Prezentacija sa medjunarodne konferencije "Kvalitetno obrazovanje za bolje škole, postignuća i budućnost", organizovane u Podgorici, od strane UNICEF-a i Ministarstva prosvjete, od 8. do 10. jula 2014.

1. Unapređenje obrazovnh sistema
Šta smo naučili?
Alberto Rodrígez
Menadžer, Education Global Practice
Evropa i Centralna Azija
Svjetska banka

2. Zašto dobro obrazovanje?
Da bi se unaprijedilo zapošljavanje i
podstakao ekonomski rast
0
10
20
30
40
50
60
Montenegro
Albania
Serbia
BosniaandHerzegovina
Macedonia,FYR
Netherlands
Germany
CzechRepublic
Belgium
Denmark
UnitedKingdom
Slovenia
France
Poland
Italy
Hungary
Bulgaria
Ireland
Croatia
Greece
Spain
Norway
Australia
RussianFederation
Canada
UnitedStates
Turkey
OECD
Europe&CentralAsia
EuropeanUnion
Western Balkans
(excluding EU
members)
European Union Other Countries Aggregates
Ukupna i stopa nezaposlenosti mladih (Indikatori svjetskog razvoja, 2012)
Total (15-64)
Youth (15-24)

3. Crna Gora 2010.
Fuente: Banco Mundial
-30 -20 -10 0 10 20 30
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75+
Men Women
Osnovo i
srednješkoslo obraz
Visoko obraz.
Zaposleni
Nezaposleni
Izvan radne snage

4. Prognoze Crna Gora 2035.
Fuente: Banco Mundial
-30 -20 -10 0 10 20 30 40
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75+
Men Women
Osnovno i
srednješkol. obraz.
Visoko obraz.
Zaposleni
Nezaposleni
Izvan radne snage

5. Brazil 2005.
Fuente: Banco Mundial
Osnovno i
srednješkol. obraz.
Nezaposleni
Izvan radne snage
Visoko obraz.
Zaposleni

6. Prognoze Brazil 2035.
Fuente: Banco Mundial
Osnovno i
srednješkol. obraz.
Nezaposleni
Izvan radne snage
Visoko obraz.
Zaposleni

7. Zašto dobro obrazovanje?
Promovisanje individualnog i socijalnog razvoja
građana sa sljedećim ciljevima:
1) Obuka za kritičko razmišljanje.
2) Promovisanje učešća građana u društvu.
3) Razvoj vrijednosti koje jačaju socijalni i
demokratski kapital u zemljama.
4) Promovisanje sreće pojedinaca.

8. Tri naučene lekcije
• 1. dio: Izazovi srednješkolskog obrazovanja
• 2. dio: Značaj socijalnih i emocionalnih
vještina.
• 3. dio: Tijesno povezani sistema.

9. Izvor: Aedo et al., 2013.
Procenti
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1980 2008
SAD
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1992 2009
Čile
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2002 2010
Poljska
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2004 2008
Turska
Ne-rutinske kognitivne i analitičke
Ne-rutinske interpersonalne
1. dio:
Koje vještine su potrebne na tržištu rada?
Veća potražnja za ne-rutinskim vještinama…

10. … kombinovane sa potražnjom za rutinskim vještinama koja se ne
mijenja ili opada.
Procenti
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1980 2008
SAD
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1992 2009
Čile
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2002 2010
Poljska
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2004 2008
Turska
Routinske kognitivne
Rutinske manualne
Source: Aedo et al., 2013.
Koje vještine su potrebne na tržištu rada?

11. Duboke promjene ako vještine zahtijevaju.
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1980 2008
SAD
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1992 2009
Čile
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2002 2010
Poljska
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2004 2008
Turska
Ne-rutinske, kognitivne, analitičke
Ne-rutinske interpersonalne
Rutinske kognitive
Rutinske manualne
Izvor: Aedo et al., 2013.
Koje vještine su potrebne tržištu rada?
Procenti

12. Izvor: McKinsey, 2012.
Poslovi u zemljama OECD-a više su povezani sa visoko
kvalifikovanim radnicima.
37
24
41
44
22
32
1995 2010
Visoko obrazovanje
Više srednje obrazovanje
Osnovno i niže srednje
obrazovanje
Obrazovno postignuće zaposlenih radnika u OECD
100%=Ukupno zaposlenih
Koje vještine su potrebne na tržištu rada?

13. Izvor: Skills, Not Just Diplomas (World Bank, 2008)
Why are Skills Important?Obrazovni sistemi ne zadovoljavaju zahtjeve
tržišta rada
Od suštinskog značaja je ažuriranje vještina radnika.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
x<10% 10%<x<20% 20%<x<30% 30%<x<40% 40%<x<50% x>50%
Prikaz kompanija u Evropi i Centralnoj Aziji koje smatraju da su vještine
radnika značajno ograničenje (2008).
HUN
MNE
SVN
GEO
KGZ
ALB
BGR
TUR
AZE
BIH
KOS
MKD
SRB
TJK
UZB
CZE
EST
HRV
LVA
POL
SVK
ARM
UKR
MDA
LTU
ROM
BLR
RUS
KAZ
EU11 i Turksa CIS Srednji prihodCIS Nizak prihodZapadni Balkan
Prosjek=30.2

14. Izazovi tržišta rada
• Kako obučavamo mlade danas za tržište rada
2035. godine?
• Kakav nastavni plan i program priprema naše
mlade za tržište rada budućnosti:
– Koje se brzo mijenja (tehnologija).
– Koje je globalno
– Koje karakteriše visok stepen mobilnosti u
konkurentnim sektorima.
– U kome često dolazi do organizacionih promjena
koje rezultiraju visokim stepenom rotacije rada.

15. Stručno obrazovanje:
Uticaj na ishode tržišta rada
Fuente: Back to Work (World Bank, 2014)
Iako je tranzicija na tržište rada u početku visoka, dugoročno ona
može dovesti do neravnoteže.
é

16. Rano stručno obrazovanje: politika koja je u
akademskom smislu nepravedna i neefikasna.
0.0
10.0
20.0
30.0
40.0
50.0
60.0
Low
High
Socioeconomic Index
21.7
57.6
0.0
59.4
Uzrast prvog praćenja:10
Uzrast prvog praćenja: 15
Izvor: Hanushek & Woessmann (2005)
Rano stručno obrazovanje uvećava nejednakost bez povećanja
prosječnog postignuća u školi…
PISA bodova (u poređenju sa najnižom kategorijom)

17. Obrazovna reforma u Poljskoj 1999:
Sistemska i kontinuirana reforma
Osnovna škola
Visoko
obravanje
Više opšte srednješk.
obrazovanje
Više stručno srednješk.
obrazovanje
Osnovo stručno
obrazovanje
Osnovna škola Gimnazija
Opšte i stručno više
Srednješk. obrazovanje
Osnovno
stručno
Visoko
obrazovanje
Ispit Ispit Matura
Matura
Entry Exam
Centralizovani ispiti
7 15 1813
Raznolika opcija
Stručnog obrazovanja
Prije 1999
Poslije 1999
Promjene su podrazumijevale kasnije usmjeravanje, usavršavanje
nastavnika, eksterno ocjenjivanje, kvalitetno učenje i reviziju kurikuluma

18. Rezultati su pokazali veliko širenje opšteg višeg srednjeg obrazovanja i unapređenje
kvaliteta sistema, posebno za one u najnepovoljnijem položaju.
450
470
490
510
530
550
2000 2003 2006 2009 2012
OECD
Poljska
Prosječni rezultati iz matematike na PISA testu
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
Level 1 or Below Level 2 Level 3 Level 4 Level 5 and above
Procenat poljskih učenika po nivou znanja čitanja na
PISA testu
PISA 2000
PISA 2012
Značajno
unapređenje
Više srednje škole50%
Osnovno stručno
50%
Vše srednje škole
86%
Osnovno stručno
14%
Prije 1999 In 2012
Obrazovna reforma u Poljsko 1999:
Sistemska i kontinuirana reforma

19. Izazovi srednješkolskog obrazovanja
• Značajne promjene u potražnji za vještinama potrebnim
na tržištu rada u kontekstu globalizacije i tehnoloških
promjena: potreba za više analitičkih i manje rutinskih
vještina. Fleksibilne, prilagodljive vještine su
najcjenjenije!
• Teško je ažurirati vještine tokom profesionalne karijere
bez temeljnog osnovnog znanja.

