SlideShare a Scribd company logo
1 of 20
Dan planeta Zemlje u gotovo svim
zemljama svijeta obilježava se 22. travnja,
a ova godina je ipak posebna jer se
obilježava 50. obljetnica.
Prvi put ovaj je događaj obilježen na taj
dan 1970. u SAD-u, s početkom buđenja
svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja
ljudskog djelovanja na prirodu. Američki
senator Gaylord Nelson godinu dana prije
zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte
uz obalu Kalifornije te se, vrativši se u
američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi
nacionalnim danom proslave planeta Zemlje.
Naziv Earth Day prvi je puta
upotrijebio gradonačelnik San
Francisca u proglasu 1969. kojim je
odlučeno da se na području tog
grada taj datum slavi kao Dan
planeta Zemlje.
Ujedinjeni Narodisu prije deset godina
ovaj dan proglasili međunarodnim, a
obilježava se u 190 zemalja diljem
svijeta, svake godine s posebnim
fokusom na određeni problem, ali uvijek
jednakim ciljem – razmišljanjem o čovjekovom štetnom
učinku na okolišu i njegovim smanjivanjem.
PrviDanplaneta obilježenvelikimakcijama
Prvi Dan planeta Zemlje 1970. pokrenuo je val akcija,
uključujući donošenje značajnih zakona o okolišu u SAD.
Kao odgovor doneseni su brojni akti o čistom zraku i vodi
te ugroženim vrstama životinja i biljaka, a ubrzo je bila
stvorena i Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Prateći
Ameriku, brojne države su nedugo zatim počele usvajati
slične zakone.
Ovaj datum još uvijek ima ogroman međunarodni značaj, a
2016. godina je bila posebna jer je baš tada stupio na
snagu povijesni Pariški sporazum o klimatskim
promjenama.
Klimatskepromjene-ovogodišnjatema
Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se
trebale provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i
čovječanstvo.
Posljedice klimatskihpromjena osjećaju se u svim
dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina
mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do
ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima
javljajusve intenzivniji toplinski valovi i suše.
One se događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje
teško prilagođavaju. Mnoge kopnene, slatkovodne i
morske vrste već su se preselile na nova staništa.
Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje
nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će
izložene povećanom riziku od izumiranja.
A štomimožemonapravitidapomognemoZemlji?
Biti ekološki osviješten i nije tako teško. Postoji mnogo
malih stvari koje svakodnevno možemo raditi, a pomažu
očuvanju naše planete.
Evo par ideja:
 Jedite više lokalno i ekološki
uzgojene hrane
 Odvajajte otpad i reciklirajte ga
 Pažljivo trošite vodu
 Gasite svjetla kada vam nisu potrebna
 Ne bacajte smeće u prirodu
 Više koristite papirnatu ambalažu, a manje onu plastičnu
 Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti
 Manje trošite papir, npr. račune plaćajte preko interneta
 Manje se vozite automobilom, a više koristite bicikl
 Svakog proljeća posadite jedno drvo
Upamti! Tisuća ima 3 nule,
milijun ima 6 nula,
a milijarda ima 9 nula.
1. Zemlja, the Earth – što se
skriva iza imena?
Merkur, Venera, Saturn,
Neptun. Jeste li primijetili kako
su svi spomenuti planeti
imenovani po bogovima i
božicama iz rimske mitologije?
Naziv Earth ima saksonsko i
germansko podrijetlo. Ima
indoeuropski korijen „er“ koji je
rezultirao prirodnim formacijama riječi ertho i erde u
germanskom, aarde u nizozemskom i earth u engleskom
jeziku.
Earth je zapravo drevni naziv za tlo, tj. zemlju, koji se i u
