Ekonomski fakultet u Osijeku Kolegij: Urbana ekonomija Prof. dr. sc. Maja Lamza Maronić Prezentaciju izradio: Vranješ Valentin

1. OSIJEK U
DOMOVINSKOM RATU

2. Događaji koji su prethodili Domovinskom ratu:
• Na globalnoj razini: propast komunizma, propast
istočnog bloka, rušenje Berlinskog zida.
• 30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi
demokratski izabran Hrvatski Sabor.
• 19. svibnja 1991. godine održan je Referendum o
hrvatskoj samostalnosti.
• 25. lipnja 1991. Hrvatski Sabor donosi odluku
pokretanju postupka razdruživanja od ostalih
jugoslavenskih republika.
• 1991 godinu obilježavaju brojni incidenti: “balvan
revolucija 1990”, “krvavi Uskrs” na Plitvicama,
ubojstva 12. redarstvenika u Borovu Selu...

3. Domovinski rat u Osijeku:
• Srpanj 1991 – svibanj 1992 godine.
• Grad u poluokruženju sa sjevera, juga i istoka.
• U Osijeku je oštećeno ili uništeno između 15 000 i
20 000 objekata.
• Ukupna materijalna šteta na stambenim i
gospodarskim objekitma se procjenjuje na iznos od
4.348.225.000 tadašnjih DM.
• Od 2. svibnja 1991. do 26. srpnja 1994. primljene
su u bolnicu 5.222 žrtve rata, od kojih je 954
poginulo (preminulo).

4. 27. lipnja 1991. godine JNA je odlučila tenkovima
demonstrirati svoju silu na osječkim ulicama, pri
čemu je crveni fićo pregažen pod gusjenicama
tenka T-55...

5. 27. lipnja 1991. godine JNA je odlučila tenkovima
demonstrirati svoju silu na osječkim ulicama, pri
čemu je crveni fićo pregažen pod gusjenicama tenka
T-55...

6. Istu večer je uslijedio novi teški incident - iz tadašnje
“bijele kasarne” otvorena puščana paljba prema
koloni automobila i gradskom autobusu i tom je
prilikom ranjeno 17 civila.

7. Agresija na grad počinje 9. srpnja 1991. u kojem je
granata ispaljena iz tenka razorila stan na
sedmom katu stambene zgrade u naselju Sjenjak.

8. Uslijedilo je razdoblje sve većih incidenata. Rubna
osječka naselja su sve češće pod rafalnom paljbom iz
okolnih mijesta kojima dominiraju ekstemne skupine.
Najčešće je na udaru naselje Jug 2 zbog blizine Tenje.
Borbe protiv ekstremista se vode i u samome gradu, u
Vatrogasnom naselju. Za sam grad opasnost
predstavljaju i “kasarne” koje se nalaze u samome
centru grada. Okolne zgrade su česta meta rafalne
paljbe iz njihovog smjera. Rafalna paljba se čuje i u
samim kasarnama, dezerterstvo mladih ročnika je
veliko, neuspjeli pokušaji završavaju likvidacijom.
Prvi veliki artiljerijski napad na grad se dogaĎa 29.
srpnja. Nije pošteĎen niti jedan dio grada.

9. 1. kolovoza u Osijek pristižu prvi prognanici. Stanovnici
Aljmaša, Dalja i Erduta su prisiljeni bježati pred
agresorom u riječnim teglenicama za rasute terete...

10. Česta granatiranja su otpočela krajem mjeseca srpnja,
tijekom mjeseca kolovoza postaju češća i intenzivnija.
Napadi ne jenjavaju, već se ponavljaju 13., 15., 17., 18.
kolovoza. Mete napada su osim Osijeka i prigradska
naselja Nemetin, Sarvaš, Laslovo, Ernestinovo i novi
dio Tenje koji je još u rukama hrvatskih branitelja.
Broj žrtava u gradu je sve veći. U napadima početkom
rujna ubijeno je 14 ljudi, a 28 ih je ranjeno. Rat
pokazuje svu svoju okrutnost 03.09. kada granta
ispaljena iz “bijele kasarne” na Vijencu I. Meštrovića
ubija trinaestogodišnju djevojčicu, a njezine roditelje
teško ranjava.

11. Grad očekuju teška razaranja, prave riječi koje mogu
opisati ono što će se dogaĎati u narednim mjesecima
su: genocid, urbicid i kulturocid.

