Obrazovanje za realni sektor

905 views

Published on

Obrazovanje za realni sektor - kakve kadrove treba "proizvoditi" obrazovni sustav ?

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
905
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
4
Actions
Shares
0
Downloads
2
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide
  • Obrazovanje je dugotrajan proces. U uvjetima kada se ne zna što je strategija razvoja države, i kada je ona stalno promjenjiva - kako odabrati studij.
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja, te   „Informacija o Erasmus programu na Sveučilištu u Rijeci“ , o čemu je govorio prof. dr. Damir Zec, prorektor za međunarodnu suradnju, bile su tematske točke 24. izvanredne sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci. Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa“ se sastoji od anketa koje su provedene nad studentima i nastavnicima, samoevaluacije uprava sastavnica i kvantitativne analize podataka o uspješnosti studiranja. Analizirajući stavove studenata viših godina koji imaju dovoljan staž u studiranju po Bolonji pokazalo se da su, u svim ispitivanim aspektima, zadovoljniji od studenta koje se anketiralo 2002. i 2006. godine. U ovoj anketi pokazalo se da su najzadovoljniji etičkim i profesionalnim odnosom nastavnika, organizacijom i transparentnošću sustava te dostupnosti informacija. Nisu zadovoljni stupnjem konkretnih znanja koje dobivaju, mobilnosti, cijenom studija (oni koji plaćaju partici-paciju) i mogućnostima zapošljavanja nakon prvog ciklusa. Nastavnici sami potvđuju da su više opterećeni uvođenjem Bolonje. Ocjenjuju da je Bolonja učinila dostupnim visoko obrazovanje i onima koji nisu motivirani za diplomsku razinu te da je povećana učinkovitost studiranja. Također, smatraju da je sustav studiranja fleskibilniji i da su studenti bolje informiraniji o ciljevima, sadržaju i obvezama u okviru pojedinih kolegija. Visoko ocjenjuju svoju dostupnost studentima, otvorenost za konzultacije i spremnost na poboljšavanje kvalitete rada. Međutim, polovica ispitanih smatra da je uvođenjem Bolonje kvaliteta studiranja smanjena.  Treba kazati kako se Bolonji najviše spočitava smanjenje razine kvalitete obrazovanja. Upravo u stavovima nastavnika, to je najistaknutiji prigovor, a to je najveći prigovor općenito u većini europskih zemalja. Kvaliteta se tiče svih aspekta obrazovnog procesa, od prostornih i nastavnih kapaciteta preko organizacije nastave i dostupnosti literature do konačnih kompetencija studenta. Omasovljenje visokog obrazovanja dovelo je do problema financiranja i zbog toga do nepopularnog uvođenja školarina upravo u vrijeme kada je počela primjena Bolonjskog procesa. Zbog navedenih razloga, Bolonja se počela identificirati s lošijom kvalitetom u uvjetima obrazovanja iako po sebi nema strukturne veze s reformama u financiranju.  Kako bilo, zaključak je članova Senata koji je ukratko artikulirao rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Pero Lučin, da sudove nastavnika i studenata treba uzeti krajnje ozbiljno i učiniti daljnje korake u cilju povećanja kvalitete te transparentnosti kroz komunikaciju sa studentima. Iscrpne informacije o Erasmus programu pokazale su kako postoji još niz slabosti  s kojima se Sveučilište suočava, a razlog je, očekivano, nedostatak financijskih sredstava no i logistike, odnosno kadra koji mora „servisirati“  studente koji odlaze na druga sveučilišta, a posebno one koji će u sve većem broju dolaziti na naše Sveučilište.
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
  • Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja
  • Grad ekonomista ili pravnika ? – bez posla! Gdje je budućnost? Kampus manje betona – više opremljenih laboratorija
  • Obrazovanje za realni sektor

