2. TIM4PIN
2
Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju
Privremeni sporazum
10/2001
06/2004 Odluka Vijeća kojom Hrvatska
postaje zemlja kandidat
10/2004 Pretpristupna strategija za Hrvatsku
04/2004
Europsko partnerstvo
s Hrvatskom
10/2005 Otvaranje pregovora
CARDS
(2000.-2004./2006.)
PHARE/ISPA/SAPARD
(2005./2006.)
Programi
Unije
FP2000.-2006.
3. TIM4PIN
3
(Pred)pristupno partnerstvo
IPA (pet komponenti)
(od 2007. – srpanj 2013.)
Europski fond za regionalni
razvoj
Europski socijalni fond
Kohezijski fond
IPARD
Europski fond za ribarstvo
FP2007.-2013.
02/2006
7/2013
Članstvo u EU
druga polovica 2013.
1/2014
Početak nove perspektive
2014. – 2020.
ESI FONDOVI:
Europski fond za regionalni
razvoj/Kohezijski fond/
Europski socijalni
fond/Europski poljoprivredni
fond za ruralni razvoj/Europski
fond za pomorstvo i ribarstvo
FP2014.-2020.
2007
Početak nove perspektive
2007. – 2013.
Završetak pregovora30/6/2011
Potpisivanje pristupnog ugovora9/12/2011
6. TIM4PIN
• EU fondovi
• Jedinstveno tržište
• Razmjena znanja, iskustava, tehnologija
• Izvori financiranja
7. 7
U prvih šest mjeseci članstva – od 1.7. 2013. do 31.12. 2013.
godine dodijeljeno nam je 449,4 milijuna eura za europske
fondove koji se koriste kroz Kohezijsku politiku. Od 2014.
godine na dalje taj iznos se povećava i na godišnjoj razini iznosi
1,2 milijardi eura.
Prva godina 60%, druga 80% i treća nadalje 100% alokacije
7
8. Europski strukturni i
investicijski fond
Alokacija (u eurima)
Europski fond za regionalni
razvoj (EFRR)
4.321.499.588
Kohezijski fond (KF) 2.559.545.971
Europski socijalni fond
(ESF)
1.516.033.073
Europski poljoprivredni
fond za ruralni razvoj
(EPFRR
2.026.225.500
Europski fond za
pomorstvo i ribarstvo
(EFPR)
252.643.138
UKUPNO 10.675.944.270
9. Prioritetna os Financijska alokacija
iz EFRR (u eurima)
1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja
i inovacija
664.792.165
2. Korištenje informacijsko komunikacijske
tehnologije 318.952.676
3. Poslovna konkurentnost 970.000.000
4. Promicanje energetske učinkovitosti i
obnovljivih izvora energije 531.810.805
5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima
245.396.147
6. Zaštita okoliša i održivost resursa 1.987.360.608
7. Povezanost i mobilnost 1.310.205.755
8. Socijalno uključivanje i zdravlje 376.500.000
9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
259.914.791
10. Tehnička pomoć 216.112.612
UKUPNO 6.881.045.559
10. Odmah po ulasku u EU, Republika Hrvatska je
ušla u proceduru prekomjernog deficita i
postupak makroekonomskih neravnoteža.
Europski semestar: postupak usklađivanja
fiskalnih politika, nadzora nad proračunom i
provedbom strukturnih reformi u državama
članicama s ciljem očuvanja stabilnosti javnih
financija i postizanja gospodarskog rasta i
razvoja.
11. Procedura prekomjernog deficita:
◦ Deficit veći od 3% BDP-a
◦ Dug veći od 60% BDP-a
Postupak makroekonomskih neravnoteža:
◦ osnovna svrha utvrditi i ukloniti neravnoteže koje
ometaju normalno funkcioniranje gospodarstava EU-a i
koje mogu ugroziti pravilno funkcioniranje ekonomske i
monetarne unije.
◦ Problemi RH utvrđeni dubinskom analizom: recesija od
2008. (ukupan pad BDP-a preko 12%), kontinuirani pad
izvoza, kontinuirani pad investicija, rast nezaposlenosti.
Hrvatska je nekonkurentna i ne rješava unutarnje
probleme.
12. Ključni problemi:
◦ Pad konkurentnosti
◦ Loša poslovna klima
◦ Odljev kadrova
◦ Neusklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta
rada
◦ Loše upravljanje proračunom, brzorastući dug i
deficit
13. World Competitiveness
Yearbook
Global Competitiveness
Report
Doing Business Report
Human Development
Report
Happy Planet Indeks
n/60 n/144 n/189 n/187 n/151
1. SAD 1. Švicarska 1. Singapur 1. Norveška 1. Kostarika
2. Švicarska 2. Singapur 2. Novi Zeland 2. Australija 2. Vijetnam
6. Njemačka 3. SAD 4. Danska 3. Švicarska 30. Švicarska
9. Danska 4. Njemačka 7. SAD 5. SAD 43. Njemačka
33. Češka 13. Danska 14. Njemačka 6. Njemačka 68. Poljska
34. Litva 37. Češka 20. Švicarska 10. Danska 75. Slovačka
36. Poljska 41. Litva 24. Litva 25. Slovenija 77. Bosna i Hercegovina
45. Slovačka 43. Poljska 30. Makedonija 28. Češka 78. Hrvatska
55. Slovenija 63. Makedonija 32. Poljska 35. Poljska 82. Srbija
59. Hrvatska 70. Slovenija 37. Slovačka 35. Litva 83. Češka
60. Venezuela 75. Slovačka 44. Češka 37. Slovačka 85. Slovenija
77. Hrvatska 51. Slovenija 47. Hrvatska 119. Litva
94. Srbija 65. Hrvatska 77. Srbija 143. Makedonija
143. Čad 91. Srbija 84. Makedonija 104. SAD
144. Gvineja 107. Bosna i Hercegovina 86. Bosna i Hercegovina 93. Danska
189. Eritreja 186. Kongo 150. Bocvana
187. Nigerija 151. Čad
14. Na temelju "Izvješća o lakoći poslovanja“ kojeg
provodi Svjetska banka (2015) – pregled trenutne
situacije, rangiranje se temelji na 10 područja
Koliko je jednostavno poduzetnicima uspostaviti i
pokrenuti posao s obzirom na domaće propise?