12. Sredinom mjeseca rujna dogaĎaju se najteži napadi na
grad. Svakodnevna granatiranja iz svih topničkih oruĎa
su pojačana 13.09., petak. Napad je trajao cijeli vikend
bez prestanka duže od 35 sati. Na grad je ispaljeno
više od 500 stotina projektila teških kalibara. U osječku
bolnicu toga “krvavog vikenda” je primljeno više od 130
ranjenika i četvero mrtvih.
Velike štete zadobili su spomenici kulture u Europskoj
aveniji, poput Galerije likovnih umjetnosti, Očni odjel
osječke bolnice, Privredna komora (danas HGK),
zgrada HRT-a, pogoĎen je spremnik toplane u kojem
se zaplio mazut, uništene su mnoge stambene zgrade.
Sredinom mjeseca JNA napušta sve objekte u gradu
Osijeku.

13. Razornim projektilima je pogoĎen Hotel Osijek, u
kojem se nalazio meĎunarodni press centar, pri čemu
su ranjeni španjolski, bugarski i danski novinar...

14. Egzaktan primjer kulturocida je Galerija Likovnih
Umjetnosti. 13. rujna su teško oštećena pročelja i
krovište zgrade. Kako je odmah nakon napada pala
jaka kiša, prokišnjavanjem je teško oštećen izložbeni
prostor na katu. 17. rujna bombardiranjem i ponovnim
minobacačkim napadima na Osijek, ponovno je
izravnim pogotkom oštećen krov glavne zgrade, na
kojem je zjapila rupa, kao i krov, pročelja i prozori
dvorišnog objekta u kojem je smještena stolarska
radionica. Do kraja 1991. godine u napadima na grad,
krhotinama granata oštećena su sva pročelja zgrade, a
direktnim pogocima oštećena je ograda i ulazna vrata
od kovanog željeza.

15. 23. travnja 1992. u minobacačkom napadu opet je
oštećen krov na više mjesta. Izravnim pogotkom
projektila probijena je rupa na uglu zgrade i na zidu
prvog kata prema Kapucinskoj ulici.

16. Kao i mnogi drugi sakralni objekti u Domovinskom
ratu, na udaru se našla Crkva Sv. Petra i Pavla, te
je bila najčešća agresorska meta u gradu Osijeku...

17. ... prvi projektili su “Katedralu” pogodili 19.
kolovoza. Prvi veći napad se dogodio 07. rujna
kada je sam objekt pogoĎen s 10 izravnih hitaca...

18. ... tijekom agresije pogoĎena je s više od stotinu
projektila svih vrsta i kalibara.

19. 16. rujna hrvatski branitelji su bili primorani minirati
Dravski most, i na taj način eliminirati mogućnost
napredovanja agresora preko rijeke Drave...

20. Štete na civilnim objektima se više ni ne bilježe, a
na industrijskim postrojenjima su sve veća i
neprocijenjiva. U napadima krajem mjeseca
rujna izgorilo je skladište Saponie. Uništeni su
novi moderni proizvodni pogoni Tvornice
Šećera...
Mete avionskog bombardiranja su osnovna škola
na Sjenjaku, Paviljon Gradski vrt, tvornica šibica,
okretište tramvaja na zelenom polju...
Mete su energetska postrojenja, prometni čvorovi,
najfrekventniji dijelovi grada u vrijeme kada
stanovnici grada idu na posao...

21. 16.studenog zapaljive fosforne granate su pogodile
zgradu Hrvatskog narodnog kazališta, izazvavši pri
tome požar koji je uzrokovao potpuno uništenje
krovišta i unutrašnjosti zgrade.

22. Svakodnevni dogaĎaji u rujnu su obrazac koji će se
ponavljati kroz mjesec listopad i studeni. Broj žrtava
i razaranja se povećava, a obruč oko grada se sve
više steže. Od 17. do 25. studenog 1991. agresor
dopire do istočnih dijelova Osijeka, a obrambena
linija se povlači skroz do predgraĎa. Pad Vukovara
psihološki loše djeluje na graĎane Osijeka, dolazi
do egzodusa. Grad napuštaju nemoćni,
nesposobni, djeca s majkama.Osijek postaje pust
grad s tek oko 20.000 ljudi.
Osim bitke s agresorom na granicama grada, u
samom gradu se vodi bitka za golo preživljavanje.
Preostali graĎani ulažu nadljudske napore da grad
nastavi normalno funkcionirati u nimalo normalnim
uvjetima. Sve službe u gradu su se stavile u jednu
funkciju s jednim ciljem – obrana grada.

56. http://www.youtube.com/watch?v=tIwarTotnck&feature=youtu.be

58. • http://www.hic.hr/ratni-
zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm
• http://www.glas-
slavonije.hr/vijest.asp?rub=3&ID_VIJESTI=147025
• http://www.hr/hrvatska/povijest/domovinski
• http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Osijek
• http://www.hkv.hr/index.php?view=article&catid=96%253
rata&format=pdf&option=com_content
• http://ddrrh.com/forum/index.php?topic=5284.90
• http://www.forum.hr/archive/index.php/t-519693.html
• http://www.mdc.hr/RatneStete/hr/odgovor2.asp?m=24