Your SlideShare is downloading. ×
  • Like
Obrazovanje za realni sektor
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×

Thanks for flagging this SlideShare!

Oops! An error has occurred.

×

Now you can save presentations on your phone or tablet

Available for both IPhone and Android

Text the download link to your phone

Standard text messaging rates apply

Obrazovanje za realni sektor

  • 762 views
Published

Obrazovanje za realni sektor - kakve kadrove treba "proizvoditi" obrazovni sustav ?

Obrazovanje za realni sektor - kakve kadrove treba "proizvoditi" obrazovni sustav ?

  • Full Name Full Name Comment goes here.
    Are you sure you want to
    Your message goes here
    Be the first to comment
    Be the first to like this
No Downloads

Views

Total Views
762
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1

Actions

Shares
Downloads
2
Comments
0
Likes
0

Embeds 0

No embeds

Report content

Flagged as inappropriate Flag as inappropriate
Flag as inappropriate

Select your reason for flagging this presentation as inappropriate.

Cancel
    No notes for slide
  • Obrazovanje je dugotrajan proces. U uvjetima kada se ne zna što je strategija razvoja države, i kada je ona stalno promjenjiva - kako odabrati studij.
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja, te   „Informacija o Erasmus programu na Sveučilištu u Rijeci“ , o čemu je govorio prof. dr. Damir Zec, prorektor za međunarodnu suradnju, bile su tematske točke 24. izvanredne sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci. Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa“ se sastoji od anketa koje su provedene nad studentima i nastavnicima, samoevaluacije uprava sastavnica i kvantitativne analize podataka o uspješnosti studiranja. Analizirajući stavove studenata viših godina koji imaju dovoljan staž u studiranju po Bolonji pokazalo se da su, u svim ispitivanim aspektima, zadovoljniji od studenta koje se anketiralo 2002. i 2006. godine. U ovoj anketi pokazalo se da su najzadovoljniji etičkim i profesionalnim odnosom nastavnika, organizacijom i transparentnošću sustava te dostupnosti informacija. Nisu zadovoljni stupnjem konkretnih znanja koje dobivaju, mobilnosti, cijenom studija (oni koji plaćaju partici-paciju) i mogućnostima zapošljavanja nakon prvog ciklusa. Nastavnici sami potvđuju da su više opterećeni uvođenjem Bolonje. Ocjenjuju da je Bolonja učinila dostupnim visoko obrazovanje i onima koji nisu motivirani za diplomsku razinu te da je povećana učinkovitost studiranja. Također, smatraju da je sustav studiranja fleskibilniji i da su studenti bolje informiraniji o ciljevima, sadržaju i obvezama u okviru pojedinih kolegija. Visoko ocjenjuju svoju dostupnost studentima, otvorenost za konzultacije i spremnost na poboljšavanje kvalitete rada. Međutim, polovica ispitanih smatra da je uvođenjem Bolonje kvaliteta studiranja smanjena.  Treba kazati kako se Bolonji najviše spočitava smanjenje razine kvalitete obrazovanja. Upravo u stavovima nastavnika, to je najistaknutiji prigovor, a to je najveći prigovor općenito u većini europskih zemalja. Kvaliteta se tiče svih aspekta obrazovnog procesa, od prostornih i nastavnih kapaciteta preko organizacije nastave i dostupnosti literature do konačnih kompetencija studenta. Omasovljenje visokog obrazovanja dovelo je do problema financiranja i zbog toga do nepopularnog uvođenja školarina upravo u vrijeme kada je počela primjena Bolonjskog procesa. Zbog navedenih razloga, Bolonja se počela identificirati s lošijom kvalitetom u uvjetima obrazovanja iako po sebi nema strukturne veze s reformama u financiranju.  Kako bilo, zaključak je članova Senata koji je ukratko artikulirao rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Pero Lučin, da sudove nastavnika i studenata treba uzeti krajnje ozbiljno i učiniti daljnje korake u cilju povećanja kvalitete te transparentnosti kroz komunikaciju sa studentima. Iscrpne informacije o Erasmus programu pokazale su kako postoji još niz slabosti  s kojima se Sveučilište suočava, a razlog je, očekivano, nedostatak financijskih sredstava no i logistike, odnosno kadra koji mora „servisirati“  studente koji odlaze na druga sveučilišta, a posebno one koji će u sve većem broju dolaziti na naše Sveučilište.
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
  • Grad ekonomista ili pravnika ? – bez posla! Gdje je budućnost? Kampus manje betona – više opremljenih laboratorija