Hrvatskoj zadržao do danas kao naziv i za tlo i za planet.
2. Je li Zemlja živa?
Zemlja nije samo mjesto gdje sva
bića mogu preživjeti i prosperirati,
nego je se ponekad smatra i
velikim živućim organizmom.
Gaia hipoteza tvrdi da je Zemlja
organski sustav koji ima
sposobnost samoregulacije da
podržava život kakav poznajemo.
U tijeku su istraživanja koja teže k dokazivanju da doista
postoji sustav koji povezuje biološke i fizičke procese
među bićima koja nastanjuju Zemlju. I sa svim napredcima
na poljima vezanima uz Zemlju, bliži smo otkrivanju je li
Zemlja zapravo samoregulirajući živi organizam.
3. Zemljin ožiljak
Ande su vrlo popularne jer su
najveći i najdulji planinski
lanac na Zemlji. Smještene su
duž zapadnog dijela Južne
Amerike i duljina im je 4 300
milja (7 000 km), širina 420
milja (700 km). Protežu se
preko sedam država:
Argentinu, Čile, Peru, Boliviju,
Kolumbiju, Venecuelu i
Ekvador.
Vrlo su impresivne, ali one su zapravo dio
Srednjoatlantskog hrpta, većina kojeg se nalazi ispod
površine mora. Zapravo, on se smatra najvećom
geološkom osobinom Zemlje i ima duljinu od 6 200 milja, tj.
više od 9 900 km.
4. Eksplozivnačinjenica
Još jedna zanimljiva osobina Zemlje je ta da ima skoro 500
vulkana. Oko 80% Zemlje, ispod i iznad površine mora,
vulkanskog je podrijetla.
5. Blizanka Theia
Jedna od najfascinantnijih
činjenica o Zemlji je ta da je
nekad imala planet blizanac
pod nazivom Theia. Prije
otprilike 4.5 milijarde godina,
svemirsko tijelo za koje se
smatra da je bilo veličine
Marsa svoju orbitu je dijelilo sa Zemljom. Ubrzo je uslijedio
sudar koji je rezultirao formiranjem Mjeseca.
6. Zemlja se uvijek kreće
Za nekih 25 milijuna godina
stvorit će se superkontinent,
zahvaljujući konstantnim
kretanjima tektonskih ploča.
Kretanje se razlikuje od
kontinenta do kontinenta. U
Tihom oceanu se ploče kreći
brže, oko 4cm godišnje, dok se
na sjeveru Atlantika kreću oko cm
godišnje.
7. Povijest zagađenja
Negdje između kasnog 18. i ranog 19. stoljeća došlo je do
procvata Prve industrijskerevolucije diljem svijeta. Ona
nije donijela
samo ekonomsku
promjenu, nego i
promjene u
okolišu.
Proizvedeni su
novi zagađivači
koji su utjecali na
vodu, zrak i tlo.
Novi prirodni resursi su bili iskorištavani i iscrpljeni u tom
periodu što je na kraju rezultiralo propadanjem okoliša u
astronomskim razmjerima.
Što mi možemo učiniti po tom pitanju? Sve započinje
edukacijom – kroz razumijevanje zanimljivih činjenica o
Zemljinim nevjerojatnim osobinama možemo potaknuti
njeno očuvanje i uživati u njenim čudima još mnogo
godina.
8. Boja Zemlje
Zemlju se često još naziva
Plavim planetom. Astronauti
koji su prvi putovali u Svemir
opisali su cjelinu Zemlje kao
plavu. To je zato što 71%
Zemlje pokrivaju vodena
tijela.
9. Zemlja je vruća
Osim Sunca koje je
primarni izvor topline za
Zemlju, ljudi bi teoretski
mogli preživjeti bez njega
jer je Zemljina jezgra
dovoljno vruća da pruži
energiju naseljenicima.
Procijenjeno je da je temperatura jezgre između 5 000 i 7
000°C. Toplina jezgre je jednaka toplini površine Sunca.
10. Jedinstvenatektonika
Zemlja je jedini planet u
Sunčevom sustavu koji ima
tektonske ploče.
11. Zvjezdana prašina
Postoji otprilike 30 000 tona
svemirskih čestica i prašine koje
godišnje ulaze u Zemljinu
atmosferu. Srećom, većina toga
izgori kada uđe u atmosferu, što
završava „zvijezdama
padalicama“, umjesto
kraterima.
12. Zemlja nije okrugla
Točan opis Zemljinog
oblika je sferoid spljošten
na polovima. Rotiranje
Zemlje rezultira
centrifugalnom silom koja
je uzrok Zemljinom obliku
diska.
13. Voda je važna
Iako
je voda detektirana
na obližnjim
planetima, samo ona
na Zemlji se može
naći u 3 različita
stanja – tekućem,
tvrdom i plinovitom.
14. Dulji dani su ispred nas
Trenutno dani traju otprilike 24
sata, ali očekuje se da će se za
250 milijuna godina dan produljiti
za barem 1 i pol sat zbog sporije
rotacije Zemlje oko svoje osi.
15. Najsjajnijaod svih
Iako je poznato da je
Venera najsjajnije nebesko
tijelo, Zemlja je zapravo
sjajnija kada je se gleda iz
Svemira. Voda je taj faktor
koji Zemlju čini
najsjajnijom u Mliječnoj
stazi.
16. Zemlja se kreće
Pritisak koji se oslobađa iz
Zemljine jezgre i stalno kretanje
tektonskih ploča rezultira skoro 1
milijunom potresa godišnje,
većina kojih nikad nije
zabilježena seizmometrima.
17. Brzina svjetlosti
Točno 8 minuta i 20 sekundi
treba Sunčevom svjetlu da
stigne do Zemlje. To znači
da je toplina i svjetlost koju
osjećamo i vidimo za toplih,
sunčanih dana, zapravo
Sunčeva energija od prije 8
minuta.
18. Brzine Zemlje
Zemljina površina se okreće oko vlastite osi brzinom od 1
000 milja (1 600 km) po satu. Kao posljedica toga, planet
putuje kroz Svemir brzinom od 66 700 milja (106 700 km)
po satu. Kako to da ne
osjećamo da se naš
planet kreće takvim
vrtoglavim brzinama? To
je zato što se Zemlja
okreće stalnom brzinom,
a i djelomično je razlog
Zemljina gravitacija.
19. Četiri godišnja doba
Pojava četiri godišnja doba
nije nikako povezana sa
Zemljinom udaljenošću od
Sunca, nego s činjenicom da
se Zemlja naginje ustranu.
To naginjanje iznosi 23.4
stupnja i očekuje se da će se
promijeniti s vremenom.
20. Prvo slikanjeZemlje
Prva fotografija Zemlje iz
Svemira snimljena je na
visini od 65 milja (104 km)
pomoću 35-milimetarske
kamere koju je nosio
Sputnik 2. To je bilo 1957.
godine kada je prvo relativno kvalitetno fotografiranje
omogućeno, zahvaljujući inženjeru Clydeu Hollidayu koji je
izumio potrebnu kameru.
21. Zemljina jezgra
Jezgra se nalazi nekih 3
700 milja (5 900 km) od
površine Zemlje. Unutarnja
jezgra je sačinjena od krute
legure željeza i nikla.
22. Razlika u gravitaciji
Razlika u gravitaciji se
očituje diljem svijeta,
ovisno o udaljenosti
lokacije od Zemljine
jezgre. To znači da
činjenica jesmo li u
nekom trenu teži ili lakši
ovisi o lokaciji na kojoj se
nalazimo na Zemlji, iako
to nikada ne osjećamo.
23. Postoci vode
Oceani čine 97% vode na Zemlji,
dok slatke vode, rezervoari i slatka
voda za opskrbu čine preostalih
3%.
24. Satelit i pratitelji
Mjesec nije jedino
nebesko tijelo koje rotira
oko našeg planeta.
Asteroidi 3753 Cruihne i
2002 AA29 također
rotiraju oko Zemlje.
25. Naš jedini dom
Iako se svemirske misije
šalju u daleki Svemir već
nekoliko desetljeća, ti
programi su prvenstveno
programirani da traže
vanzemaljski život i da
istražuju Svemir. Još
uvijek nema mogućnosti
za nastanjivanje, pa čak
ni na najbližem planetu – Marsu.
Za sada, Zemlja je
jedino nastanjivo
mjesto u cijelome
Svemiru. Za sada.
Ove zanimljive činjenice o svijetu zasigurno mogu pomoći
ljudima da i dalje sudjeluju u spašavanju naše drage
Zemlje.
Make It Green
Lives are crying because it's not clean.
Earth is dying because it's not green...
Earth is our dear Mother; don't pollute it.
She gives us food and shelter; just salute it...
WithGlobal Warming, it's in danger.
Let's save it by becoming a strong ranger...
Withdying trees and animals, it's in sorrow.
Make green today and green tomorrow...
Withmelting snow, one day it will sink.
How can we save it? Just think...
Trees are precious, preserve them.
Water is a treasure, reserve it...
Grow more trees; make Mother Earth green.
Reduce pollution and make her a Queen.

