Miljenko Hajdarović has been teaching history in elementary and high schools in Croatia since 2005. He uses a variety of methods to teach about the Holocaust including analyzing primary sources, survivor testimony, literature examples, posters, documentaries, and comparing the Holocaust to modern issues. When teaching about the Holocaust, he expects students to identify human rights violations, be active citizens, and act as upstanders. Some of the projects he has done with his classes include creating a classroom Holocaust museum, telling the story of two boys, and profiling the story of a boy named Tommy.
This document discusses the Classroom Holocaust Museum project in Croatia where students created a Holocaust museum exhibit. The project provided students the opportunity to learn about human rights through conducting research, interviews with survivors, and connecting 1 paperclip to represent each lost soul. It describes the various activities students engaged in such as reading testimonies, learning about Judaism, and presenting their work publicly. The project was a serious effort but also incorporated fun for the students.
Prezentacija za predavanje na stručnom vijeću nastavnika povijesti Međimurske županije. Fotografije su snimljene na mjestima sjećanja tijekom 2009. godine.
Presentation for in-service teacher training. Photos were made during visits in year 2009.
Holokaust, istrbljenje Židova, za vrijeme 2. svjetskog rata.
Najpoznatiji logor smrti Auschwitz i hrvatski logor Jasenovac.
Za obradu ove teme u 8.razredu.
Miljenko Hajdarović has been teaching history in elementary and high schools in Croatia since 2005. He uses a variety of methods to teach about the Holocaust including analyzing primary sources, survivor testimony, literature examples, posters, documentaries, and comparing the Holocaust to modern issues. When teaching about the Holocaust, he expects students to identify human rights violations, be active citizens, and act as upstanders. Some of the projects he has done with his classes include creating a classroom Holocaust museum, telling the story of two boys, and profiling the story of a boy named Tommy.
This document discusses the Classroom Holocaust Museum project in Croatia where students created a Holocaust museum exhibit. The project provided students the opportunity to learn about human rights through conducting research, interviews with survivors, and connecting 1 paperclip to represent each lost soul. It describes the various activities students engaged in such as reading testimonies, learning about Judaism, and presenting their work publicly. The project was a serious effort but also incorporated fun for the students.
Prezentacija za predavanje na stručnom vijeću nastavnika povijesti Međimurske županije. Fotografije su snimljene na mjestima sjećanja tijekom 2009. godine.
Presentation for in-service teacher training. Photos were made during visits in year 2009.
Holokaust, istrbljenje Židova, za vrijeme 2. svjetskog rata.
Najpoznatiji logor smrti Auschwitz i hrvatski logor Jasenovac.
Za obradu ove teme u 8.razredu.
Doc. dr Martin Previšić, Hoover Institution Library & Archives, Stanford Univ...Arhivistika
Cjelovito istraživanje suvremene povijesti, između ostalog, ovisi o kvalitetnoj arhivskoj građi. Zatvorenost i selektivnost otvaranja arhiva, koja je imajući u vidu narav socijalističkog jugoslavenskog režima u razdoblju 1991. godine bila razumljiva, ali se nažalost prenijela i na doba nakon kraja socijalističke Jugoslavije. Krvavi raspad zemlje, promjena političkih sistema, demokratizacija te procesi „tranzicije“ odrazili su se i na polje historiografije, izbor tema, fokus istraživanja pa i narav pisanja. Prostor slobodnijeg pisanja povijesti, kao i dostupnost nove arhivske građe otvorilo je vrata proučavanju novih tema ili redefiniciji starih, često okovanih ideologijama ili zadanim okvirima. Međutim, ne ulazeći u specifične politike pristupnosti arhivskoj građi u državama slijednicama koje svakako nisu identične, taj se proces ne odvija pravocrtno pa ograničenost pristupa arhivskoj građi ima razne otežavajuće posljedice. Ipak, istraživači povijesti prostora bivše Jugoslavije od 1918. godine (pa i ranije), nisu osuđeni isključivo na izvore iz arhiva Zagreba, Beograda, Ljubljane i drugih arhiva država bivše Jugoslavije. Važan i možda najinteresantniji takav primjer je arhiv Instituta Hoover na Sveučilištu Stanford (Hoover Institution Library & Archives) u Sjedinjenim Američkim Državama. Općenito u ovim arhivima čuvaju se brojne kolekcije dokumenta važnih za svjetsku povijest 20. i 21. stoljeća poput dnevnika Čang Kai -šeka, arhiva Komunističke partije Sovjetskog Saveza, ostavštine Herberta Hoovera ili Miltona Friedmana, itd. Za jugoslavenski prostor posebno su važni, a prezentacija tih dokumenata i iskustva prilikom istraživanja u Hoover arhivima tema su ovog referata, dokumenti (ostavštine, dnevnici, pisma, itd.), važnih političkih figura čije je djelovanje obilježilo razdoblja i sustave u kojima su funkcionirali poput Milovana Đilasa, Konstantina Fotića, Milana Gavrilovića, Vicka Krstulovića, Nikole Tesle ali i onih koji nisu primarno djelovali u Jugoslaviji, ali je njihov rad utjecao na zbivanja na ovom prostoru poput Warrena Christopera. Važnost ovih arhivskih za proučavanje regionalne povijesti je velika, a upućivanje na ove kolekcije važno je mjesto budućih istraživanja.
