RAZVOJ ENERGETIKE U RH UZ KORIŠTENJE EU FONDOVA IVAN VRDOLJAK predsjednik Središnjeg odbora HNS-a
VIZIJA <ul><li>Energetska neovisnost Republike Hrvatske mora biti ostvarena u najkraćem mogućem roku, a mora biti utemelje...
Voda  Vatra  Vjetar  Zemlja
SADRŽAJ <ul><li>RH zalihe energenata -  nafta i plin </li></ul><ul><li>Geotermalna energija </li></ul><ul><li>Termoelektra...
Zemlja
RH ZALIHE NAFTA I PLIN <ul><li>Nafta </li></ul><ul><ul><li>PRETPOSTAVLJENE REZERVE U 2008. 73 MIL. BARELA, UZ DNEVNU POTRO...
TRENUTNO STANJE  NAFTA I PLIN <ul><li>Problem u ovom dijelu menadžmenta HRVATSKIM ENERGETSKIM POTENCIJALOM je još uvijek n...
TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Novčana naknada dijeli se na fiksni i varijabilni dio naknade. </li></ul><ul><li>Fiks...
TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Prihode od eksploatacije prirodnog plina u hrvatskoj trebalo bi povećati. </li></ul><...
TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>EU praksa: </li></ul><ul><ul><li>U Velikoj Britaniji je slična situacija s razlikom š...
TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>EU praksa: </li></ul><ul><ul><li>U Njemačkoj se ukupni prihod države od eksploatacije...
TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Prijedlog rješenja u Republici Hrvatskoj prema  TEKSTU : </li></ul>
TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Potrebno je razmotriti i porez na spaljivanje plina na offshore objektima. </li></ul>...
GEOTERMALNA ENERGIJA <ul><li>Geotermalna energija trenutno se ne koristi u Republici Hrvatskoj za generiranje Električne E...
GEOTERMALNA ENERGIJA <ul><li>08.09.2011. najavljena je izgradnja PRVE GEOTERMALNE ELEKTRANE pokraj Bjelovara. </li></ul><u...
TERMOELEKTRANE u RH <ul><li>TE Sisak – kapacitet 420 MW, lož ulje ili plin </li></ul><ul><li>TE Rijeka – kapacitet 320 MW,...
Pitanja <ul><li>Vijest dana je da se opet povećala emisija CO2 – kako u tom kontekstu gledamo izgradnju Plomina 3 na uglje...
Vjetar
OBNOVLJIVI IZVORI  ENERGIJE <ul><li>424 REGISTRIRANA 6820,77 MW </li></ul><ul><li>17 U FUNKCIJI 101,62 MW </li></ul><ul><l...
VJETROELEKTRANE <ul><li>U Hrvatskoj je trenutno, prema Registru OIEKPP-a (Registar projekata i postrojenja za korištenje o...
VJETROELEKTRANE <ul><li>Stopiranje projekata (primjer: splitska tvrtka SEM 1986 d.d. namjerava uložiti 20 mil Eura u gradn...
VJETROELEKTRANE <ul><li>60 MW instaliranih kapaciteta u RH do kraja 2008. </li></ul><ul><li>Generirano 40 GWh/god </li></u...
BIOMASA <ul><li>Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN, broj 130/09), usvojena u listopadu 2009. godine, pr...
BIOMASA <ul><li>Bogati šumski fond u Republici Hrvatskoj nedovoljno je iskorišten u smislu potpunog korištenja drvne bioma...
BIOMASA
Pitanja <ul><li>Kako koristiti fondove EU za naše potrebe? </li></ul><ul><li>Kako ćemo se povezati sa našim susjedima u ko...
Vatra
SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Stanje na kraju 2008 godine: </li></ul><ul><ul><li>0,1 MW instalirane snage. (za primjer uzmimo...
SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Teoretski u RH moguće je s jednog kW instaliranih fotonaponskih ćelija generirati od 950 do 145...
SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Enormni neiskorišteni potencijal podmirivanja energetskih potreba uz minimalan utjecaj na globa...
SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Do 2010 godine 20 000 ljudi zaposleno je u Njemačkoj u industriji izravno vezanoj za fotonapons...
SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Vrijeme prije lokalnih izbora 2009. </li></ul><ul><li>Vodi se agresivna medijska kampanja o 140...
NUKLEARNA ELEKTRANA KRŠKO <ul><li>Nuklearna elektrana Krško u kojoj RH ima udio 50% ima kapacitet od 696 MW. Dozvola rada ...
Pitanja <ul><li>Nuklearna energija – da/ne - ako da zašto, ako ne zašto </li></ul><ul><li>Odlagalište otpada i razgradnja ...
Voda
HIDROENERGIJA <ul><li>Teoretski kapacitet RH je 20 TWh/god </li></ul><ul><li>Ekonomski isplativo 11 TWh/god. </li></ul><ul...