More Related Content

Similar to Zelen - san na Zemljin dan

Similar to Zelen - san na Zemljin dan (7)

Dan planeta zemlje
Dan planeta zemljeDan planeta zemlje
Dan planeta zemlje
 
Neptun prezentacija
Neptun prezentacijaNeptun prezentacija
Neptun prezentacija
 
Cas 63.Suncev sistem
Cas 63.Suncev sistemCas 63.Suncev sistem
Cas 63.Suncev sistem
 
S v e m i r
S v e m i rS v e m i r
S v e m i r
 
Svemir i održivost.pdf
Svemir i održivost.pdfSvemir i održivost.pdf
Svemir i održivost.pdf
 
Teorija velikog praska.docx
Teorija velikog praska.docxTeorija velikog praska.docx
Teorija velikog praska.docx
 
Tehnologija
TehnologijaTehnologija
Tehnologija
 

Zelen - san na Zemljin dan

  • 1.
  • 2. Dan planeta Zemlje u gotovo svim zemljama svijeta obilježava se 22. travnja, a ova godina je ipak posebna jer se obilježava 50. obljetnica. Prvi put ovaj je događaj obilježen na taj dan 1970. u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Američki senator Gaylord Nelson godinu dana prije zgrozio se nad posljedicama izljeva nafte uz obalu Kalifornije te se, vrativši se u američki parlament, izborio da se 22. travnja proglasi nacionalnim danom proslave planeta Zemlje. Naziv Earth Day prvi je puta upotrijebio gradonačelnik San Francisca u proglasu 1969. kojim je odlučeno da se na području tog grada taj datum slavi kao Dan planeta Zemlje. Ujedinjeni Narodisu prije deset godina ovaj dan proglasili međunarodnim, a obilježava se u 190 zemalja diljem svijeta, svake godine s posebnim fokusom na određeni problem, ali uvijek jednakim ciljem – razmišljanjem o čovjekovom štetnom učinku na okolišu i njegovim smanjivanjem.
  • 3. PrviDanplaneta obilježenvelikimakcijama Prvi Dan planeta Zemlje 1970. pokrenuo je val akcija, uključujući donošenje značajnih zakona o okolišu u SAD. Kao odgovor doneseni su brojni akti o čistom zraku i vodi te ugroženim vrstama životinja i biljaka, a ubrzo je bila stvorena i Agencija za zaštitu okoliša (EPA). Prateći Ameriku, brojne države su nedugo zatim počele usvajati slične zakone. Ovaj datum još uvijek ima ogroman međunarodni značaj, a 2016. godina je bila posebna jer je baš tada stupio na snagu povijesni Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
  • 4. Klimatskepromjene-ovogodišnjatema Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo. Posljedice klimatskihpromjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljajusve intenzivniji toplinski valovi i suše. One se događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa.
  • 5. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja. A štomimožemonapravitidapomognemoZemlji? Biti ekološki osviješten i nije tako teško. Postoji mnogo malih stvari koje svakodnevno možemo raditi, a pomažu očuvanju naše planete.
  • 6. Evo par ideja:  Jedite više lokalno i ekološki uzgojene hrane  Odvajajte otpad i reciklirajte ga  Pažljivo trošite vodu  Gasite svjetla kada vam nisu potrebna  Ne bacajte smeće u prirodu  Više koristite papirnatu ambalažu, a manje onu plastičnu  Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti  Manje trošite papir, npr. račune plaćajte preko interneta  Manje se vozite automobilom, a više koristite bicikl  Svakog proljeća posadite jedno drvo
  • 7. Upamti! Tisuća ima 3 nule, milijun ima 6 nula, a milijarda ima 9 nula.
  • 8.
  • 9.
