Kada se govorio idejama panslavizma pojedini događaji su uticali na njihovo
formiranje i razvitak.
• Aleksandar Hercen uporedjuje zapadnu Evropu sa Rimskim
carstvom,predviđa njegov pad i uspon slovenskog sveta.Misija Rusije bila bi
da osvoji Carigrad i ujedini sve slovenske narode pod njenu moc.
• Bakunjin je bio za oslobađanje svih slovenskih naroda i za formiranje jedne
“velike sveslovenske,mocne,i slobodne federacije”
• Adam Cartorijski koji je bio u ruskoj sluzbi zajedno sa svojim saradnikom
Vasilijem Fjodorovičem Malinovskim sastavlja nacrt slovenske federacije sa
Rusijom na celu koja bi obuhvatala sve sloveske zemlje kao i Rumuniju.
• Srednjoevropske revolucije koje izbijaju 1848 u Habzburškoj monarhiji sa
sredistem u Becu,Budimpesti i Pragu po mnogo cemu su drukcije od
tadasnjih revolucija u Zapadnoj Evropi.
U martu 1848u Pešti su na ulice izasli
mladi intelektualic koji su se borili za
slobodu
i tadasnjeg feudalnog poretka Austro-
Ugarske.Zahtevi naroda su bili izneti u
12 tačaka.Iz takvih zahteva su nastali
aprilski zakoni.U leto 1849. Madjari su
poraženi a mnoge pristalice revolucije
bivaju pogubljenje.
U to vreme pocinje i hrvatski
nacionalni preporod i formulisan je
hrvatski nacionalni program koji se
oslanjao na razdoblje ilirskog pokreta.
Iako nikada nije
sproveden,Sanstefanskimir je imao
dalekosežne posledice za juzne
slovene i njihove odnose sa
Rusijom.Neravnopravani tretman
balkanskih naroda je pogoršao njihovo
suparništvo I poceo da ih odaljava od
Rusije.
Po misljenju srpskih vodja to je bila
velika nepravda koju su nametnuli Rusi.
Ovaj događaj je uticao da knez Milan
Obrenovic I ministar spoljnih poslova
Jovan Ristić koji su do San Stefana bili
odani Rusiji izvrse zaokret ka
prozapadnoj spoljnoj politici.
Odredbe ovog sporazuma su bile
ponistene Berlinskim kongresom koji je
bio održan iste godine.
U Oktobru 1956stotine hiljada Madjara je
ustalo protiv komunisticke vlade.Sve je
pocelo kao skup studenata Tehnickog
unerveziteta koji su se okuplili na BEM trgu u
Budimpesti.
Na pocetku protest je bio miran do trenutka
kada je policija pucala i pobila hiljade ljudi.
Sovjeti su ubrzo reagovali i antisovjetski
ustanak je bio u krvi ugusen.
Praško proleće jebilo razdoblje politicke
liberalizacije koje je pocelo u januaru 1968. i
zavrsilo se u avgustu iste godine.
Razlozi koji su doveli do njegovog pocetka imali
su korene u ranijim vremenima.
Komunizam se učvrstio u Čehoslovačkoj od
1948. ,a njegova popularnost je proisticala iz
cinjenice da je na kraju II sv. rata na osnovu
potpisanog sporazuma izmedju Staljina,Cerčila i
Ruzvelta Prag oslobodila Crvena armija.Ništa
manje vazan razlog krio se u secanju Čeha na
Mihenski sporazum iz 1938. kada je Sudetska
oblast uz saglasnost Engleske I Francuske bila
ustupljena Hitleru tj. priklučena
Nemačkoj.Odnos prema postojećem rezimu se
promenio od sredine šezdesethih godina kada
je tadašnji lider Komunisticke partije
Aleksandar Dubček dobio široku podrsku
drustva uključujući i radničku klasu za svoje
reforme.
Kako se Čehoslovacka nalazila u sredini
odbrambene linije Varšavskog pakta,njen
prelazak na suprotnu stranu je za SSSR bio
neprihvatljiv u vreme hladnog rata.
To je izazvalo ostru reakciju SSSR-a koji je
zajedno sa vojskama 5 zemalja Varšavskog pakta
u Oktobru 1968 izvršio okupaciju
Čehoslovačke.