Transcript

  • 1. Obrazovanje za potrebe “realnog sektora” “ Eppur si muove” Što se promijenilo od 2009 godine ? HNS Rijeka - Interesni odbor za gospodarstvo Mr.sc. Damir Medved, Daniel Lamon, Miroslav Matešić
  • 2. Vratimo se u 2009... Koji su tada bili ključni problemi ?
  • 3. Vremenska dimenzija obrazovanja
    • Primjer propasti Plive i Torpeda
    • Kako odabrati fakultet i biti siguran da će biti posla za 5-7 godina ?
  • 4. Struktura upisanih studenata
  • 5. Kakvu edukaciju trebamo ?
    • Obrazovanje mora biti usklađeno s potrebama “realnog sektora” i glavnim kompetitivnim prednostima Hrvatske
    • Školovani kadrovi moraju biti odmah “upotrebljivi” u privredi
    • Fakulteti NE smiju biti zatvoreni u sebe i baviti se samo edukacijom, nego moraju pronaći svoj interes u suradnji s privredom na realnim i “izvedivim” programima koji moraju ostvariti profit – iz toga se može financirati sljedeći edukacijski ciklus na fakultetima
  • 6. A sada ... 2011 Što se promijenilo ?
  • 7. Pogled gospodarstvenika
    • Pad kvalitete potencijalnih, diplomiranih kandidata, niska razina upotrebe usvojenih znanja
    • Na natječaje se javlja sve više nekompetentnih kandidata (sindrom “mase”)
    • Kompanije su prisiljene dodatno educirati kadrove – dvostruki trošak
    • Posve krivi profili kadrova se nude na tržištu
    • Novim sustavom stvorena je zbrka – „poplava” specijaliziranih kandidata čija znanja nisu praktično upotrebljiva
    • Interaktivnost Fakulteta i tvrtki = nema je !
  • 8. Pogled sveučilišta
    • Problemi s “Bolonjom” - ciljevi se teško ostvaruju
    • Svi kolegiji jednosemestralni – komprimirani nastavni programi, previše pojednostavljivanja
    • „ Poplava novih, izbornih kolegija” – (popuna fondova sati nastavnika, ali s malim/nedostatnim brojem studenata)
    • Komercijalizacija na svim razinama
    • Tendencija prevladavanja izvanrednih nad redovnim studentima – više novaca za fakultete
    • Fragmentacija nastavnih programa – disperzija studija u manje nastavne centre (manje gradove RH)
    • Nastavne prakse tijekom studija NEMA
    • Izvanredni studenti uz sve obveze puno ozbiljniji i odgovorniji studenti
  • 9. Pogled nastavnika
    • Preniske plaće za nastavnike (asistent 5.500 kn, docent 9.500 kn)
    • Pretvoreni u „trgovačke putnike” znanja – predavanja po nastavnim centrima matičnog fakulteta tijekom vikenda
    • Problem “dopusnica” za rad na privatnim fakultetima – nema ravnopravnosti kod odobravanja ...
    • Polaganje (dupliranje) istih kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju – istim studentima
    • Prolaznost studenata - 70% studenata “mora” proći na ispitima ?! Što je DOBAR NASTAVNIK?
    • Nema prijemnih ispita – nema ograničenja upisnih kvota ...
    • Kakva je zapošljivost- studenti dobivaju preskromnu razinu adekvatnog, u praksi primjenjivog znanja (degradacija znanja)...
    • Više vremena za znanstveno-istraživački rad nastavnika, manje učešće njihova administrativnog rada
  • 10. Pogled nastavnika
  • 11. Pogled nastavnika
  • 12. Pogled studenata
    • Preopterećenost polaganjem (2-3 kolokvija, 1-2 završna ispita, 1-2 popravna ispita) do konačne prolaznosti kolegija
    • Svi kolokviji (svih kolegija) se pišu u istom tjednu
    • Loši studenti “love u mutnom” (memoriranje rješenja po principu zaokruživanja, slikaju kontrolne mobitelom i sl.)
    • Dobri studenti nezadovoljni (ne mogu se diferencirati od loših studenata)
    • Načelno je prolaznost SVIH studenata jako dobra (bitno povećana), a kvaliteta znanja SVIH studenata smanjena
    • Izvanredni studenti moraju prisustvovati predavanjima te polagati po režimu redovnih studenata (kolokviji, završni ispiti, popravni..) – kod upisa TO NE ZNAJU!
    • Nezadovoljne njihove obitelji, nezadovoljni poslodavci, nezadovoljni studenti – razina opterećenosti povećana, a na kvaliteti znanja nema pozitivnih nego negativnih pomaka
  • 13. Pogled studenata
  • 14. Pogled studenata
  • 15. Pogled studenata
  • 16. Stajališta HNS-a
    • Potrebno je mijenjati strukturu studenata sukladno strategijama razvoja (lokalnim, regionalnim, nacionalnim) i potrebama realnog sektora (poticajnim mjerama – financiranje iz fondova)
    • Besplatno školovanje ? DA !
    • Za sve kategorije? - vjerojatno NE ...
    • Kampus, kakav doista trebamo ?
    • Inzistiranje na povećanju razine znanja (redefinirati Bolonju - postrožiti kriterije ispita prolaznosti /ispiti po “starom” režimu; NE prolaznosti “po svaku cijenu”; prihvaćanje dobrih, a odbacivanje loših strana (konzultirati Studiju)
  • 17. Stajalište HNS-a
    • Orijentiranost na “primjenjivo” znanje – ne producirati kolegije, stručne studije i programe SEBE RADI
    • Tržišne potrebe: naglasak na informatici, novim tehnologijama, stranim jezicima i projektnom pristupu
    • Povećanje učešća nastavnog osoblja i studenata na izobrazbi u stranim nastavnim institucijama i korporacijama (putem razmjena)
      • P oticati internacionalne programe
      • P rivlačiti internacionalne studente i predavače ….
    • U nastavne programe uvesti obveznu praksu u poduzećima
    • Orijentacija i usmjeravanje prema PRAVOM - ISTINSKOM ZNANJU nastavnika i studenata; analitičkom, a ne repetitivnom
    • Manje “neizostavnog” nastavnog “administriranja” (ISVA)
  • 18. Stajalište HNS-a
    • Uvođenje kolegija (i davanja većeg značaja) etike (koje uključuje etičnost poslovanja)   na svim studijima i svim fakultetima – ključni je problem stvaranje moralnih i društveno odgovornih znalaca , a ne samo znalaca!
    • HNS-ov krajnji cilj politike visokog obrazovanja je  proizvodnja primjenjivog, društveno relevantnog znanja   i oblikovanje pojedinaca / zajednica koje će to znanje znati i moći primijeniti!
    • Stvaranje visokog učilišta kao  Agenta društvene promjene ! 
  • 19. Izvori
    • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja