Dokument razmatra kako ljudska aktivnost i tehnologija utječu na životnu sredinu, s posebnim naglaskom na globalno zagrijavanje, iscrpljivanje resursa i uništavanje ekosistema. Ističe se ovisnost poljoprivrede o nafti, problem viškova i zagađenja, te migracije izazvane klimatskim promjenama. Naglašava se potreba za hitnom promjenom ponašanja i prelazak na održivije načine korištenja resursa, uključujući obnovljive izvore energije.

1. OGLEDALO PLANETE:
čovjek i tehnologija
L/O/G/O

2. Ponovimo!

3. Prema kvalitetu šećer koji
dolazi u promet razvrstava se
u dvije grupe:
ili

4. Poveţi

5. Poveţi

6. Jaja u prahu mogu dolaziti u
promet kao:
1. JAJA U PRAHU
2. ŽUMANAC U PRAHU
3. BJELANAC U PRAHU

7. OGLEDALO PLANETE:
čovjek i tehnologija

8. Homo sapiens
Ţivot – čudo svemira

9. Ljudi – 200 hiljada godina

10. .. Ipak uspjeli poremetiti
osnovnu ravnoteţu za ţivot

11. Priča..

12. Početak – vulkani
Poslije – Zemlja se ohladila

13. Zemljina ravnoteţa za čuvanje
vode / daje snagu Zemlji

14. Odakle dolazimo?
Energija iz prirode

15. Poljopriveda – prva revolucija

16. Rezultirala je prvim viškovima
prvim gradovima, civilizacijama,..

17. Prilagodili su sorte klimi i tlu..

18. Ljudski rod pronašao način
koristiti energiju iz zemlje i
sunca

19. To je..

20. Sa naftom počinje era čovjeka
koji se oslobodio okova
vremena..

21. U 50 godina – Zemlja
radikalno promijenjena
Brţe i brţe.. Populacija se
udvostručila

22. Preko 2 mil. se preselilo u
gradove

23. Strojevi zamjenjuju čovjeka

24. U prirodi sve je povezano

25. Razvoj pesticida – dar
petrohemijske industrije

26. Najveći problem – što učiniti
sa viškovima ?

27. Otrovni pesticidi odlaze u..
Umjetna gnojiva

28. Koliko god pogled seţe –
gnojivo ispod – plastika iznad
Staklenici – poljoprivredni
vrtovi

29. Razvijanje gradova –
konzumiranje više mesa
Konc. kampovi
za goveda

30. Brţe i brţe..
Kao ţivotni ciklus stoke koja
nikad neće vidjeti livadu..

31. Kamioni dovoze ţitarice i
proteine koji će postati meso
Poljoprivreda –
ovisna o nafti

32. Pruţa udobnost – čini naš
ţivot potpuno ovisnim o nafti
Ona je novo
mjerilo vremena

33. Naš svjetski sat kuca u ritmu
neumornih strojeva koji
kuckaju.. traţeći naftu

34. Američki san = LA
broj stanovnika = broj automobila

35. Energija prireĎuje fantastičnu
predstavu svake večeri
Dani – bijeli odraz noći koja
pretvara grad u zvjezdano
nebo

36. Sve brţe i brţe.. Udaljenosti
se mjere minutama a ne
kilometrima

37. Stvaraju se predgraĎa.. Uredni
redovi kuća – model
propagiran na televiziji diljem
svijeta

38. Automobil – simbol udobnosti
i napretka

39. Sve brţe i brţe.. Što se svijet
razvija – veća ţeĎ za energijom
Posvuda – stojevi
Prekomjerno rudarstvo

40. Sve brţe i brţe.. Brodogradilišta
proizvode naftne tankere.. Za
potrebe globalizacije ind.
proizvodnje

41. Dubai – zapadni model
zemlje u kojoj nemoguće
postaje moguće

42. Gradnja umjetničkih otoka, na
primjer.
Ništa se ne čini udaljenije od
prirode nego Dubai

43. Ribolovni ulov se povećao 5x
hiljade brodova prazne okeane
rib. područja se iscrpljuju

44. 500 mil. ljudi ţivi u pustinjskim
zemljama / značaj vode

45. Jednom, moćna rijeka Jordan je
sada samo potok
Njena sudbina nije jedinstvena
Razina Mrtvog mora
opada 1 m godišnje

46. Las Vegas – izgraĎen u pustinji
Prenaseljen – najveći potrošači
vode

47. Koliko još će iluzija trajati?
Zemlja to ne moţe pratiti..

48. Rijeka
Colorado, don
osi vodu u
gradove,.. je
jedna od onih
koje se više
ne ulijevaju u
okeane

49. Razina u prirodnim jezerima
neprestano opada

50. Nedostatak vode bi mogao
uticati na 2 milijarde ljudi
prije 2025. godine

51. U našoj utrci da osvojimo što više
zemlje, isušujemo močvare da
bismo dobili pašnjake za stoku /
poljoprivredu / za izgradnju
Nismo svjesni njihove uloge

52. Svjetska magija je ispred nas..

53. Šume osiguravaju vlaţnost
koja je neophodna za ţivot

54. U posljednjih 40 godina, najveća
svjetska kišna šuma Amazona se
smanjila za 20%

55. Šume se krče zbog rančeva
stoke / farmi za uzgoj soje
Šume se pretvaraju u meso

56. Ţiva materija povezuje
tlo, biljke, vodu, zrak, sunce,..
Na nekim mjestima ta se veza
prekinula..

57. Na Borneu se proizvodi palmino
ulje, šumsku raznolikost je
zamijenila jedna vrsta – uljena
palma

58. Eukaliptus – izrada papira
ispod njihovih drveća ne raste
ništa zbog listova koji su
otrovni za većinu biljaka

59. Soja, palmino
ulje, eukaliptus.. Uništavaju
ono što je najbitnije, samo da
bi se proizveli viškovi

60. Teorija Rupanui-a
Njihova civilizacija nije
preţivjela

61. Nigerija – najveći izvoznik
nafte u Africi (70% stan. ţivi u
siromaštvu)

62. Naš način razvoja nije ispunio
očekivanja
U 50 godina jaz izmeĎu bogatih i
siromašnih nikada nije bio veći ( 1/2
svj. bogastva drţi 2% najbogatijeg
stan.)

63. Mogu li se ovakve razlike
odrţavati?

64. Uzrok selidbe stan. (čiju granicu
još nismo dohvatili) nije više
ţelja za uspjehom već nagon za
preţivljavanjem

65. Mnogi ţive bez pristupa osnovim
uvjetima

66. Gledamo dalje i dalje u daljinu, u
još uvijek neiskorištene teritorije
koje je sve teţe iskorištavati

67. Mi ne mijenjamo naš model.
Moţe li nestati nafte?
ZagaĎenje je katastrofalno.

68. Najbitnije je, čini se iskopati
svaki kutak za naftu..

69. Naftni tankeri postaju sve veći..

70. Zatim ugljik, koji je u nekoliko
destetljeća pretvorio atmosferu
u peć i koji je priroda zarobila
milione godina dopuštajući
ţivotu da se razvije, oslobodili
smo ga u velikim količinama

71. Atmosfera se zagrijava..

72. Zemljini polovi – efekti
globalnog zagrijavanja
najuočljiviji

73. DogaĎa se brzo.. Vrlo brzo..
Artički led se topi

74. Koncentracija CO2 nikad nije
bila toliko
visoka, čovječanstvo nikad
nije ţivjelo u ovakvoj
atmosferi

75. Ako Grenland postane još
topliji, slatka voda odlazi u okean
(sadrţi 20% slatke vode cijelog
planeta)

76. Ledeni pokrivač Grenlanda
pati od stakleničkih
plinova, ispuštenih negdje
drugdje na Zemlji

77. Naš ekosistem nema
granica, gdje god da smo, naše
radnje utiču i na druge dijelove
planeta

78. Atmosfera – nedjeljiva cjelina
– imovina koju svi dijelimo

79. Zemlje smještene uz rub mora
su najugroţenije

80. Sve postaje nestabilno
pr. koraljni grebeni su
najostjetljiviji na promjene (30%
njih je nestalo)

81. Što će veliki gradovi kao
Tokio, najnaseljeniji
grad, učiniti?

82. Svake godine, predviĎanja
naučnika postaju sve
alarmantnija..

83. 10 od 15 najvećih gradova
nalazi se na obali rijeka ili ušća

84. Migracije su neizbjeţne

85. Planina Kilimandţaro je
neprepoznatljiva (80% njenih
glečera je nestalo)

86. Čak i na Himalajima vječni
snijeg i led uzmiču..

87. ..izvor su velikih rijeka Azije:
Mekong, Ind, Gangeš,..

88. Kombinovani učinak uragana i
poplava mogao bi učiniti da
1/3 Bangladeša nestane..

89. Bogate zemlje neće ostati
pošteĎene/ sve više divljih poţara
nasrću na velike gradove

90. Zauzvrat oni pogoršavaju
globalno zagrijavanje, kako
stabla gore – oslobaĎaju CO2

91. Sat klimatskih promjena
otkucava..

92. U Sibiru je toliko hladno da su tla
zamrznuta – to je permafrost

93. Ispod površine – klimatska
vremenska bomba – metan –
staklenički plin 20x moćniji nego CO2

94. Ako se permafrost istopi –
metan bi mogao izazvati efekt
staklenika

95. Čovječanstvo ima manje od 10
godina da preokrene trend ..

96. Stvorili smo fenomen kojeg ne
moţemo kontrolisati..
Od naših početaka voda, zrak i oblici
ţivota su prisno povezani.
No,nedavno smo razbili te veze..

97. Suočimo se s činjenicama.
Moramo vjerovati u ono što
znamo.
Sve što smo upravo vidjeli je
rezultat odraza ljudskog
ponašanja.

