Obilježavanje praznika

1. BOSNA I HERCEGOVINA

2. NAZIV BOSNA
 Ilirska riječ "bosona" znači tekuća voda, tako su na
izvoru današnjeg vrela Bosne govorili bosona, bosona
i tako rijeka dobi ime i po toj riječi ovo geografsko
podnevlje je dobilo ime Bosna.

3. PRVI SPOMEN BOSNE
 Prve vijesti o Bosni potiču iz 10.vijeka.
Nalazimo ih u djelu bizantskog pisca Konstantina
Porfirogeneta "DE ADMINISTRANDO IMPERIO"
(Upravljanje državom) u kojem se navodi "Horion
Bosna" Naziv Bosna je predslavenskog tj. ilirskog
porijekla.

4. BOSNA KAO BANOVINA
 TITULA BANA U BOSNI SPOMINJE VEĆ I RANIJE, A PRVI POZNATI BAN BOSNE JE
PLEMIĆ BAN BORIĆ (1154.-1164.).
 OD 12. STOLJEĆA KAO BANOVINA, A 1377. GODINE POSTALA JE KRALJEVINOM.
 NAKON BANA BORIĆA NA BANSKU VLAST PREUZIMA DRUGI PLEMIĆ BAN
KULIN (1180. - 1204.)
 POTIČUĆI EKONOMSKI RAZVOJ, BAN KULIN JE ŽELIO JE POSLOVNU SURADNJU SA
SUSJEDIMA TE JE SA DUBROVNIKOM SKLOPIO TRGOVAČKI UGOVOR. TAJ
DOKUMENT, POVELJA KULINA BANA IZ 29. KOLOVOZA 1189. POKAZUJE VIŠE
SEGMENATA SREDNJOVJEKOVNE BANOVINE. DA OSIGURA DUBROVAČKE TRGOVCE I
POJAČA PROMET S BOSNOM, BAN KULIN IM JE OSIGURAO PUNU SLOBODU KRETANJA
I TRGOVANJA BEZ PLAĆANJA CARINE. DUBROVAČI TRGOVCI SU TAKO MOGLI
ISKORIŠTAVATI BOGATE BOSANSKE RUDNIKE. POVELJA UKAZUJE NA POSTOJANJE
RANIH VEZA S DUBROVNIKOM.
 USPOSTAVIO JE DOBRE ODNOSE S VLADAROM HUMA (HERCEGOVINE) KOJI JE
KULINOVU SESTRU UZEO ZA ŽENU TE SA SRPSKIM VELIKIM ŽUPANOM STEFANOM
NEMANJOM. PREVELIKO JAČANJE BANOVINE BOSNE JE SMETALO NEKIM NJEZINIM
SUSJEDIMA (DUKLJA) KAO I UGARSKO-HRVATSKIM KRALJEVIMA. SUKOBI SU SE
DOTICALI CRKVENE VLASTI KAO I HEREZE.
 BAN KULIN JE UMRO JE 1204. GODINE. OSTAVIO JE ZNAČAJNI TRAG KAO ŠTO
POKAZUJE POZNATA JE POSLOVICA "OD KULINA BANA I DOBRIJEH DANA" KOJA
UKAZUJE NA TADAŠNJU EKONOMSKI PROSPERITET BANOVINE.

5. POČECI HEREZE U BOSNI
 KRAJEM 12. STOLJEĆA ZAPOČELE SU OPTUŽBE DA
BAN KULIN ŠTITI HERETIKE ODNOSNO NEVJERNIKE.
TO NIJE ODGOVARALO PAPI INOCENTU III. KOJI IH JE
ŽELIO UNIŠTITI I POZIVA UGARSKO-HRVATSKOG
KRALJA NA KRIŽARSKI POHOD PROTIV NEVJERNIKA
U BOSNU. UGARSKO-HRVATSKOM KRALJU
POVJERENO JE DA UNIŠTI HERETIKE, DA IM
KONFISCIRA IMANJA I DA NE POŠTEDI NI BANA.
 BAN JE, UVIĐAJUĆI OPASNOST, SAZVAO SKUP
NA BILINOM POLJU U ZENICI U PRISUSTVU VELIKOG
BROJA PODANIKA I VJERNIKA PRED PAPINIM
IZASLANIKOM KAZAMARISOM I JAVNO PRIHVATIO
UČENJE KATOLIČKE CRKVE 1203. KAKO
JE RIM ZATRAŽIO (BILINOPOLJSKA IZJAVA).


6. POVELJA KULINA BANA
 Povelja Bosanskoga Bana Kulina je napisana
29.avgusta 1189. godine na starobosanskom jeziku i
bosanskim pismom Bosančicom.Ovaj dokument je ne
samo najstariji ,dosad pronadjeni, Bosanski drzavni
dokument,nego je Povelja Bosanskoga Bana Kulina i
najstariji državni dokument,od svih južnoslovenskih
država.

7. Ban Kulin,u glavnom dijelu te
Povelje,kaze:
 ....JA,BAN BOSANSKI KULIN,OBEĆAVAM TEBI KNEZE
KRVAŠU I SVIM GRAĐANIMA DUBROVČANIMA
PRAVIM VAM PRIJATELJEM BITI OD SADA I
DOVIJEKA.
I PRAVICU DRŽATI SA VAMA I PRAVO
POVJERENJE,DOKLE BUDEM ŽIV.
SVI DUBROVČANI KOJI HODE KUDA JA
VLADAM,TRGUJUĆI,GDJE GOD SE ŽELE KRETATI,GDJE
GOD KOJI HOĆE,S` PRAVIM POVJERENJEM I PRAVIM
SRCEM,BEZ IKAKVE ZLOBE,A ŠTA MI KO DA SVOJOM
VOLJOM KAO POKLON.
NEĆE IM BITI OD MOJIH ČASNIKA SILE,I DOKLE U
MENE BUDU,DAVATI ĆU IM POMOĆ KAO I
SEBI,KOLIKO SE MOŽE,BEZ IKAKVE ZLE PRIMISLI.
NEKA MI BOG POMOGNE I SVO SVETO EVANĐELJE.

8.  OVA POVELJA POZNATA JE KAO RODNI LIST BOSANSKE
DRŽAVNOSTI. U njoj se spominju granice Bosne koje se protežu
od Drine do Save na sjeveru, pa do Une na zapadu. U povelji se,
osim definiranih granica, navodi da Bosna ima svoga vladara,
prijestolje, odnosno svoju vlast, i da je to jedna uređena zemlja.

9. BOSNA KAO KRALJEVINA

10. GRB KROZ HISTORIJU

11.  BANSKU STOLICU PREUZIMA PETNAESTOGODIŠNJI NEĆAK,TVRTKO I.
KOTROMANIĆ (1353. - 1391.), ZADNJI BAN I PRVI KRALJ, ZA KOJEG ĆE BOSNA DOŽIVJETI
NAJVEĆI USPON I OPSEG.
 ISTIČUĆI DA JE POTOMAK NEMANJIĆA PO BAKI I U SKLOPU SVIH SVOJIH USPJEHA,
OKRUNJEN JE 1377. ZA "KRALJA SRBLJEM, BOSNI, PRIMORJU, HUMSKOJ ZEMLJI,
DONJIM KRAJEM, ZAPADNIM STRANAMA, USORI I PODRINJU" U
MJESTU MILE KOD VISOKOG (DANAŠNJI ARNAUTOVIĆI).
 ZA NOVOGA KRALJA BOSNE 1461. JE POSTAVLJEN STJEPAN TOMAŠEVIĆ, SIN KRALJA
STJEPANA TOMAŠA. ON SE SUOČAVA S JAKOM PRIJETNJOM OSMANSKIH OSVAJAČA I
NJIHOVIM PRETENZIJAMA PREMA BOSNI. PREDVIĐAJUĆI TURSKU NAJEZDU VELIKIH
RAZMJERA, TRAŽI POMOĆ U OBRANI OD PAPE, UGARSKE TE VENECIJE ZBOG
OSMANSKE OPASNOSTI. POTOM KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ ODBIJA PLATITI DANAK
OSMANLIJSKOM CARSTVU 1462. ČIME JE UGROZIO MIR U BOSNI. KADA SE UVJERIO
DA POMOĆ NEĆE DOĆI, KRALJ JE ZAMOLIO PORTU NA PRIMIRJE OD 15 GODINA, ŠTO
JE I OBEĆANO BOSANSKIM POSLANICIMA KAKO BI SE PRIKRILE SULTANOVE PRAVE
NAMJERE. NEKOLIKO DANA POSLIJE ODLASKA POSLANSTVA, KRENUO JE MEHMED
II. S VELIKOM VOJSKOM NA BOSNU. KAD SE VOJSKA POJAVILA, NASTALO JE RASULO.
PAVLOVIĆI I VOJVODA TVRTKO KOVAČEVIĆ SU SE PREDALI I POGUBLJENI SU. U
SNAŽNOM OSMANSKOM NALETU STARA KRALJEVSKA TVRĐAVA BOBOVAC PALA JE 20.
LIPNJA 1463., A KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ JE POBJEGAO U UTVRDU KLJUČ.
OPKOLJEN OSMANSKIM SNAGAMA ODLUČUJE SE PREDATI, NAKON ČEGA BIVA
POGUBLJEN U JAJCU. BOSNA JE ŠAPTOM PALA ČIME JE PRESTALA POSTOJATI
SREDNJOVJEKOVNA DRŽAVA.
 .

12. GRB SREDNJOVJEKOVNE BOSNE IZ
13. STOLJECA

14. BOSNA I HERCEGOVINA U
OSMANSKOM CARSTVU
 UNUTAR OSMANLIJSKOG CARSTVA, PAŠALUK JE
BIO NAJVEĆA DRUŠTVENO POLITIČKA JEDINICA,
KOJA SE SASTOJALA IZ VIŠE SANDŽAKA, U
SLUČAJU BOSNE OSAM. BOSANSKI EJALET JE BIO
POD UPRAVOM BEGLERBEGA, A UKLJUČIVAO JE U
SEBI OKUPIRANE DIJELOVE DANAŠNJE BOSNE I
HERCEGOVINE, PLUS NEKE DIJELOVE DANAŠNJIH
HRVATSKE, CRNE GORE I SRBIJE. DOK SU
SUSJEDNE ZEMLJE BILE RASCJEPKANE NA VIŠE
EJALETA, BOSNA OSTAJE JEDINSTVENA ZEMLJA I
ZADRŽAVA SVOJ TERITORIJALNI INTEGRITET
KROZ CIJELO VRIJEME OSMANLIJSKE OKUPACIJE.
PRVO SJEDIŠTE BOSANSKOG EJALETA JE OD 1527.
BILO U BANJOJ LUCI,KOJE SE 1639. GODINE SELI U
SARAJEVO, ZATIM U TRAVNIK 1697. GODINE I OPET
U SARAJEVO 1850. GODINE.

16.  BOSNA U VRIJEME AUSTRO – UGARSKE
 BOSNA U SASTAVU SHS
 BOSNA I HERCEGOVINA U OKVIRU NDH

17.  AGRESIJA NA REPUBLIKU BOSNU I
HERCEGOVINU I ODBRAMBENO –
OSLOBODILAČKI RAT
 NAKON ODRŽANOG REFERENDUMA,
DANA 29. FEBRUARA 1992. GODINE, KOGA
BOSANSKI SRBI BOJKOTUJU, BOSNA I
HERCEGOVINA
PROGLAŠAVA NEZAVISNOST, NAKO ČEGA
SRBIJA PREKO JNA I PARAVOJNIH TRUPA UZ
SVESRDNU POMOĆ BOSANSKIH
SRBA KREĆE U OTVORENU AGRESIJU NA
REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU.

18. DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I
HERCEGOVINE
 Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik
u Bosni i Hercegovini, koji se obilježava svakog 25.
novembra. Na taj dan 1943. godine, na prvom
zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu su
udareni moderni temelji državnosti Bosne i
Hercegovine, kao ravnopravne republike
unutar jugoslavenske federacije, sa historijskim
granicama koje su datirale još iz vremena
srednjovjekovne Bosne.

19. KUĆA U KOJOJ JE ODRŽANO
PRVO ZASJEDANJE

20.  Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
 I u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (sada Dan državnosti Bosne i
Hercegovine),
 II u Sanskom Mostu 30. juna 1944,
 III i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.
 Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra
1943. godine u 19 sati. Završeno je iste noći, 26. novembra, u 4 sata ujutro.
 Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao
predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i
Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

21.  Odbornici su USVOJILI REZOLUCIJU ZAVNOBIH-A
 Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da
njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego
i srpska i muslimanska i hrvatska.
 Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30. juna – 2. jula 1944. u
Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena
DEKLARACIJA O PRAVIMA GRAĐANA u BiH.

22. ZAKLJUČAK
 Bosna i Hercegovina je jedna od historijskih
zemalja u Evropi, s gotovo neprekinutom
historijom kao geopolitička cjelina od srednjeg
vijeka do danas. Između 1180. i 1463. bila
je nezavisna kraljevina; od 1580. do 1878. bila
je ejalet (najveća teritorijalna jedinica
u Osmanskoj Carevini); od 1878. do 1918.
"krunska zemlja" u sklopu Austro-Ugarske; a
od 1945. do 1992. federalna republika. Prema
tome, otprilike 650 od posljednjih 800 godina
postojao je na kartama entitet zvan "Bosna".

23. Hvala na pažnji!
Tarik Kerić –IX4