Sveukupno, Hrvatska zauzima br. 65/189
Najkritičnija područja
Ishođenje građevinske dozvole
Uknjižba vlasništva
Pokretanje poslovanja
16. Migracijski saldo je negativan i iznosi preko 100.000
osoba u zadnje tri godine
Glavne destinacije su Njemačka, Austrija, Australija,
Kanada i SAD
World Economic Forum (2013) – Izvješće o globalnoj
konkurentnosti, rangira Hrvatsku na vrh ljestvice
„odljeva mozgova“: 122/139
U posljednjih nekoliko godina, odljev mozgova se
odnosi na visokoobrazovanu radnu snagu
Potencijalno može izazvati teške posljedice za
dugoročni rast – kako zadržati visokokvalificirane ljude?
17. Prema Godišnjaku svjetske konkurentnosti
(2013) koju objavljuje IMD (Institut za razvoj
poslovnog upravljanja), Hrvatska:
o Ne ističe i ne pridaje značaj znanosti u školama
o Sveučilišno obrazovanje ne rješava potrebe konkurentnog
gospodarstva
o Edukacija menadžera ne zadovoljava potrebe konkurentnog
gospodarstva
Uočena velika neusklađenost obrazovnog
sustava sa zahtjevima tržišta rada
19. Strukturne reforme
◦ državne uprave
◦ javnih poduzeća
◦ JLP(R)S
◦ obrazovnog sustava (usklađivanja s potrebama tržišta rada)
◦ zdravstvenog sustava i sustava socijalnih naknada
◦ mirovinskog sustava
◦ pravosuđa
◦ javnih financija i porezna reforma
◦ upravljanja državnom imovinom
◦ tržišta rada
Pametna fiskalna konsolidacija
Investicije
Poboljšanje poslovnog okruženja
20. Strukturne reforme
Pametna fiskalna konsolidacija
◦ Korištenje EU fondova
◦ Više prostora kapitalnim ulaganjima i razvojnim
projektima, osobito u znanosti, razvoju industrije,
poduzetništva i poljoprivrede
◦ Uštede temeljem bolje organizacije rada
◦ Ciljane i učinkovite socijalne naknade i subvencije
◦ Bolja naplata poreza i poticajno proširivanje
porezne baze
Investicije
Poboljšanje poslovnog okruženja
24. Strukturne reforme
Pametna fiskalna konsolidacija
Investicije
◦ Rješavanje problema prezaduženosti poduzetnika i
pojedinaca
◦ Karte investicija po županijama, gradovima i općinama,
prezentiranje i pozivanje investitora
◦ Dobro strukturiranje investicija i povezivanje sa
strateškim dokumentima na lokalnoj i nacionalnoj razini
◦ Popis javnih investicija u potpori povećanja atraktivnosti
privatnim ulagačima
◦ Osnovna prometna, energetska, zdravstvena i
poduzetnička infrastruktura
Poboljšanje poslovnog okruženja
25. Strukturne reforme
Pametna fiskalna konsolidacija
Investicije
Poboljšanje poslovnog okruženja
◦ Pravna sigurnost i stabilnost
◦ Zaštita prava investitora
◦ Rješavanje nesolventnosti
◦ Procedura dobivanja građevinske dozvole
◦ Procedura upisa vlasništva
◦ Rješavanje problema konkurentnosti i
produktivnosti po djelatnostima
26. Usmjeriti se na provođenje strukturnih
reformi posebice u onim segmentima u
kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena
Povećati suradnju središnje države,
poslovnog sektora, akademske zajednice i
civilnog društva
Koristiti financijska sredstva EU-a koja potiču
regionalni razvoj
Jačati poduzetnički kapacitet
Povećati investicije u istraživanje i razvoj
Jačati infrastrukturne kapacitete
27. Izazovi za Hrvatsku:
◦ povećanje efikasnosti javne uprave,
◦ smanjenje barijera direktnim stranim
ulaganjima,
◦ stabilan, jednostavan i siguran porezni sustav
(uz smanjivanje parafiskalnih i skrivenih
nameta),
◦ povećanje i reforma ulaganja u istraživanje i
razvoj te znatno veća suradnja između
sveučilišta, poduzetnika i Vlade,
◦ reforma obrazovnog sustava koji treba
usmjeriti na znanja koja će tržište tražiti u
budućnosti…