    1. 1. Obrazovanje za potrebe “realnog sektora” “ Eppur si muove” Što se promijenilo od 2009 godine ? HNS Rijeka - Interesni odbor za gospodarstvo Mr.sc. Damir Medved, Daniel Lamon, Miroslav Matešić
    2. 2. Vratimo se u 2009... Koji su tada bili ključni problemi ?
    3. 3. Vremenska dimenzija obrazovanja <ul><li>Primjer propasti Plive i Torpeda </li></ul><ul><li>Kako odabrati fakultet i biti siguran da će biti posla za 5-7 godina ? </li></ul>
    4. 4. Struktura upisanih studenata
    5. 5. Kakvu edukaciju trebamo ? <ul><li>Obrazovanje mora biti usklađeno s potrebama “realnog sektora” i glavnim kompetitivnim prednostima Hrvatske </li></ul><ul><li>Školovani kadrovi moraju biti odmah “upotrebljivi” u privredi </li></ul><ul><li>Fakulteti NE smiju biti zatvoreni u sebe i baviti se samo edukacijom, nego moraju pronaći svoj interes u suradnji s privredom na realnim i “izvedivim” programima koji moraju ostvariti profit – iz toga se može financirati sljedeći edukacijski ciklus na fakultetima </li></ul>
    6. 6. A sada ... 2011 Što se promijenilo ?
    7. 7. Pogled gospodarstvenika <ul><li>Pad kvalitete potencijalnih, diplomiranih kandidata, niska razina upotrebe usvojenih znanja </li></ul><ul><li>Na natječaje se javlja sve više nekompetentnih kandidata (sindrom “mase”) </li></ul><ul><li>Kompanije su prisiljene dodatno educirati kadrove – dvostruki trošak </li></ul><ul><li>Posve krivi profili kadrova se nude na tržištu </li></ul><ul><li>Novim sustavom stvorena je zbrka – „poplava” specijaliziranih kandidata čija znanja nisu praktično upotrebljiva </li></ul><ul><li>Interaktivnost Fakulteta i tvrtki = nema je ! </li></ul>
    8. 8. Pogled sveučilišta <ul><li>Problemi s “Bolonjom” - ciljevi se teško ostvaruju </li></ul><ul><li>Svi kolegiji jednosemestralni – komprimirani nastavni programi, previše pojednostavljivanja </li></ul><ul><li>„ Poplava novih, izbornih kolegija” – (popuna fondova sati nastavnika, ali s malim/nedostatnim brojem studenata) </li></ul><ul><li>Komercijalizacija na svim razinama </li></ul><ul><li>Tendencija prevladavanja izvanrednih nad redovnim studentima – više novaca za fakultete </li></ul><ul><li>Fragmentacija nastavnih programa – disperzija studija u manje nastavne centre (manje gradove RH) </li></ul><ul><li>Nastavne prakse tijekom studija NEMA </li></ul><ul><li>Izvanredni studenti uz sve obveze puno ozbiljniji i odgovorniji studenti </li></ul>
    9. 9. Pogled nastavnika <ul><li>Preniske plaće za nastavnike (asistent 5.500 kn, docent 9.500 kn) </li></ul><ul><li>Pretvoreni u „trgovačke putnike” znanja – predavanja po nastavnim centrima matičnog fakulteta tijekom vikenda </li></ul><ul><li>Problem “dopusnica” za rad na privatnim fakultetima – nema ravnopravnosti kod odobravanja ... </li></ul><ul><li>Polaganje (dupliranje) istih kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju – istim studentima </li></ul><ul><li>Prolaznost studenata - 70% studenata “mora” proći na ispitima ?! Što je DOBAR NASTAVNIK? </li></ul><ul><li>Nema prijemnih ispita – nema ograničenja upisnih kvota ... </li></ul><ul><li>Kakva je zapošljivost- studenti dobivaju preskromnu razinu adekvatnog, u praksi primjenjivog znanja (degradacija znanja)... </li></ul><ul><li>Više vremena za znanstveno-istraživački rad nastavnika, manje učešće njihova administrativnog rada </li></ul>
    10. 10. Pogled nastavnika
