina može se koristiti u ishrani stoke u fazi pune
cvatnje jer je tada sadržaj alkaloida najmanji.
• Biljna masa lupina može se silirati u fazi nalijevanja zrna.

8. Zapišimo:
• Lat. Lupinus albus
• Spada u skupinu mahunarki ili legminoza.
• Bijela, plava i žuta lupina
• Odličan su predusjev za sve ratarske kulture, a mogu se sijati kao glavni ili
kao naknadni usjev.
• Siliraju se u fazi nalijevanja mahuna