1. Fizika 1.
—Osnove—
Znanost koja se bavi svojstvima, promjenama..
Podijeljena je na mehaniku, termodinamiku, optiku, akustiku…
Fizika je eksperimentalna znanost
Hipoteza (pretpostavka) predviđa i druge činjenice koje se mogu provjeriti –
daje nam informaciju je li teorija ispravna
o Točno - nastavljamo provjeravati
o Pogrešno - razviti novu teoriju?
Aristotel se smatra ocem fizike I fizici dao njeno ime
Aristotelova fizika oslanjala se na logiku – ne na eksperiment
Materija je sastavljena od :
o Zrak
o Zemlja
o Voda
o Vatra
Galileo Galilei - postavio temelje za modernu znanost. (eksperimentiranje)
2. —Mehanika—
Fizika je znanost o mjerenjima
Mehanika se bavi gibanjem predmeta te određuje:
o Položaj tijela
o U kojem trenutku
o Brzinu tijela
—Fizikalne veličine—
Fizikalne veličine su poseban naziv za objektivna svojstva materijalnog svijeta
Dvije skupine fizikalnih veličina:
o skalarne
o vektorske
Skalarne veličine u fizici određene su brojčanom vrijednošću i mjernom jedinicom
(primjer: masa, temperature, visina…)
Vektori su određeni pravcem, smjerom i iznosom.
(primjer: brzina, akceleracija, sila)
Zbrajanje vektora se izvodi pomoću pitagorinog poučka,
sinusovog te kosinusovog poučka
5. Tvar u našem iskustvenom svijetu, najčešće se nalazi u tvorevinama koje nazivamo tijela.
Tijela imaju raznolika svojstva:
o položaj
o obujam
o oblik
o masu
Dio materijalne stvarnosti unutar koje se tijela nalaze i gibaju nazivamo
prostorom.
Tijelo u prostoru opisujemo veličinama:
o Duljinom
o Ploštinom
o Obujmom
o Kutom
o Uglom
Duljina
Duljina predstavlja udaljenost između dvije točke Može označavati :
o širinu
o visinu
o dubinu
o put
o polumjer
Ploština
Dio plohe koji obuhvaća geometrijski lik, a opisan je brojem mjernih jedinica:
m2 , cm2 , mm2 (četvorni metar, četvorni centimetar..)
6. Ukupna ploština ploha tijela je oplošje
Obujam ili volumen
Dio prostora opisan brojem jedinica obujma, koje obuhvaća geometrijsko ili tvarno tijelo.
Jedinice za obujam su: m3 , cm3 , mm3 (kubni metar, kubni centimetar..)
7.
8.
9. --Sustavi koje koristimo prilikom mjerenja—
Standardizirani sustavi – međunarodno dogovoreni zbog potrebe standardizacije
SI -- Système International – dogovoren 1960. od strane međunarodnog komiteta za
mjere, a obvezno se primjenjuje od 1981. godine.
cgs – Gaussov sustav - nazvan po prvim slovima jedinica osnovnih veličina
___________________________________________________
13. Mijenjanje položaja tijela s obzirom na usporednu točku tijekom nekog vremenskog razdoblja.
Radi jednostavnijeg opisa gibanja često je potrebno zanemariti dimenzije tijela te je potrebno
čitavo tijelo zamijeniti jednom točkom u kojoj je sadržana sva masa tijela. Ovakva točka se
naziva materijalna točka.
Gibanje se promatra u nekom koordinatnom sustavu.
PRIKAZ PUTA I POMAKA MATERIJALNE
TOČKE
14. Putanja koju materijalna točka napravi gibanjem nazivamo putanjom
Put (Δs ) je dio putanje koji materijalna točka prijeđe u određenom vremenu.
Pomak (Δr ) je promjena vektora položaja materijalne točke
15. Brzina & akceleracija
Brzina - promjena puta u nekom vremenu
(dx = Δx odnosno promjena puta, moze se pisati kao Δs)
Akceleracija – promjena brzine u nekom vremenu
Mehanika
Proučava ponašanja tijela, te njihovo međudjelovanje.
Područja mehanike su:
o Statika
o Kinematika
o Dinamika
S obzirom na vrstu, mehanika se razvrstava na:
o Mehanika čvrstih tijela
o Mehaniku tekućina
o Mehaniku elastičnih i plastičnih tijela
16. Položaj i pomak
Položaj je definiran referentnim sustavom
Pomak mjeri promjenu položaja
– prikazuje se kao x (ako je horizontalan) ili y (ako je vertikalan)
Pomak mjeri promjenu položaja reprezentira se kao x ili y
Udaljenost može biti (ne nužno) veličina pomaka
17. Brzina
Brzina svjetlosti je 3x108
Srednja brzina
Srednju brzinu označujemo sa
Srednja brzina jednaka je nagibu linije koja spaja
početni i konačni položaj
18. Veza između brzine i prijeđenog puta
Srednja akceleracija
Srednja akceleracija je
vektorska veličina
21. Domet možemo dobiti tako da stavimo y = 0 i
riješavamo po x:
Ako je predmet bačen prema dolje onda se visina
računa prema formuli:
A iz formule h=a*t2
/2 izvlacimo formulu za vrijeme
23. Kutna brzina
Kutna brzina je stopa po kojoj se objekt rotira ili vrti.
Postoje dva načina za mjerenje kutne brzine
o broj rotacija po jedinici vremena (rotacije / min)
o promjena kuta po jedinici vremena (deg / sec ili rad / sec)
Linearna I kutna brzina
24.
25. Newtonow prvi zakon
“Tijelo će ostati u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu sve dok na
njega ne djeluje neka sila”
Newtonow drugi zakon
“Akceleracija tijela je direktno proporcionalna ukupnoj sili koja djeluje na to tijelo,
a inverzno proporcionalna njegovoj masi.”
27. Sile
Sila općenito može biti funkcija bilo koje kombinacije položaja, brzine i vremena.
Težina
Označava se sa velikim G te nije inherentno svojstvo tijela
(ovisi o lokaciji, masa je inherentna!)
28. Energija
Oblici energije:
o Mehanička
o Kemijska
o Elektromagnetska
o Nuklearna
Energija se može transformirati iz jednog oblika u drugi
Rad
Veza između sile i energije