Lepoglavec et al - Uticaj postojeće mreže sekundarnih šumskih puteva pri odabiru tehnologije privlačenja drveta na taktičkom nivou planiranja
•Download as PPTX, PDF•
0 likes•303 views
Međunarodno savetovanje "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Evrope - stanje i izazovi", 28-30. oktobar 2015, Goč, Srbija
Recommended
Recommended
More Related Content
More from Dusan Stojnic
More from Dusan Stojnic (16)
Lepoglavec et al - Uticaj postojeće mreže sekundarnih šumskih puteva pri odabiru tehnologije privlačenja drveta na taktičkom nivou planiranja
- 1. Utjecaj postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica pri odabiru tehnologije privlačenja drva na taktičkoj razini planiranja Kruno Lepoglavec, Tibor Pentek, Ivica Papa, Mario Šporčić, Matija Landekić, Hrvoje Nevečerel
- 2. • Jedan od glavnih ciljeva gospodarenja šumama, uz zadržavanje stabilnog šumskog ekosustava, je prihodovanje od drvne mase. • Učinkovito pridobivanje drva temelji se na kvalitetno položenoj mreži šumskih prometnica, odgovarajućem odabiru radne opreme i tehnologija privlačenja drva te iskusnim šumskim radnicima (Stampfer 2010.). • U mnogo slučajeva sam odabir tehnologije ovisi o postojećoj šumskoj prometnoj infrastrukturi (šumske ceste, traktorski putovi, traktorske vlake) te je nemoguće ponekad zanemariti uložen kapital u izgradnju sekundarnih šumskih prometnica koje se koriste za kotačne tehnologije privlačenja drva. • Dobro razvijena mreža sekundarnih šumskih prometnica u mnogim šumskih područjima Republike Hrvatske zasigurno su jedan od razloga što je upotreba šumskih žičara u odnosu na kotačne tehnologije privlačenja drva (forvarder i skider s vitlom) gotovo neznatna. • Do sada se u Republici Hrvatskoj odabir najpogodnije tehnologije pridobivanja drva uglavnom temeljio na iskustvenom odabiru odgovornih osoba bez definiranja strategije u segmentu odabira tehnologija privlačenja drva s obzirom na terenske i druge karakteristike određenog područja. • Kako bi se izbjegla subjektivnost u donošenju takvih odluka sve češće se primjenjuju različite metode višekriterijskog odlučivanja i različite tehnike grupnog odlučivanja koje su se pokazale kao vrlo važan i potencijalno dobar način rješavanja šumarskih problema. Na taj je način, primjenom višekriterijskih modela odlučivanja, izazove u današnjem zahtjevnom i složenom planiranju šumskoga gospodarenja moguće olakšati i umanjiti. "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. UVOD
- 3. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA • više reljefnih kategorija terena te izrazito razveden reljef • značajan nagib terena • primjena skidera opremljenog vitlom pri privlačenju drva • površina 4380,20 ha i podijeljena je na 84 odjela • Najviša kota terena iznosi 350 m. n. m, a najniža kota terena iznosi 110 m. n. m • postojeća gustoća primarnih šumskih prometnica je 13,50 m/ha, a sekundarnih šumskih prometnica 141,50 m/ha "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
- 4. METODE ISTRAŽIVANJA Izrada katastra primarnih i sekundarnih šumskih prometnica – formiranje GIS baze podataka "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
- 5. METODE ISTRAŽIVANJA "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. Odabir sustava privlačenja drva: • Sjekač – Forvarder • Sjekač – Skider (vučno uže vitla od 60 m) • Sjekač – Šumska žičara s hvatalom
- 6. METODE ISTRAŽIVANJA Višekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
- 7. METODE ISTRAŽIVANJA Linearne krivulje Sigmoidalne krivulje Krivulje „J” oblika "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. Višekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva
- 8. METODE ISTRAŽIVANJA "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. Višekriterijsko odlučivanje pri odabiru pogodnih terena za odabrane tehnologije privlačenja drva
- 9. Kriteriji Odabrane tehnologije privlačenja drva Forvarder Skider Šumska žičara Oblik fuzzy krivulje Nagib terena (%) Sigmoidalna krivulja, padajuća a, b, c = 10 %, d = 30 % Sigmoidalna krivulja, padajuća a, b, c = 35 %, d = 60 % Sigmoidalna krivulja, simetrična a = 0 %, b = 35 %, c = 100 %, d = 120 % Udaljenost od ceste (šumska+javna) (m) Linearna krivulja, padajuća a, b, c = 0 m, d = 2000 m Linearna krivulja, padajuća a, b, c = 0 m, d = 1000 m Linearna krivulja, padajuća a, b, c = 0 m, d = 1600 m Udaljenost od traktorskog puta (m) Linearna krivulja, padajuća c = 0, d = 20 m Linearna krivulja, padajuća c = 0, d = 60 m nema utjecaj na tehnologiju vrijednost = 0 Sječna gustoća (etat – m3/ha) Linearna krivulja, rastuća a = 0, b = max Linearna krivulja, rastuća a = 0, b = max J krivulja, rastuća a = 0, b = max • Korištenje predefiniranih fuzzy krivulja "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. METODE ISTRAŽIVANJA Kriteriji višekriterijskog odlučivanja: nagib terena, udaljenost od primarne prometnice javne+šumske), udaljenost od sekundarne prometnice i sječna gustoća (10-godišnji etat)