HIDROENERGIJA <ul><li>Kada se govori o malim hidroelektranama situacija je puno gora. </li></ul><ul><li>Ekonomski isplativ...
HIDROENERGIJA <ul><li>HE Ombla kod Dubrovnika? </li></ul><ul><li>06.10.2011. HEP predstavlja projekt HE Ombla predstavnici...
HIDROENERGIJA <ul><li>Intenziviranje medijske kampanje ulaganja HEP-a i Vlade: “Vlada je HE Omblu uvrstila među 30 investi...
Pitanja <ul><li>Male hidroelektrane - veća korist ili šteta ? </li></ul><ul><li>Alternativno korištenje mora - toplinske p...
A ENERGETSKA EFIKASNOST …
ENERGETSKA EFIKASNOST <ul><li>široki opseg djelatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u pr...
ENERGETSKA EFIKASNOST <ul><li>Stanje u Hrvatskoj : </li></ul><ul><li>Nema sustava poticaja gradnje i rekonstrukcije energe...
ENERGETSKA EFIKASNOST <ul><li>Potrebno: </li></ul><ul><li>razviti transparentan, jasan i jednostavan sustav poticaja gradn...
MODELI FINANCIRANJA
RH - HBOR i FZOEU <ul><li>Hrvatska banka za obnovu i razvoj i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  potpisali...
ESCO princip <ul><li>ESCO = Energy service company,  win-win! </li></ul><ul><li>U Hrvatskoj još nisu regulirani svi propis...
EU - FP7 <ul><li>Tip sredstava? </li></ul><ul><li>Najčešće do 75% nepovratnom donacijom, od toga 30% može ići na aktivnost...
EU -CIP <ul><li>CIP = Competitiveness and Innovation Framework Programme </li></ul><ul><li>2007. – 2013. </li></ul><ul><li...
EU IPA <ul><li>IPA = Instrument for Pre-Accession Assistance, do ulaska u EU </li></ul><ul><li>11,5 milijardi Eura za peri...
EU-STRUKTURNI FONDOVI <ul><li>Strukturni i kohezijski fondovi </li></ul><ul><ul><li>>1/3 ukupnog EU proračuna za regionaln...
ZAKLJUČNO <ul><li>NEPRIHVATLJIVO JE MALA KOLIČINA PRIHODA KOJE OSTVARUJE REPUBLIKA HRVATSKA KAO I JEDINICE LOKALNE SAMOUPR...
ZAKLJUČNO <ul><li>IAKO TRENUTNO EKONOMSKI ISPLATLJIVIJE TERMOELEKTRANE ĆE KAO VELIKI GENERATORI CO2 U BUDUĆNOSTI BITI GENE...
ZAKLJUČNO <ul><li>HRVATSKI HIDROENERGETSKI POTENCIJAL JE ZNAČAJAN. POTREBNO JE INVESTIRATI U IZGRADNJU NOVIH KAPACITETA . ...
ZAKLJUČNO <ul><li>“ Hrvatska se Energetskom strategijom u potpunosti opredjeljuje za iskorištavanje OIE u skladu s načelim...
ZAKLJUČNO <ul><li>NEPRIHVATLJIVO JE DA PRIVATNI INVESTITOR U OIE TREBA ISHODOVATI  65 RAZLIČITIH DOZVOLA I POTVRDA  DA BI ...
ZAKLJUČAK <ul><li>NEPRIHVATLJIVO JE DA POJEDINA POVJERENSTVA MOGU STOPIRATI PROJEKTE IZVAN DJELOKRUGA SVOJIH OVLASTI. OVDJ...
HVALA NA PAŽNJI Rijeka, 2011. Aleksandar Vuković, Sanjin Kuljanić, Damir Medved
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Energija

2,068 views

Published on

Plan 21 - tribina o energiji i razvoju uz EU fondove

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
2,068
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
195
Actions
Shares
0
Downloads
13
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide
  • Postoji idejni projekt konverzije TE Rijeka s teškog loživog ulja na zemni plin (Rekonstrukcija generatora pare za korištenje zemnog plina, S. Šegulja)
  • Pri tome bi se proizvedena toplinska energija koristila na lokaciji (za sušenje sječke iz koje se proizvodi drveni pelet), a električna energija isporučivala u elektroenergetsku prijenosnu ili dis t ribucijsku mrežu, sukladno statusu povlaštenog proizvođača električne energije, za kojeg se nositelj zahvata može kandidirati u skladu s odredbama Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN, broj 67/07).
