3. • Željeznička vozila su vozila koja se kreću po
šinama, predviđena da vuku ili budu vučena od
strane vučnih vozila. Željeznička vozila
namijenjena su prijevozu putnika, roba (tereta)
ili za potrebe željeznice.Ova vozila se povezuju u
jedno ili više vučnih vozila i jedno ili više
vučenih vozila i tada tu skupinu vozila nazivamo
voz.
4. Podjela zeljeznickih vozila
Prema osnovnoj podjeli željeznička vozila dijele se na:
• vučna vozila
• vučena vozila
• vozila za posebne namjene
5. • Vučna vozila su željeznička vozila s vlastitim pogonom
namijenjena za vuču ili guranje drugih vozila, a nekad i
za neposredan prijevoz putnika ili robe
• Vučena vozila su željeznička vozila bez vlastitog pogona,
namijenjena za prijevoz putnika ili robe, a vuku ih vučna
vozila.
• Vozila za vlastite potrebe željeznice služe željeznici za
različita ispitivanja i obavljanje brojnih poslova vezanih
uz održavanje željezničke infrastrukture A u njih
spadaju:
1. grtala i ralice za snijeg
2. dizalice
3. ostala specijalna vozila za vlastite potrebe željeznice
6. Podjela vucnih vozila
• Vučna vozila dijele se prema:
1. vrsti pogona
2. vrsti konstrukcije
3. eksploatacijskoj namjeni
4. dosegu opsluživanja
5. širini kolosijeka i vrsti pruge
7. • Prema vrsti konstrukcije vučna vozila mogu biti
izvedena kao:
1. lokomotive
2. motorni vagoni
3. motorni vozovi
• Lokomotiva je vučno željezničko vozilo namijenjeno vuči
ili guranju vučenih vozila
8. • Prema vrsti pogona tokom historijskog razvoja
su postojali ili postoje sljedeće vrste vučnih
vozila:
1. parna
2. dizelska
3. električna
4. turbinska
9. • Prva parna lokomotiva izgrađena je zbog potrebe da
bi se zamenili konji koji su vukli vagonete
natovarene rudom u rudnicima, a koji su se pokazali
slabi u ovom poslu. Prvom parnom lokomotivom
može se smatrati parna lokomotiva koju je izradio
1804. godine Ričard Trevitik.
10. • Diesel lokomotiva je vrsta vučnog željezničkog
vozila. Sami razvoj ove vrste lokomotiva započeo
je nakon patentiranja Diesel motora od strane
Rudolfa Diesela a prva diesel lokomotiva
konstruirana je u Velikoj Britaniji 1897. godine.
11. • Električna lokomotiva je vrsta vučnog
željezničkog vozila. Ova vrsta lokomotiva za svoj
pogon koristi vučne elektromotore koji se
napajaju preko kontaktne mreže preko
patnografa (oduzimača električne struje)
12. • Turbinska lokomotiva je vrsta vučnog željezničkog
vozila. Ova vrsta lokomotiva za svoj pogon koristi
plinsku turbinu. Prva turbo-motorna lokomotiva
u svetu izrađena je u Švajcarskoj 1941. godine u
fabrici Braun- Boveri
13. Podjela vucenih vozila
• Postoje sljedeće osnovne vrste vučenih vozila:
1. putnički vagoni
2. teretni vagoni
3. vagoni specijalne namjene.
14. • Putnički vagon je željezničko vučeno vozilo
namijenjeno isključivo prijevozu putnika i
davanju usluga putnicima od strane prijevoznika
15. • Putnički vagoni mogu biti izvedeni sa odjeljcima
i hodnikom sa jedne strane, sa odjeljcima i
hodnikom u sredini i bez odjeljaka .
16. Prema osnovnoj podjeli u putničke vagone
spadaju:
• vagoni sa sjedalima
• vagoni sa ležajevima
• vagoni za spavanje
• vagoni za ručavanje
• vagoni sa bifeom
• vagoni za prijevoz pošte
17.
18. • Teretni vagon je željezničko vučeno vozilo
namijenjeno isključivo prijevozu tereta.Prema
izvedbi voznog stroja teretni vagoni mogu biti:
• dvoosovinski
• troosovinski
• s okretnim postoljima (četiri ili više osovina)
19. Prema osnovnoj podjeli teretne vagone
možemopodijeliti na:
1. zatvorene vagone
2. otvorene vagone sa visokim ili niskim
stranicama
3. vagoni platoi (labudice)
4. specijalni teretni vagoni
5. vagoni hladnjače
6. vagoni cisterne
7. vagoni sa spremnicima
22. Infrastruktura zeljeznickog transportnog sistema
sastoji se od :
1. tracnice
2. glavni djelovi pruge
3. Skretnice
4. kolosjecni pricvrsni pribor
5. gradjevine za zastitu pruge
6. Tuneli
7. zeljeznicki kolodvor
23. • Tračnice su element gornjeg ustroja pruge koji nosi
pružna vozila i usmjeruje ih u određenom pravcu.
One primaju izravna opterećenja od vozila te ih
prenose na prag i podlogu.
Njihova uloga je:
– da služe kao nosač opterećenja koja na njih
prenose vozila
– da usmjeruju kretanje vozila.
24. • Željezničku prugu cine:
– pružne građevine,
– gornji ustroj pruge,
– signalno-sigurnosni uređaji,
– telekomunikacijski uređaji,
– elektroenergetski uređaji,
– ostala postrojenja i uređaji,
– zemljište pružnog pojasa,
– zračni prostor iznad gornjeg ruba tračnice
25. • Skretnice su konstrukcije željezničkog gornjeg
ustroja koje omogućuju nesmetan prijelaz
željezničkih vozila i cijelih vozova s jednoga
kolosijeka na drugi.
• Glavni dijelovi skretnice su:
– prijevodnički uređaj
– međutračnice
– srcište
26. • Postoji velik broj različitih tipova pričvršćenja.
Pojavom novih gradiva pojavljuju se i novi tipovi
koji zadovoljavaju nove potrebe i zahtjeve. Izbor
pričvršćenja ovisi o kvaliteti i strukturi pruga.
27. • Pruga kao cjelina može biti ugrožena nepogodama
uzrokovanim hidrološkim, atmosferskim, geološkim i
seizmičkim utjecajima na užem i širem području uz
pruge kao što su:
– bujice,
– rijeke,
– jezerski i morski valovi,
– vjetrovi,
– snježni nanosi,
– padinski kameni odroni,
– snježne lavine,
– klizišta i drugo.
• Pruga se od ovih ugrožavajućih pojava zaštićuje
posebnim građevinama, samostalno ili kombinirano s
drugim umjetnim ili prirodnim tvorevinama koje nisu
građevine.
28. • Tuneli su podzemne građevine u obliku cijevi koje
imaju ulaz i izlaz. Poprečni presjek tunela najčešće
potkovasti ili kružni.
Potkovasti tuneli sastoje se od sljedećih glavnih
konstruktivnih dijelova:
– tjemenog svoda (kalote)
– upomjaka
– podnožnog svoda
29. • Kolodvori imaju važnu ulogu u funkcioniranju
željezničkoga prometa jer su to službena mjesta na
kojima se obavlja pokretanje i zaustavljanje
(zadržavanje) vozova radi ukrcaja ili iskrcaja
putnika, utovara ili istovara robe, križanja i
preticanja vlakova, manevarski rad i razvrstavanje
vagona, te obavljaju radnje nužne za pravilno i
sigurno odvijanje prometa