  • 10. 1. Zemlja, the Earth – što se skriva iza imena? Merkur, Venera, Saturn, Neptun. Jeste li primijetili kako su svi spomenuti planeti imenovani po bogovima i božicama iz rimske mitologije? Naziv Earth ima saksonsko i germansko podrijetlo. Ima indoeuropski korijen „er“ koji je rezultirao prirodnim formacijama riječi ertho i erde u germanskom, aarde u nizozemskom i earth u engleskom jeziku. Earth je zapravo drevni naziv za tlo, tj. zemlju, koji se i u Hrvatskoj zadržao do danas kao naziv i za tlo i za planet. 2. Je li Zemlja živa? Zemlja nije samo mjesto gdje sva bića mogu preživjeti i prosperirati, nego je se ponekad smatra i velikim živućim organizmom. Gaia hipoteza tvrdi da je Zemlja organski sustav koji ima sposobnost samoregulacije da podržava život kakav poznajemo. U tijeku su istraživanja koja teže k dokazivanju da doista postoji sustav koji povezuje biološke i fizičke procese među bićima koja nastanjuju Zemlju. I sa svim napredcima na poljima vezanima uz Zemlju, bliži smo otkrivanju je li Zemlja zapravo samoregulirajući živi organizam.
  • 11. 3. Zemljin ožiljak Ande su vrlo popularne jer su najveći i najdulji planinski lanac na Zemlji. Smještene su duž zapadnog dijela Južne Amerike i duljina im je 4 300 milja (7 000 km), širina 420 milja (700 km). Protežu se preko sedam država: Argentinu, Čile, Peru, Boliviju, Kolumbiju, Venecuelu i Ekvador. Vrlo su impresivne, ali one su zapravo dio Srednjoatlantskog hrpta, većina kojeg se nalazi ispod površine mora. Zapravo, on se smatra najvećom geološkom osobinom Zemlje i ima duljinu od 6 200 milja, tj. više od 9 900 km. 4. Eksplozivnačinjenica Još jedna zanimljiva osobina Zemlje je ta da ima skoro 500 vulkana. Oko 80% Zemlje, ispod i iznad površine mora, vulkanskog je podrijetla.
  • 12. 5. Blizanka Theia Jedna od najfascinantnijih činjenica o Zemlji je ta da je nekad imala planet blizanac pod nazivom Theia. Prije otprilike 4.5 milijarde godina, svemirsko tijelo za koje se smatra da je bilo veličine Marsa svoju orbitu je dijelilo sa Zemljom. Ubrzo je uslijedio sudar koji je rezultirao formiranjem Mjeseca. 6. Zemlja se uvijek kreće Za nekih 25 milijuna godina stvorit će se superkontinent, zahvaljujući konstantnim kretanjima tektonskih ploča. Kretanje se razlikuje od kontinenta do kontinenta. U Tihom oceanu se ploče kreći brže, oko 4cm godišnje, dok se na sjeveru Atlantika kreću oko cm godišnje. 7. Povijest zagađenja Negdje između kasnog 18. i ranog 19. stoljeća došlo je do procvata Prve industrijskerevolucije diljem svijeta. Ona nije donijela samo ekonomsku promjenu, nego i promjene u okolišu. Proizvedeni su novi zagađivači koji su utjecali na vodu, zrak i tlo.
  • 13. Novi prirodni resursi su bili iskorištavani i iscrpljeni u tom periodu što je na kraju rezultiralo propadanjem okoliša u astronomskim razmjerima. Što mi možemo učiniti po tom pitanju? Sve započinje edukacijom – kroz razumijevanje zanimljivih činjenica o Zemljinim nevjerojatnim osobinama možemo potaknuti njeno očuvanje i uživati u njenim čudima još mnogo godina. 8. Boja Zemlje Zemlju se često još naziva Plavim planetom. Astronauti koji su prvi putovali u Svemir opisali su cjelinu Zemlje kao plavu. To je zato što 71% Zemlje pokrivaju vodena tijela.
  • 14. 9. Zemlja je vruća Osim Sunca koje je primarni izvor topline za Zemlju, ljudi bi teoretski mogli preživjeti bez njega jer je Zemljina jezgra dovoljno vruća da pruži energiju naseljenicima. Procijenjeno je da je temperatura jezgre između 5 000 i 7 000°C. Toplina jezgre je jednaka toplini površine Sunca. 10. Jedinstvenatektonika Zemlja je jedini planet u Sunčevom sustavu koji ima tektonske ploče. 11. Zvjezdana prašina Postoji otprilike 30 000 tona svemirskih čestica i prašine koje godišnje ulaze u Zemljinu atmosferu. Srećom, većina toga izgori kada uđe u atmosferu, što završava „zvijezdama padalicama“, umjesto kraterima. 12. Zemlja nije okrugla Točan opis Zemljinog oblika je sferoid spljošten na polovima. Rotiranje Zemlje rezultira centrifugalnom silom koja je uzrok Zemljinom obliku diska.