  • Energija

    1. 1. RAZVOJ ENERGETIKE U RH UZ KORIŠTENJE EU FONDOVA IVAN VRDOLJAK predsjednik Središnjeg odbora HNS-a
    2. 2. VIZIJA <ul><li>Energetska neovisnost Republike Hrvatske mora biti ostvarena u najkraćem mogućem roku, a mora biti utemeljena na vlastitim energetskim potencijalima s posebnim naglaskom na obnovljive izvore. </li></ul>
    3. 3. Voda Vatra Vjetar Zemlja
    4. 4. SADRŽAJ <ul><li>RH zalihe energenata - nafta i plin </li></ul><ul><li>Geotermalna energija </li></ul><ul><li>Termoelektrane </li></ul><ul><li>Vjetroelektrane </li></ul><ul><li>Biomasa </li></ul><ul><li>Solarni kapaciteti </li></ul><ul><li>Nuklearna elektrana Krško </li></ul><ul><li>Hidroenergija – konvencionalna </li></ul><ul><li>Hidroenergija - nekonvencionalma </li></ul>
    5. 5. Zemlja
    6. 6. RH ZALIHE NAFTA I PLIN <ul><li>Nafta </li></ul><ul><ul><li>PRETPOSTAVLJENE REZERVE U 2008. 73 MIL. BARELA, UZ DNEVNU POTROŠNJU OD 22000 BARELA/DAN </li></ul></ul><ul><li>Plin </li></ul><ul><ul><li>PRETPOSTAVLJENE REZERVE U 2008. 36 MILIJARDI KUBNIH METARA, UZ GODIŠNJU PROIZVODNJU OD 2,4 MILIJARDE KUBNIH METARA </li></ul></ul>
    7. 7. TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Problem u ovom dijelu menadžmenta HRVATSKIM ENERGETSKIM POTENCIJALOM je još uvijek neprihvatljiva naknada za eksploataciju mineralnih sirovina prema uredbi: “ UREDBA O NOVČANOJ NAKNADI ZA KONCESIJU ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA” od 25. ožujka 2011. godine. </li></ul>
    8. 8. TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Novčana naknada dijeli se na fiksni i varijabilni dio naknade. </li></ul><ul><li>Fiksni dio iznosi 4, 5 i 6000 kn/ha površine bušotinskih radnih prostora eksploatacijskog polja godišnje. </li></ul><ul><li>Varijabilni dio iznosi 5% za eksploatacijska polja odobrena do 31.12.2009. i 10% za eksploatacijska polja odobrena nakon tog datuma. </li></ul>NEPRIHVATLJIVO
    9. 9. TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Prihode od eksploatacije prirodnog plina u hrvatskoj trebalo bi povećati. </li></ul><ul><li>EU praksa: </li></ul><ul><ul><li>U Nizozemskoj se osim naknade za eksploataciju obračunava tzv. vladina kvota (dionice kojima raspolaže država), i dodatni porezi i porez na dionice. Uključujući standardne korporativne poreze ukupni prihod od eksploatacije velikih plinskih polja iznosi i do 83% od ostvarene dobiti. </li></ul></ul>
    10. 10. TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>EU praksa: </li></ul><ul><ul><li>U Velikoj Britaniji je slična situacija s razlikom što ovdje nema kompanija s državnim udjelom već se prihod države ostvaruje samo putem poreza. Prihod države kreće se na razini od 50%, a za velika polja i do 75%. </li></ul></ul><ul><ul><li>Kraljevina Norveška raspolaže s određenim udjelom u koncesiji raspoloživih rezervi u korist države. Osim toga država ima i udio u dionicama pojedinih koncesionara te na taj način udio u dobiti. Na taj način Norveška osigurava vrlo visoki prihod od eksploatacije plina u korist države. </li></ul></ul>
    11. 11. TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>EU praksa: </li></ul><ul><ul><li>U Njemačkoj se ukupni prihod države od eksploatacije plina (korporativni i onaj vezan za naknadu za eksploataciju plina) kreće na razini oko 50%. </li></ul></ul><ul><ul><li>Austrija raspolaže sa skromnim rezervama plina i proizvodnja se obavlja na relativno malim eksploatacijskim poljima. ukupni prihod države sastoji se od uobičajenih poreza na dobit (korporativni porez) i naknade za eksploataciju koja se kreće na razini od 11-13%. Osim toga država ima udio od gotovo 32% u OMV-u. </li></ul></ul>
    12. 12. TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Prijedlog rješenja u Republici Hrvatskoj prema TEKSTU : </li></ul>
    13. 13. TRENUTNO STANJE NAFTA I PLIN <ul><li>Potrebno je razmotriti i porez na spaljivanje plina na offshore objektima. </li></ul><ul><li>Spaljivanjem plina značajno se povećava Hrvatski CO2 footprint , i riskiramo plaćanje penala. </li></ul><ul><li>Norveška praksa je da se spaljivanje plina na offshore objektima oporezuje s 0,72 NOK po m3. </li></ul>
    14. 14. GEOTERMALNA ENERGIJA <ul><li>Geotermalna energija trenutno se ne koristi u Republici Hrvatskoj za generiranje Električne Energije. </li></ul><ul><li>World Energy Council Hrvatski geotermalni potencijal označava kao značajan. </li></ul><ul><li>Iako je korištenje ovog prirodnog resursa u porastu još uvijek je jako malo. </li></ul><ul><li>Broj tvrki koje se bave korištenjem ovog resursa je mali, a nema ni ulaganja u R&D. </li></ul>
    15. 15. GEOTERMALNA ENERGIJA <ul><li>08.09.2011. najavljena je izgradnja PRVE GEOTERMALNE ELEKTRANE pokraj Bjelovara. </li></ul><ul><li>Bjelovar HDZ + HSS. </li></ul><ul><li>Sumnjivo je što se čeka još SAMO : </li></ul><ul><ul><li>GRAĐEVINSKA DOZVOLA </li></ul></ul><ul><ul><li>STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ I SVE DOZVOLE KOJE JU SLIJEDE </li></ul></ul><ul><ul><li>INVESTITORI </li></ul></ul>NEPRIHVATLJIVO
    16. 16. TERMOELEKTRANE u RH <ul><li>TE Sisak – kapacitet 420 MW, lož ulje ili plin </li></ul><ul><li>TE Rijeka – kapacitet 320 MW, lož ulje. </li></ul><ul><li>TE Plomin – kapacitet 330 MW, ugljen. </li></ul><ul><li>KTE Jertovec – kapacitet 88 MW, prirodni plin </li></ul><ul><li>TE-TO Zagreb – kapacitet 440 MW, lož ulje, plin </li></ul><ul><li>TE-TO Osijek – kapacitet 89 MW, lož ulje, plin </li></ul><ul><li>EL-TO Zagreb – kapacitet 89 MW, lož ulje, plin </li></ul>
    17. 17. Pitanja <ul><li>Vijest dana je da se opet povećala emisija CO2 – kako u tom kontekstu gledamo izgradnju Plomina 3 na ugljen? </li></ul><ul><li>Podavi nas Riječane ova naftarica u Urinju – kada će konverzija na plin ? </li></ul><ul><li>Energija nije samo proizvodnja nego i potrošnje – npr. energetska učinkovitost objekata - koji su planovi ? </li></ul>
    18. 18. Vjetar
    19. 19. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE <ul><li>424 REGISTRIRANA 6820,77 MW </li></ul><ul><li>17 U FUNKCIJI 101,62 MW </li></ul><ul><li>http://oie-aplikacije.mingorp.hr/InteraktivnaKarta </li></ul>
    20. 20. VJETROELEKTRANE <ul><li>U Hrvatskoj je trenutno, prema Registru OIEKPP-a (Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača)   instalirano oko 87 MW iz vjetroelektrana kojih je trenutno pet . </li></ul><ul><li>Iako je u planu izgradnja 141 postrojenja s ukupnom snagom od 6.562,61 MW , u nas je, na žalost, dug i trnovit put od ideje do realizacije. Od planiranih postrojenja 5% ih je planirano u kontinentalnoj Hrvatskoj dok je ostatak planiran u priobalju. </li></ul><ul><li>Tri najveća planirana vjetroparka smještena su u navedenoj regiji, prvi s planiranih 260 MW nalazi se u Ličko-Senjskoj županiji, drugi s 200 MW nalazi se u Zadarskoj županiji dok se treći planirani i najveći vjetropark treba graditi u Šibensko-Kninskoj županiji kapaciteta 192 MW. </li></ul>
    21. 21. VJETROELEKTRANE <ul><li>Stopiranje projekata (primjer: splitska tvrtka SEM 1986 d.d. namjerava uložiti 20 mil Eura u gradnju 14 vjetroturbina na lokaciji Kom-Orjak-Greda, predio Kostanje Blato na Cetini, tridesetak kilometara sjeverozapadno od Omiša. Ta je lokacija ucrtana za vjetroelektranu i u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije, čija ga je Skupština usvojila uz prethodno ishođene suglasnosti šest ministarstava i njihovih uprava . Potencijal vjetroelektrane zaustavilo je Savjetodavno stručno povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš, i to ponajviše zbog krajobraznih vrijednosti ! ) </li></ul>NEPRIHVATLJIVO
    22. 22. VJETROELEKTRANE <ul><li>60 MW instaliranih kapaciteta u RH do kraja 2008. </li></ul><ul><li>Generirano 40 GWh/god </li></ul><ul><li>Područje proizvodnje: otoci, zagora, priobalje, morska površina </li></ul><ul><li>POTENCIJAL: </li></ul><ul><li>- u RH ima stotinjak lokacija za VE </li></ul><ul><li>nije prepoznata prilika u vjetroenergiji </li></ul><ul><li>HR ima priliku postati referenca u industiji vjetroenergije u regiji </li></ul><ul><li>Nedostatak industrijske politike </li></ul>