98. Oblikovali smo Zemlju na našu
sliku. Imamo jako malo
vremena za promjenom.

99. Kako će ovo stoljeće nositi
teret 9 milijardi ljudskih bića?

100. ..ako odbijemo da budu
pozvani na odgovornost za sve
što smo učinili sami?

101. 5000 ljudi dnevno umire zbog
prljave vode za piće..

102. Gotovo milijarda postaje
gladna..

103. Preko 50% svjetske trgovine
ţita ode na stočnu hranu /
biogoriva

104. 1 sisavcu od 4
1 ptici od 8
1 vodozemcu od 3
..prijeti izumiranje.

105. Vrste izumiru ritmom koji je
1000x brţi od prirodne stope..
¾ ribolovnih lovišta su
iscrpljeni, osiromašeni..

106. Prosječna temp. u posljednjih
15 godina je najviša ikad
zabiljeţena
Ledena kapa – 40%
tanja nego prije 40 g.

107. Najmanje 200 miliona
izbjeglica će biti do 2050.g.
Trošak naših akcija je visok.
Ostali plaćaju cijenu bez da se
aktivno uključe.

108. “Vidio sam izbjegličke
logore, velike kao gradovi, što
se proteţu u pustinji..”

109. Koliko muškaraca, ţena i
djece će biti ostavljeno na
krivom putu sutra?

110. Moramo li uvijek graditi
zidove da bismo razbili lanac
ljudske solidarnosti, odvojiti
ljude i zašititi sreću od nečije
tuĎe nevolje?

111. Prekasno je biti pesimist.
Znamo da samo jedan čovjek
moţe srušiti svaki zid.

112. Širom svijeta 4 djeteta od 5
pohaĎaju školu
Nikada nije učenje bilo dano
tako brojno ljudima

113. Lesoto – jedna od
najsiromašnijih
zemalja, proporcionalno je ona
koja najviše ulaţe u
obrazovanje svojih ljudi

114. Katar – jedna od najbogatijih
zemalja – otvorila je vrata
najboljim sveučilištima

115. Kultura, obrazovanje, istraţivan
je i inovacije – neiscrpan su
resurs

116. U lice jada i patnje, milioni
nevladinih udruga dokazuju
da solidarnost je jača od
sebičnosti naroda

117. U Bangladešu, čovjek je
pomislio nezamisljivo i
osnovao banku da posuĎuje
samo siromašnima. U 30
godina ona je promijenila
ţivote 150 miliona ljudi.

118. Pravi nacionalni
parkovi, prostori gdje ljudska
aktivnost korači u očuvanju
vrsta, tla i krajolika. Ovaj
sklad izmeĎu čovjeka i prirode
moţe postati pravilo.

119. U Juţnoj Koreji šume su bile
devastirane ratom –
zahvaljujući nacionalnom
programu pošumljavanja, još
jednom pokrivaju 65% zemlje

120. Više od 75% papira se reciklira

121. Kostarika je radila izbor
izmeĎu vojne potrošnje i
konzervacije zemljišta –
zemlja više nema vojsku

122. Za potrošače i proizvoĎače –
pravda je prilika.
Kad je trgovina poštena –
svako moţe napredovati

123. Kako moţe biti pravde i
jednakosti..

124. ..meĎu ljudima čiji su jedini
alat njihove ruke..
..i onima koji ţetve
usjeva uzimaju sa
strojevima i drţavnim
subvencijama?

125. “Vidio sam poljoprivredu na
ljudskoj razini – ona moţe
hraniti cijeli planet.”

126. “Vidio sam ribara – brine o
onome što uhvati / bogastvu
okeana.”

127. “Vidio sam kuće – proizvode
vlastitu energiju.”

128. Rješenje za budućnost? – Niko
ne zna.
“Vidio sam vjetroelektrane na
obalama Danske – proizvode
20% struje zemlje.”

129. Najveći investitori u
obnovljive izvore energije

130. Mogu li ljudi kopirati biljke i
uhvatiti energiju sunca?

131. Sve što treba učiniti:
zaustaviti bušenje Zemlje /
početi gledati u nebo / naučiti
obraĎivati sunce

132. Svi ti eksperimenti su samo
primjeri, ali oni svjedoče o
novoj ideji. Oni daju upute za
nove ljudske avanture koje se
temelje na
uzdrţavanje, inteligenciju i
dijeljenje.

133. Vrijeme je da pristupimo
zajedno.

134. Ono što je vaţno – nije ono
što je otišlo, nego ono što
ostaje!

135. .. mi i dalje posjedujemo ½
svjetskih šuma..

136. ..hiljade rijeka..

137. ..jezera..

138. ..glečera..

139. ..uspješnih vrsta..

140. Mi znamo da rješenja postoje i
danas. Na nama je da
napišemo što će se dogoditi
kasnije.

141. Ali mi isto znamo da.. Ljudska
genijalnost je oduvijek bila
–imati pojam svojih slabosti-!

142. Literatura:

143. Hvala na pažnji!
L/O/G/O