20. Dio 2:
Značaj nekognitivnih vještina.
5
4
7
8
7
12
8
17
17
23
13
9
16
20
0 5 10 15 20 25 30 35
Procenat
Gruzija: Procenat firmi koje su izvijestile o
nepodudarnosti vještina i potreba radnog mjesta kod
visoko kvalifikovanih radnika
Često ili veoma često Sasvim često
Izvor: STEP Survey Georgia
Otvorenost
Tehničke vještine
Rješavanje problema
Komunikacija
Timski rad
Čitanje
Matematika
Veoma su tražene ne-kognitivne vještine kao što su timski rad, komunikacija
ili otvorenost za nove ideje.

21. Source: Council for Early Childhood Development (2010)
Ključni periodi i formiranje vještina u mozgu
Razvoj kongnitivnih i nekognitivnih vještina odvija se uglavnom tokom
prve 4 godine života.
Nekognitivne vještine i obrazac formiranja

22. Nekognitivne vještine i kvalitet života
• Veća vjerovatnoća za nalaženje posla i veću
zaradu.
• Manja stopa upotrebe psihoaktivnih supstanci i
niža stopa kriminaliteta.
• Niži nivoi anksioznosti i depresije.
• Duži očekivani životni vijek.
• Veća tendencija ka kooperativnosti i
ekstrovertnosti.

23. Nekognitivne vještine i obrazovni sistemi
• Investiranje u rano obrazovanje ima veći uticaj i
pruža više mogućnosti za prevazilaženje jaza u
obrazovanju.
• Kompenzatorski programi su skuplji i neefikasni.
• Od suštinske je važnosti imati kvalitetne nastavnike
obučene za realizaciju programa ranog obrazovanja.
• Zemlje koje su se blagovremeno bavile pitanjem
kvaliteta nastavnika na predškolskom i
osnovnoškolskom nivou postižu najbolje rezultate
(Finska).

24. Odgovor obrazovnih sistema
Neto stopa upisa u predškolsko obrazovanje (2012. ili najnovije)
Source: World Bank
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%

25. • Izazov za budućnost je fokusiranje na kvalitet
obrazovnog sistema.
• Mjerenje kvaliteta sistema ranog obrazovanja je
ključni oslonac za postizanje izvrsnosti: primjer -
Trinidad i Tobago.
Odgovor obrazovnih sistema

26. Dio 3: Crna kutija kvaliteta
obrazovanja…tijesna povezanost sistema
Nastavni plan i
program
Politike u vezi sa
nastavnicima
Udžbenici i
materijali
Ocjenjivanje
Suštinski je važno obezbijediti koordinaciju i povezanost u kreiranju i
implementaciji obrazovnih politika.

27. Tijesno povezani sistemi:
Primjer Poljske
Sistemska reforma koja je stavila naglasak na
koordinaciju na centralnom i lokalnom nivou:
• Kurikulum i nastava.
• Obuka i usavršavanje nastavnika.
• Eksterno ocjenjivanje.
• Jasne odgovornosti svakog vladinog tijela.
• Sveobuhvatan model.
• 30 godina usaglašavanja oko fundamentalnih
pitanja.

28. Sistemska reforma sa naglaskom na:
• Nastavnicima, nastavnicima,nastavnicima.
• Centralno definisanom kurikulumu, sa
autonomijom nastavnika.
• 50 godina usaglašavanja oko
fundamentalnih pitanja.
• Sveobuhvatnom modelu u srednjoškolskom
obrazovanju.
Tijesno povezani sistemi:
Primjer Finske

29. • Sistem karakteriše visoka decentralizacija i ograničena
koordinacija. Na primjer, obuka nastavnika se planira i
finansira na lokalnom nivou.
• Skorije promjene u nastavnom planu i programu
usmjerene ka izradi bazičnog nacionalnog kurikuluma
(“zajedničko jezgro”).
• Ogromni napori da se koordinišu i prošire nacionalna
testiranja/ispiti ...“Testiranja visoke važnosti ....”
• Lokalno finansiranje, izuzev kompenzatorskih programa,
dovelo je do nejednakosti.
Labavo povezani sistemi:
Primjer SAD-a

30. • Veoma decentralizovan sistem sa niskim
stepenom koordinacije.
• Ne postoji nacionalni kurikulum.
• Sadržaji su osmišljeni na osnovu nacionalnih
tekstova/literature.
• Postoji “fokus na izvrsnosti,” ali je prosječno
postignuće nisko.
Labavo povezani sistemi:
Primjer Brazila

31. Hvala vam!
Alberto Rodríguez
arodriguez@worldbank.org