  • 15. 13. Voda je važna Iako je voda detektirana na obližnjim planetima, samo ona na Zemlji se može naći u 3 različita stanja – tekućem, tvrdom i plinovitom. 14. Dulji dani su ispred nas Trenutno dani traju otprilike 24 sata, ali očekuje se da će se za 250 milijuna godina dan produljiti za barem 1 i pol sat zbog sporije rotacije Zemlje oko svoje osi. 15. Najsjajnijaod svih Iako je poznato da je Venera najsjajnije nebesko tijelo, Zemlja je zapravo sjajnija kada je se gleda iz Svemira. Voda je taj faktor koji Zemlju čini najsjajnijom u Mliječnoj stazi.
  • 16. 16. Zemlja se kreće Pritisak koji se oslobađa iz Zemljine jezgre i stalno kretanje tektonskih ploča rezultira skoro 1 milijunom potresa godišnje, većina kojih nikad nije zabilježena seizmometrima. 17. Brzina svjetlosti Točno 8 minuta i 20 sekundi treba Sunčevom svjetlu da stigne do Zemlje. To znači da je toplina i svjetlost koju osjećamo i vidimo za toplih, sunčanih dana, zapravo Sunčeva energija od prije 8 minuta. 18. Brzine Zemlje Zemljina površina se okreće oko vlastite osi brzinom od 1 000 milja (1 600 km) po satu. Kao posljedica toga, planet putuje kroz Svemir brzinom od 66 700 milja (106 700 km) po satu. Kako to da ne osjećamo da se naš planet kreće takvim vrtoglavim brzinama? To je zato što se Zemlja okreće stalnom brzinom, a i djelomično je razlog Zemljina gravitacija.
  • 17. 19. Četiri godišnja doba Pojava četiri godišnja doba nije nikako povezana sa Zemljinom udaljenošću od Sunca, nego s činjenicom da se Zemlja naginje ustranu. To naginjanje iznosi 23.4 stupnja i očekuje se da će se promijeniti s vremenom. 20. Prvo slikanjeZemlje Prva fotografija Zemlje iz Svemira snimljena je na visini od 65 milja (104 km) pomoću 35-milimetarske kamere koju je nosio Sputnik 2. To je bilo 1957. godine kada je prvo relativno kvalitetno fotografiranje omogućeno, zahvaljujući inženjeru Clydeu Hollidayu koji je izumio potrebnu kameru. 21. Zemljina jezgra Jezgra se nalazi nekih 3 700 milja (5 900 km) od površine Zemlje. Unutarnja jezgra je sačinjena od krute legure željeza i nikla.
  • 18. 22. Razlika u gravitaciji Razlika u gravitaciji se očituje diljem svijeta, ovisno o udaljenosti lokacije od Zemljine jezgre. To znači da činjenica jesmo li u nekom trenu teži ili lakši ovisi o lokaciji na kojoj se nalazimo na Zemlji, iako to nikada ne osjećamo. 23. Postoci vode Oceani čine 97% vode na Zemlji, dok slatke vode, rezervoari i slatka voda za opskrbu čine preostalih 3%. 24. Satelit i pratitelji Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje rotira oko našeg planeta. Asteroidi 3753 Cruihne i 2002 AA29 također rotiraju oko Zemlje.
  • 19. 25. Naš jedini dom Iako se svemirske misije šalju u daleki Svemir već nekoliko desetljeća, ti programi su prvenstveno programirani da traže vanzemaljski život i da istražuju Svemir. Još uvijek nema mogućnosti za nastanjivanje, pa čak ni na najbližem planetu – Marsu. Za sada, Zemlja je jedino nastanjivo mjesto u cijelome Svemiru. Za sada. Ove zanimljive činjenice o svijetu zasigurno mogu pomoći ljudima da i dalje sudjeluju u spašavanju naše drage Zemlje.
  • 20. Make It Green Lives are crying because it's not clean. Earth is dying because it's not green... Earth is our dear Mother; don't pollute it. She gives us food and shelter; just salute it... WithGlobal Warming, it's in danger. Let's save it by becoming a strong ranger... Withdying trees and animals, it's in sorrow. Make green today and green tomorrow... Withmelting snow, one day it will sink. How can we save it? Just think... Trees are precious, preserve them. Water is a treasure, reserve it... Grow more trees; make Mother Earth green. Reduce pollution and make her a Queen.