- 10. Kriteriji višekriterijskog odlučivanja: nagib terena, udaljenost od primarne prometnice javne+šumske), udaljenost od sekundarne prometnice i sječna gustoća (10-godišnji etat) • Težine kriterija definirane provedenim upitnikom • 20 ispitanika • Ocjene od 1-4 • Standardizacija vrijednosti "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. METODE ISTRAŽIVANJA
- 11. METODE ISTRAŽIVANJA Automatizacija postupka optimizacije ArcGis – Model Builder Idrisi – Macro Modeler 1) 2) "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
- 12. REZULTATI ISTRAŽIVANJA "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 Rezultat analize su rasterske karte iz kojih se izračunavaju pogodne površine odabranih tehnologija privlačenja drva
- 13. REZULTATI ISTRAŽIVANJA "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. • prevladavanje tehnologije skider u scenariju 1 zbog guste mreže sekundarnih šumskih prometnica koje su kao jedan od kriterija imale veliku ulogu u definiranu pogodne tehnologije privlačenja drva, dok u scenariju 2 dolazi do znatnijih promjena.
- 14. REZULTATI ISTRAŽIVANJA "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. U scenariju 2 u ukupno 5 odjela postaje prevladavajuća tehnologija forvarder, dok u čak 12 odjela prevladava tehnologija šumska žičara. U ostalih 67 odjela ipak ostaje prevladavajuća tehnologija skider ili podjednaka zastupljenost sve 3 tehnologije.
- 15. REZULTATI ISTRAŽIVANJA "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015. Tehnologije privlačenja drva Mean (%) Std.Dv (%). N t df p-level 1 Forvarder 9,7 8,7 84 - 18,369 83 0,00*2 Forvarder 22,5 12,7 1 Skider 87,0 8,3 84 26,189 83 0,00*2 Skider 52,3 13,4 1 Šumska žičara 3,3 3,6 84 - 12,502 83 0,00*2 Šumska žičara 25,2 18,7 * označene razlike su značajne kod p < 0,01; 1 scenarij 1; 2 scenarij 2 T-test dobivenih površina za odabrane tehnologije privlačenja drva između scenarija 1 i 2 • statistički značajna razlika • eta kvadrat (prema Cohenu, 1988): Skider (0,892) Forvarder (0,803) Šumska žičara (0,648)
- 16. ZAKLJUČCI S RASPRAVOM • računalnom bazom atributnih i prostornih podataka istraživanog područja, u kombinaciji s GIS- om i odgovarajućim alatima unutar računalnih programa (ArcGIS i Idrisi) pruža se mogućnost različitih višekriterijskih analiza. • model višekriterijske analize omogućuje objektivniji pristup na taktičkoj razini planiranja. • hipoteza iz naziva rada se potvrdila te je i statistički potvrđena značajnost utjecaja sekundarnih šumskih prometnica na odabir tehnologije privlačenja. • potrebno je na dijelu površine GJ u budućnosti kao alternativnu skideru razmotriti rad sa šumskom žičarom i forvarderom. • kvalitetnijim planiranjem na taktičkoj razini u prošlosti prije same gradnje sekundarnih šumskih prometnica mogla izdvojiti određena površina pogodna za rad šumskim žičarama i forvarderom u većoj mjeri nego se danas to provodi u praksi. • četiri kriterija koji na taktičkoj razine planiranja dovoljno točno izlučuju pogodne površine za odabrane tehnologije privlačenja drva. Za najnižu, operativnu, razinu planiranja je nužno uvođenje dodatnih kriterija poput: nosivosti tla, stjenovitosti i kamenitosti podloge, lokaliteta značajnih površinskih prepreka, udaljenosti od pomoćnog stovarišta i dr. • potrebno je korištenje ekonomskih, socioloških i ekoloških kriterija u operativnom planiranju iskorištavanja šuma (Kühmaier i Stampfer, 2010). Kühmaier (2011) koristi kontribucijsku maržu za bolje definiranje pogodnih sustava pridobivanja drva s ekonomskog stajališta. • odabrane tehnologije privlačenja drva u ovom radu treba svakako nadograditi s dodatnim tehnologijama, koje bi se mogle koristiti na određenom šumskom području, na primjer traktorske ekipaže, adaptirani poljoprivredni traktor, traktorske žičare itd. "Šumsko inženjerstvo Jugoistočne Europe - stanje i izazovi", Goč, 28.-30.10.2015.