    11. 11. Pogled nastavnika
    12. 12. Pogled studenata <ul><li>Preopterećenost polaganjem (2-3 kolokvija, 1-2 završna ispita, 1-2 popravna ispita) do konačne prolaznosti kolegija </li></ul><ul><li>Svi kolokviji (svih kolegija) se pišu u istom tjednu </li></ul><ul><li>Loši studenti “love u mutnom” (memoriranje rješenja po principu zaokruživanja, slikaju kontrolne mobitelom i sl.) </li></ul><ul><li>Dobri studenti nezadovoljni (ne mogu se diferencirati od loših studenata) </li></ul><ul><li>Načelno je prolaznost SVIH studenata jako dobra (bitno povećana), a kvaliteta znanja SVIH studenata smanjena </li></ul><ul><li>Izvanredni studenti moraju prisustvovati predavanjima te polagati po režimu redovnih studenata (kolokviji, završni ispiti, popravni..) – kod upisa TO NE ZNAJU! </li></ul><ul><li>Nezadovoljne njihove obitelji, nezadovoljni poslodavci, nezadovoljni studenti – razina opterećenosti povećana, a na kvaliteti znanja nema pozitivnih nego negativnih pomaka </li></ul>
    13. 13. Pogled studenata
    14. 14. Pogled studenata
    15. 15. Pogled studenata
    16. 16. Stajališta HNS-a <ul><li>Potrebno je mijenjati strukturu studenata sukladno strategijama razvoja (lokalnim, regionalnim, nacionalnim) i potrebama realnog sektora (poticajnim mjerama – financiranje iz fondova) </li></ul><ul><li>Besplatno školovanje ? DA ! </li></ul><ul><li>Za sve kategorije? - vjerojatno NE ... </li></ul><ul><li>Kampus, kakav doista trebamo ? </li></ul><ul><li>Inzistiranje na povećanju razine znanja (redefinirati Bolonju - postrožiti kriterije ispita prolaznosti /ispiti po “starom” režimu; NE prolaznosti “po svaku cijenu”; prihvaćanje dobrih, a odbacivanje loših strana (konzultirati Studiju) </li></ul>
    17. 17. Stajalište HNS-a <ul><li>Orijentiranost na “primjenjivo” znanje – ne producirati kolegije, stručne studije i programe SEBE RADI </li></ul><ul><li>Tržišne potrebe: naglasak na informatici, novim tehnologijama, stranim jezicima i projektnom pristupu </li></ul><ul><li>Povećanje učešća nastavnog osoblja i studenata na izobrazbi u stranim nastavnim institucijama i korporacijama (putem razmjena) </li></ul><ul><ul><li>P oticati internacionalne programe </li></ul></ul><ul><ul><li>P rivlačiti internacionalne studente i predavače …. </li></ul></ul><ul><li>U nastavne programe uvesti obveznu praksu u poduzećima </li></ul><ul><li>Orijentacija i usmjeravanje prema PRAVOM - ISTINSKOM ZNANJU nastavnika i studenata; analitičkom, a ne repetitivnom </li></ul><ul><li>Manje “neizostavnog” nastavnog “administriranja” (ISVA) </li></ul>
    18. 18. Stajalište HNS-a <ul><li>Uvođenje kolegija (i davanja većeg značaja) etike (koje uključuje etičnost poslovanja)   na svim studijima i svim fakultetima – ključni je problem stvaranje moralnih i društveno odgovornih znalaca , a ne samo znalaca! </li></ul><ul><li>HNS-ov krajnji cilj politike visokog obrazovanja je  proizvodnja primjenjivog, društveno relevantnog znanja   i oblikovanje pojedinaca / zajednica koje će to znanje znati i moći primijeniti! </li></ul><ul><li>Stvaranje visokog učilišta kao  Agenta društvene promjene !  </li></ul>
    19. 19. Izvori <ul><li>Projekt  „Uspješnost provedbe Bolonjskog procesa na Sveučilištu u Rijeci“ , kojeg su prezentirali dr. Duško Pavletić, predsjednik Odbora za kvalitetu i prof. dr. Snježana Prijić-Samaržija, prorektorica za nastavu i studentska pitanja </li></ul>

    ×