    23. 23. BIOMASA <ul><li>Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN, broj 130/09), usvojena u listopadu 2009. godine, predstavlja temeljni i krovni dokument kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvoj Hrvatske za razdoblje do 2020 . godine. </li></ul><ul><li>Strategijom je postavljen cilj da se u 2010. godini upotrebljava oko 15 PJ energije iz biomase, a u 2020. godini oko 26 PJ. Dio te biomase upotrebljavat će se u elektranama na biomasu ukupne snage od oko 85 MW u 2020. godini. Radi povećanja energetske učinkovitosti prednost će imati postrojenja s proizvodnjom električne i toplinske energije u zajedničkom procesu. </li></ul>
    24. 24. BIOMASA <ul><li>Bogati šumski fond u Republici Hrvatskoj nedovoljno je iskorišten u smislu potpunog korištenja drvne biomase, te su među gospodarstvenicima aktualizirana razmišljanja o pogonima za proizvodnju drvenog peleta i električne energije posredstvom toplinske energije (kogenaracija). </li></ul><ul><li>proizvodnji električne energije posredstvom toplinske energije dobivene iz drvne sječke, pri čemu nastaje višak topline koji se radi ostvarivanja energetske učinkovitosti ne gubi u okolnom prostoru, već se koristi u sušari drvne sječke koja se dovozi na lokaciju i suši na potrebnu vlažnost radi proizvodnje drvenog peleta; </li></ul><ul><li>proizvodnji drvenog peleta koji se plasirana tržište kao energent s nultom stopom emisije CO2. </li></ul>
    25. 25. BIOMASA
    26. 26. Pitanja <ul><li>Kako koristiti fondove EU za naše potrebe? </li></ul><ul><li>Kako ćemo se povezati sa našim susjedima u kontekstu izgradnje održivog energetskog sustava (vjetroelektrane na obali  - hidroelektrane u BiH) ? </li></ul><ul><li>Biomasa  - zašto se malo koriste obnovljivi izvori za grijanje (primjer peleti) - što je sa poticajima? </li></ul>
    27. 27. Vatra
    28. 28. SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Stanje na kraju 2008 godine: </li></ul><ul><ul><li>0,1 MW instalirane snage. (za primjer uzmimo činjenicu da se na krov okrenut na jug u Rijeci od 60 m2 površine može instalirati kapacitet od 5 kW, a to znači da na takvih 20 krovova imamo još jedan hrvatski kapacitet). </li></ul></ul><ul><ul><li>Za usporedbu Slovenija u istoj godini imala je 0,7 MW, Mađarska 0,5 MW, Rumunjska 0,5 MW, Italija 431,6 MW, Norveška 8,3 MW što je 83 puta više. </li></ul></ul>
    29. 29. SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Teoretski u RH moguće je s jednog kW instaliranih fotonaponskih ćelija generirati od 950 do 1450 kWh godišnje. </li></ul><ul><li>Otkupna cijena za takav sistem iznosi 3,40 kn/kWh. </li></ul><ul><li>Za sistem od 5kW u Rijeci krov okrenut na jug investicija je oko 150 000 kn, godišnji povrat je 17 730 kn. </li></ul><ul><li>U periodu od 12 godina može se očekivati povrat uloženih sredstava. </li></ul>
    30. 30. SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Enormni neiskorišteni potencijal podmirivanja energetskih potreba uz minimalan utjecaj na globalno zagrijavanje </li></ul><ul><li>Energija Sunca osnovni je pokretač svih </li></ul><ul><li>klimatskih i životnih ciklusa na Zemlji </li></ul><ul><li>POTENCIJAL: </li></ul><ul><li>- Dalmacija  1600 kWh/m ² </li></ul><ul><li>- Slavonija i Baranja  1100 do 1300 kWh/m ² </li></ul><ul><li>Postojeće stanje neodrživo: </li></ul><ul><li>MINGROP – HEP ODS - HERA - HROTE </li></ul><ul><li>Max. 30 dana, sve dokumenti na jednom mjestu </li></ul><ul><li>Tarifni sustav redefinirati </li></ul>
    31. 31. SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Do 2010 godine 20 000 ljudi zaposleno je u Njemačkoj u industriji izravno vezanoj za fotonaponske sisteme. U 2010 zaposleno je 5000 ljudi. </li></ul><ul><li>Njemačka se pozicionirala na način da uz ugradnju fotonaponskih sistema potiču i proizvodnju komponenti sistema i sistema u cjelini. </li></ul><ul><li>Značajna ulaganja u istraživanje i razvoj. </li></ul>