Predavanje na konferenciji "Upotreba digitalnih materijala u nastavi istorije i društveno-humanističkih predmeta", Beograd, 25.3.2017. #MIEExpert #Historiana #HPP
Doc. dr Martin Previšić, Hoover Institution Library & Archives, Stanford Univ...Arhivistika
Cjelovito istraživanje suvremene povijesti, između ostalog, ovisi o kvalitetnoj arhivskoj građi. Zatvorenost i selektivnost otvaranja arhiva, koja je imajući u vidu narav socijalističkog jugoslavenskog režima u razdoblju 1991. godine bila razumljiva, ali se nažalost prenijela i na doba nakon kraja socijalističke Jugoslavije. Krvavi raspad zemlje, promjena političkih sistema, demokratizacija te procesi „tranzicije“ odrazili su se i na polje historiografije, izbor tema, fokus istraživanja pa i narav pisanja. Prostor slobodnijeg pisanja povijesti, kao i dostupnost nove arhivske građe otvorilo je vrata proučavanju novih tema ili redefiniciji starih, često okovanih ideologijama ili zadanim okvirima. Međutim, ne ulazeći u specifične politike pristupnosti arhivskoj građi u državama slijednicama koje svakako nisu identične, taj se proces ne odvija pravocrtno pa ograničenost pristupa arhivskoj građi ima razne otežavajuće posljedice. Ipak, istraživači povijesti prostora bivše Jugoslavije od 1918. godine (pa i ranije), nisu osuđeni isključivo na izvore iz arhiva Zagreba, Beograda, Ljubljane i drugih arhiva država bivše Jugoslavije. Važan i možda najinteresantniji takav primjer je arhiv Instituta Hoover na Sveučilištu Stanford (Hoover Institution Library & Archives) u Sjedinjenim Američkim Državama. Općenito u ovim arhivima čuvaju se brojne kolekcije dokumenta važnih za svjetsku povijest 20. i 21. stoljeća poput dnevnika Čang Kai -šeka, arhiva Komunističke partije Sovjetskog Saveza, ostavštine Herberta Hoovera ili Miltona Friedmana, itd. Za jugoslavenski prostor posebno su važni, a prezentacija tih dokumenata i iskustva prilikom istraživanja u Hoover arhivima tema su ovog referata, dokumenti (ostavštine, dnevnici, pisma, itd.), važnih političkih figura čije je djelovanje obilježilo razdoblja i sustave u kojima su funkcionirali poput Milovana Đilasa, Konstantina Fotića, Milana Gavrilovića, Vicka Krstulovića, Nikole Tesle ali i onih koji nisu primarno djelovali u Jugoslaviji, ali je njihov rad utjecao na zbivanja na ovom prostoru poput Warrena Christopera. Važnost ovih arhivskih za proučavanje regionalne povijesti je velika, a upućivanje na ove kolekcije važno je mjesto budućih istraživanja.
Predavanje na konferenciji "Upotreba digitalnih materijala u nastavi istorije i društveno-humanističkih predmeta", Beograd, 25.3.2017. #MIEExpert #Historiana #HPP
Dio materijala za prvu aktivnost u sklopu projekta "Moj zavičaj kroz vrijeme" u školskoj godini 2014/2015. Radionica je održana učenicama Srednje škole Čakovec
Prezentacija pojašnjava osnovne pojmove vezane uz eTwinning (što je, zašto se i kako uključiti). Prvenstveno je namijenjena za djelatnike Srednje škole Čakovec.
Sent by Idris Tuna from Mustafa Zeki Demir Ortaokulu, Istambul. Part of eTwinning project - Meeting point in history: Szigetvár (translation from Turkish)