- 17. Hvala na pažnji!
Editor's Notes
- Istraživane je provedeno na području 3 gospodarske jedinice, GJ Garjevica-Čazma, Šumarije Čazma, UŠP Bjelovar
- Radi uspostava GIS-a istraživanog područja i formiranja kompletnog katastra provedeno je terensko mjerenje na način da se GPS uređajem evidentirala svaka primarna i sekundarna šumska prometnica koja se nije nalazila u postojećoj bazi poduzeća Hrvatske šume“. Snimanje je rađeno na način da se svaka prometnica snimala linijskim tragom uz markiranje njenog početka i kraja te markiranje svakog raskrižja unutar GJ. Time se prilikom ucrtavanja u GIS-u olakšala interpretacija podataka. Prebacivanje podataka je izvršeno pomoću programa GPX_Editor, MapSource, Arc Catalog i ArcMap koji je poslužio za konačno ucrtavanje snimljenih prometnica.
- Radi uspostava GIS-a istraživanog područja i formiranja kompletnog katastra provedeno je terensko mjerenje na način da se GPS uređajem evidentirala svaka primarna i sekundarna šumska prometnica koja se nije nalazila u postojećoj bazi poduzeća Hrvatske šume“. Snimanje je rađeno na način da se svaka prometnica snimala linijskim tragom uz markiranje njenog početka i kraja te markiranje svakog raskrižja unutar GJ. Time se prilikom ucrtavanja u GIS-u olakšala interpretacija podataka. Prebacivanje podataka je izvršeno pomoću programa GPX_Editor, MapSource, Arc Catalog i ArcMap koji je poslužio za konačno ucrtavanje snimljenih prometnica.
- Višekriterijski model odlučivanja, izrađen prema algoritmu i smjernicama Krča iz 1995,
- Kao što je već spomenuto vektorski podaci se prebacuju u rasterski format kako bi se mogla provoditi višekriterijska odluka za svaku pojedinu ćeliju. Prije konačnih kalkulacija pridjeljuju se vrijednosti pojedinom kriteriju također skalom od 0-1 čime svaka ćelija postaje nosioc određene vrijednosti gdje vrijednost 0 predstavlja potpuno nepogodnu, a vrijednost 1 najpogodnije. Za način pridjeljivanja vrijednosti korištene su različite fuzzy krivulje koje mogu biti linearne, sigmoidalne, krivulje J-oblika i korisnički definirane krivulje.
- Nakon vrednovanja svaka pojedine ćelije pristupa se izračunu između više slojeva odnosno karata od kojih svaka predstavlja jedan od kriterija, kao rezultat tog izračuna dobiju se karte pogodnosti pojedine alternative nakon čega se usporedbom više takvih karata ovisno o broju alternativa donosi odluka temeljem najviše rangirane alternative unutar pojedine ćelije.
- Fuzzy krivulje definirane su predefiniranim oblicima u programu Idrisi a temeljene na rezultatima različitih autora do čega se došlo proučavanjem literature koja se bazira ne području rada određene tehnologije.
- Kriteriji korišteni pri analizi su nagib terena, udaljenost od ceste, udaljenost od traktorskog puta i sječna gustoća, a težinski odnosi kriterija za pojedinu tehnologiju dobiveni su preko provedenog upitnika među 20 ispitanika, odnosno znanstvenika čije je područje istraživanja pridobivanje drva i otvaranje šuma.
- izrađeni modeli kojima se postupak optimizacije automatizira i na taj način postaje dostupan svim potencijalnim korisnicima, a naročito olakšava sam postupak izvedbe predstavljene optimizacije. Ukupno je izrađeno 1 modela u programu ArcGis-u pomoću alata Model Builder i jedan model u programu Idrisi pomoću alata Macro Modeler.
- Dodati zakljucke s diskusijom i prevesti najnoviji dio