    32. 32. SOLARNI KAPACITETI <ul><li>Vrijeme prije lokalnih izbora 2009. </li></ul><ul><li>Vodi se agresivna medijska kampanja o 140 mil. Eura vrijednom projektu na području općine Promine. Šibensko-Kninska Županija. </li></ul><ul><li>Projekt je trebao generirati prve “ZELENE” kilovate početkom 2011. </li></ul><ul><li>Do danas ništa... Osim što se počinje opet pisati o velikim projetima na području Šibensko-Kninske Županije. </li></ul><ul><li>Aktualne su općine Promine i Miljevačkog doca. </li></ul>NEPRIHVATLJIVO
    33. 33. NUKLEARNA ELEKTRANA KRŠKO <ul><li>Nuklearna elektrana Krško u kojoj RH ima udio 50% ima kapacitet od 696 MW. Dozvola rada do 2023. Postoji opcija za produženje na još 20 godina. Slovenska strana razmatrala gradnju još jednog reaktora od 1000 MW. </li></ul>
    34. 34. Pitanja <ul><li>Nuklearna energija – da/ne - ako da zašto, ako ne zašto </li></ul><ul><li>Odlagalište otpada i razgradnja nuklearke - koji su planovi ? </li></ul><ul><li>Njemačka ulaže 400 milijardi € u solarne elektrane u Africi – gdje smo tu mi ? </li></ul>
    35. 35. Voda
    36. 36. HIDROENERGIJA <ul><li>Teoretski kapacitet RH je 20 TWh/god </li></ul><ul><li>Ekonomski isplativo 11 TWh/god. </li></ul><ul><li>Trenutno imamo instaliranih kapaciteta 2075 MW koji generiraju 5,6 TWh/god. </li></ul><ul><li>Dakle imamo iskorišteno oko 50% kapaciteta. </li></ul><ul><li>Ovdje govorimo o većim hidroelektranama koje bi predstavljale kapitalne projekte. </li></ul>
    37. 37. HIDROENERGIJA <ul><li>Kada se govori o malim hidroelektranama situacija je puno gora. </li></ul><ul><li>Ekonomski isplativih kapaciteta imamo 220 GWh/god, a generirano 66 GWh/god. – 30%. </li></ul><ul><li>Jedan od razloga je i inertnost državne uprave i indirektno sprječavanje ulaganja malih investitora. </li></ul><ul><li>Slična situacija je i kod ostalih obnovljivih izvora. </li></ul>
    38. 38. HIDROENERGIJA <ul><li>HE Ombla kod Dubrovnika? </li></ul><ul><li>06.10.2011. HEP predstavlja projekt HE Ombla predstavnicima Dubrovačko Neretvanske Županije ... </li></ul>
    39. 39. HIDROENERGIJA <ul><li>Intenziviranje medijske kampanje ulaganja HEP-a i Vlade: “Vlada je HE Omblu uvrstila među 30 investicijskih projekata od državnog interesa”. </li></ul><ul><li>Dubinsku analizu gradnje Omble su napravili Tractebel Engineering i Projektni biro Split. Konzultanti su na 162 stranice analizirali projekt u kojem naglašavaju da je dizanje pritiska voda na krškom terenu smion pothvat i da sam projekt ima puno više rizika i manje mogućnosti kontrole u odnosu na uobičajene projekte hidroelektrana . </li></ul><ul><li>EBRD stoga predlaže razvoj Omble u više faza kako bi se izbjegli novčani rizici s obzirom da se ne zna da li će projekt moći proizvesti struje koliko je zamišljeno . Također se preporučaju dodatna hidrološka i geološka istraživanja projekta. (29.09.2011.) </li></ul>NEPRIHVATLJIVO
    40. 40. Pitanja <ul><li>Male hidroelektrane - veća korist ili šteta ? </li></ul><ul><li>Alternativno korištenje mora - toplinske pumpe i sl. ? </li></ul><ul><li>Koje su opcije za zapošljavanje SME i obrtnika u kontekstu zelene energije? </li></ul>
    41. 41. A ENERGETSKA EFIKASNOST …
    42. 42. ENERGETSKA EFIKASNOST <ul><li>široki opseg djelatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u promatranom objektu, što rezultira smanjenjem emisije CO2 uz nepromijenjenu toplinsku, svjetlosnu i drugu udobnost njezinih stanara </li></ul><ul><li>apsolutni prioritet svih aktivnosti u području energetike i gradnje u Europskoj uniji </li></ul>
    43. 43. ENERGETSKA EFIKASNOST <ul><li>Stanje u Hrvatskoj : </li></ul><ul><li>Nema sustava poticaja gradnje i rekonstrukcije energetski efikasnih stambenih objekata. </li></ul><ul><li>Ozbiljna primjena OIE i EE u zgradama je blokirana birokratskim preprekama. </li></ul><ul><li>ZUKE – upitna provedivost; u izmjenama </li></ul>
    44. 44. ENERGETSKA EFIKASNOST <ul><li>Potrebno: </li></ul><ul><li>razviti transparentan, jasan i jednostavan sustav poticaja gradnje energetski efikasnih objekata, naročito u segmentu javnih i stambenih objekata, prenoseći dobra iskustva i metodologije iz EU, s naglaskom na: </li></ul><ul><li>obavezu gradnje isključivo energetski učinkovitih javnih objekata u državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica lokalne samouprave; </li></ul><ul><li> pravedan sistem poticanja energetski učinkovitih javnih </li></ul><ul><li>objekata u vlasništvu lokalne samouprave putem FZOEU; </li></ul><ul><li> poticanje gradnje EE kuća i stanova energetski boljih od propisanih uvjeta u Hrvatskoj te povećanje zahtjeva za energetsku efikasnost objekata. </li></ul>
    45. 45. MODELI FINANCIRANJA
    46. 46. RH - HBOR i FZOEU <ul><li>Hrvatska banka za obnovu i razvoj i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisali suradnju u travnju 2004. s ciljem poticanja zaštite okoliša, EE i OIE </li></ul><ul><li>Min vrijednost projekta 100 000 Kn, maksimuma nema </li></ul><ul><li>JLRS financiraju 50 % predračunske vrijednosti bez PDV-a </li></ul><ul><li>Sa 30% od toga mogu se financirati i trajna obrtna sredstva </li></ul><ul><li>Poček 2 godine, max rok otplate 12 godina (infrastruktura 5 g počeka i 15 g kredita) </li></ul><ul><li>Natječaji  Eneretska učinkovitost </li></ul><ul><ul><li>povećanje EE i poticanje korištenja OIE </li></ul></ul><ul><ul><li>poticanje održive gradnje </li></ul></ul><ul><ul><li>poticanje čistije transporta </li></ul></ul><ul><ul><li>Promicanje obrazovanja u području EE i OIE </li></ul></ul>
    47. 47. ESCO princip <ul><li>ESCO = Energy service company, win-win! </li></ul><ul><li>U Hrvatskoj još nisu regulirani svi propisi za ESCO tvrtke, za sada djeluje samo HEP ESCO </li></ul><ul><li>Tri banke trenutno nude zelene kredite koje JLRS mogu iskoristiti za ESCO princip uštede – ZABA, ERSTE, PBZ </li></ul><ul><li>JLRS mogu same sebi služiti kao ESCO tvrtke – Prepoznati isplativost ulaganja u EE projekte vlastitim znanjima i lokalnim sredstvima! </li></ul><ul><li>Paziti da ugovoreno jamstvo bude obzirom na uštedu u jedinici energije, a ne u ušteđenom novcu! </li></ul>
    48. 48. EU - FP7 <ul><li>Tip sredstava? </li></ul><ul><li>Najčešće do 75% nepovratnom donacijom, od toga 30% može ići na aktivnosti vezane uz radove i opremu, ostalo istraživanja, edukacija, promocija i sl. </li></ul><ul><li>Što se financira? </li></ul><ul><li>Najčešće prilagodba postojećih E sustava – www.fp7.hr </li></ul><ul><li>Problemi/prilike? </li></ul><ul><li>Za struku i obrazovanje </li></ul><ul><li>Tko? </li></ul><ul><li>Suradnja/ideje/ljudi/kapaciteti </li></ul><ul><li>E i okoliš </li></ul><ul><li>Do kada? </li></ul><ul><li>1.2007. – kraj 2013. </li></ul><ul><li>Vremenski okvir? </li></ul><ul><li>1,5-3 godine </li></ul><ul><li>Budget? </li></ul><ul><li>2/3 od 50,5 milijardi za Suradnju </li></ul><ul><li>Partneri? </li></ul><ul><li>Min. 3 partnera iz različitih zemalja </li></ul>
    49. 49. EU -CIP <ul><li>CIP = Competitiveness and Innovation Framework Programme </li></ul><ul><li>2007. – 2013. </li></ul><ul><li>3,6 milijardi Eura </li></ul><ul><li>Od toga 700 milijuna za IEE </li></ul><ul><li>IEE= intellient Energy Europe </li></ul><ul><li>Koordinira MINGORP, mogu sudjelovati zemlje EU, EFTAe i RH – 3 partnera iz različitih zemalja </li></ul><ul><li>Budget – okvirno 200 000 do nekoliko milijuna € </li></ul><ul><li>Najveća konkurencija </li></ul>
    50. 50. EU IPA <ul><li>IPA = Instrument for Pre-Accession Assistance, do ulaska u EU </li></ul><ul><li>11,5 milijardi Eura za period 2007. – kraj 2013. </li></ul><ul><li>Zamjenjue PHARE, CARDS, ISPA, SAPARD </li></ul><ul><li>Komponente: </li></ul><ul><ul><li>IPA I - jačanje kapaciteta i izgradnja institucija </li></ul></ul><ul><ul><li>IPA II  -  prekogranična suradnja ( IPA CBC ) </li></ul></ul><ul><ul><li>IPA III  - regionalni razvoj </li></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>III a - Promet </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>III b - Okoliš </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><ul><ul><li>III c - Regionalna konkurentnost </li></ul></ul></ul></ul><ul><ul><li>IPA IV - razvoj ljudskih potencijala </li></ul></ul><ul><ul><li>IPA V - ruralni razvoj </li></ul></ul><ul><li>IPA CBC – prekogranična suradnja </li></ul>
    51. 51. EU-STRUKTURNI FONDOVI <ul><li>Strukturni i kohezijski fondovi </li></ul><ul><ul><li>>1/3 ukupnog EU proračuna za regionalni razvoj te gospodarsku i socijalnu koheziju </li></ul></ul><ul><ul><li>Energetika među 13 glavnih područja </li></ul></ul><ul><li>Operativni program Okoliš i energetika (OPOE) </li></ul><ul><li>programski dokument za apsorbiranje EU fondova i provedbu kohezijske politike u sektoru okoliša </li></ul><ul><li>Republika Hrvatska predlaže korištenje Strukturnih Fondova Europske unije (SF), Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), kako bi sufinancirala OPOE. </li></ul>
    52. 52. ZAKLJUČNO <ul><li>NEPRIHVATLJIVO JE MALA KOLIČINA PRIHODA KOJE OSTVARUJE REPUBLIKA HRVATSKA KAO I JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE OD EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA. </li></ul><ul><li>POTREBNO JE FORMIRATI I JAVNO OBZNANITI STAV O POTENCIJALNOJ IZGRADNJI NOVIH NUKLEARNIH REAKTORA KOD NAS, ALI I U SUSJEDSTVU. </li></ul>
    53. 53. ZAKLJUČNO <ul><li>IAKO TRENUTNO EKONOMSKI ISPLATLJIVIJE TERMOELEKTRANE ĆE KAO VELIKI GENERATORI CO2 U BUDUĆNOSTI BITI GENERATORI VELIKIH TROŠKOVA ZA DRŽAVU UKOLIKO SE NE OSMISLI NAČIN UNUTARNJE NAPLATE EMISIJA. ENERGETIKA ČINI 75% EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA U RH. </li></ul><ul><li>KONVERZIJA TE-RIJEKA ZA PLINSKI ENERGENT NE SAMO DA SMANJUJE EMISIJU CO2 I ZAGAĐENJE, NEGO I POVEĆAVA ENERGETSKU NEOVISNOST RH BUDUĆI DA SE OSLANJA NA DOMAĆI ENERGENT. </li></ul>
    54. 54. ZAKLJUČNO <ul><li>HRVATSKI HIDROENERGETSKI POTENCIJAL JE ZNAČAJAN. POTREBNO JE INVESTIRATI U IZGRADNJU NOVIH KAPACITETA . </li></ul><ul><li>ISKORIŠTAVANJE HIDROENERGETSKIH POTENCIJALA PITANJE JE OD DRŽAVNOG INTERESA I PROJEKTI MORAJU BITI TRANSPARENTNO PRĆENI OD STRANE JAVNOSTI. </li></ul>
    55. 55. ZAKLJUČNO <ul><li>“ Hrvatska se Energetskom strategijom u potpunosti opredjeljuje za iskorištavanje OIE u skladu s načelima održivog razvoja.” MEĐUTIM PRAKTIČNO SITUACIJA JE TOLIKO KOMPLICIRANA DA SE DOSLOVNO STOPIRA 407 OD 424 PRIJAVLJENA PROJEKTA. </li></ul><ul><li>JASNO JE DA HEP NEMA NOVACA ZA IZGRADNJU I OBNOVU OPSKRBNE MREŽE KADA POLOVICU SVOJE DOBITI MORA UPLAĆIVATI U PRORAČUN. </li></ul>
    56. 56. ZAKLJUČNO <ul><li>NEPRIHVATLJIVO JE DA PRIVATNI INVESTITOR U OIE TREBA ISHODOVATI 65 RAZLIČITIH DOZVOLA I POTVRDA DA BI STEKAO STATUS POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA. </li></ul><ul><li>POTREBNO JE NAPRAVITI REEVALUACIJU NAČINA POTICANJA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OIE KAKO BI: </li></ul><ul><ul><li>POVRAT INVESTICIJE BIO SIGURAN I POTPUN ČIME BI SE POTAKNULO VIŠE INVESTICIJA. </li></ul></ul><ul><ul><li>PROIZVODNJA EE IZ OIE POSTALA PROFITABILNIJA. </li></ul></ul><ul><ul><li>SE KRATKOROČNO RASTERETIO DRŽAVNI PRORAČUN. </li></ul></ul><ul><ul><li>POTICALO DOMAĆU PROIZVODNJU. </li></ul></ul><ul><ul><li>OSTALO. </li></ul></ul>
    57. 57. ZAKLJUČAK <ul><li>NEPRIHVATLJIVO JE DA POJEDINA POVJERENSTVA MOGU STOPIRATI PROJEKTE IZVAN DJELOKRUGA SVOJIH OVLASTI. OVDJE JE POTREBNO NAGLASITI DA ĆE REGIONALIZACIJA RH OLAKŠATI RJEŠENJE OVE PROBLEMATIKE JER ĆE SE IZBJEĆI OPĆE POZNATO PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI. </li></ul>
    58. 58. HVALA NA PAŽNJI Rijeka, 2011. Aleksandar Vuković, Sanjin Kuljanić, Damir Medved

    ×