1. GRADITELJSKA, PRIRODOSLOVNA I RUDARSKA ŠKOLA
VARAŽDIN
Program: arhitektonski tehničar
Školska godina: 2015./2016.
RUKOMET
SEMINARSKI RAD IZ RAČUNALSTVA
Učenica:
Helena Kišur, 1.f
Varaždin, ožujak 2016.
2. 2
Sadržaj
1. UVOD ................................................................................................................................... 3
2. POVIJEST RUKOMETA ...................................................................................................... 4
2.1. Povijest rukometa u Hrvatskoj ........................................................................................ 4
2.2. Uspjesi muške rukometne reprezentacije ........................................................................ 7
2.3. Međunarodni uspjesi hrvatskih klubova.......................................................................... 9
3. RUKOMETNI TEREN I OPREMA.................................................................................... 11
3.1. Rukometni teren ............................................................................................................ 11
3.2. Rukometna lopta............................................................................................................ 14
4. OSNOVNA PRAVILA RUKOMETA ................................................................................ 15
4.1. Napad............................................................................................................................. 16
4.2. Obrana ........................................................................................................................... 16
4.4. Sudci.............................................................................................................................. 19
5. OZLJEDE............................................................................................................................. 21
6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 23
LITERATURA......................................................................................................................... 24
3. 3
1. UVOD
Kroz ovaj seminarski rad obradit ću povijest rukometa s naglaskom na hrvatsku
rukometnu povijest, prikazati uspjehe muške rukometne reprezentacije i klupske uspjehe
hrvatskih klubova u europskim natjecanjima…
Upoznat ću Vas s osnovnim pravilima rukometa, osnovama rukometne taktike,
osnovama rukometnog suđenja.
Iako je rukomet najgrublji sport na svijetu (s najviše ozljeda), ja ga volim.
Trenirajući rukomet stekla sam nove prijatelje, upoznala sve krajeve Lijepe naše i
susjednih država. Stoga se nadam da ću i na Vas prenesti dio te ljubavi.
Uz sve navedeno prva ikada odigrana utakmica u Hrvatskoj odigrana baš u Varaždinu.
Stoga se može reći da je Varaždin koljevka hrvatskog rukometa.
4. 4
2. POVIJEST RUKOMETA
Rukomet se igrao još krajem 19. stoljeća u Danskoj, a prva zabilježena utakmica
odigrana je u Nyborgu 1897. godine, po ideji profesora tjelesnog odgoja Rasmusa Nicolaja
Ernsta.
Slična pravila rukometa koristio je i profesor Holger Louis Nielsen, koji je rukomet uveo
u Gimnaziju Ordrup 1898. godine. Profesor Nielsen je ta pravila i zapisao te ih objavio 1906.
godine u svojoj knjizi "Vejledning i håndbold" (Vodič za rukomet). Ova pravila su temelj
modernog dvoranskog rukometa.
Rukomet je standardni olimpijski sport, u programu Olimpijskih igri nalazi se od
Munchena 1972. godine.
2.1. Povijest rukometa u Hrvatskoj
Riječ rukomet prvi je u nas upotrijebio Franjo Bučar, opisujući njemačku igru
schleuderball u časopisu Sokol 1904. godine. Od prvih organiziranih oblika djelovanja 1930.
godine, pa do 1950. godine u Hrvatskoj se isključivo igrao tzv. “veliki rukomet”, na
nogometnom igralištu s jedanaest igrača sa svake strane, odnosno hazena. Pojavom “malog
rukometa” 1950. godine, “veliki rukomet” prestao se igrati 1958. godine. Jedini preostali
rukomet, više nije bilo potrebe nazivati “mali”, nego jednostavno – rukomet.
Prvu rukometnu utakmicu odigrali su 29. svibnja 1930.godine nakon jednogodišnjeg
vježbanja, učenici Državne realne gimnazije u Varaždinu pod vodstvom nastavnika tjelesnog
odgoja Zvonimira Suligoja. U Zagrebu rukomet igraju učenici 1. državne muške realne
gimnazije u Klaićevoj ulici na poticaj nastavnika tjelesnog odgoja Vladimira Jankovića.
Hrvatska ženska hazenaška reprezentacija je na 3. igrama osvojila srebrno odličje. To
je odličje bilo prvo odličje na nekom svjetskom prvenstvu koju su osvojile Hrvatice.
5. 5
Prilikom otvaranja Srednjoškolskog igrališta u Zagrebu, 1. lipnja 1935. godine,
rukometnu utakmicu odigrale su srednjoškolske reprezentacije Zagreba i Ljubljane. Utakmica
je završila rezultatom 8 : 3.
Prvo rukometno prvenstvo zagrebačkih srednjih škola odigrano je u školskoj godini
1935/36. Prva međunarodna rukometna utakmica u Hrvatskoj odigrana je 19. lipnja 1939.
godine u Zagrebu između studentskih reprezentacija Zagreba i Graza i završila je rezultatom
2:11. Iste godine osnovane su rukometne sekcije pri tadašnjim zagrebačkim športskih
društvima: 1. hrvatskom građanskom športskom klubu, Hrvatskom športskom klubu Ličaninu
- poslije HŠK Martinovci, Gradskoj elektičnoj centrali Šparti, HŠK Meteoru, HŠK Concordiji,
ŠK Željezničaru - poslije HŠK Trnju i SK Marathonu.
U proljeće 1940. godine formiran je Rukometni radni odbor, koji je organizirao
rukometno prvenstvo Zagreba na kojemu je pobijedio HŠK Meteor.
U listopadu 1941. godine utemeljen je Hrvatski rukometni savez, koji je koordinirao
radom desetak klubova i sve do 1944. godine organizirao državna prvenstva. Prvu utakmicu
hrvatska rukometna reprezentacija odigrala je 14. lipnja 1942. godine s Mađarskom u
Budimpešti (0 : 9).
Nakon 2. svjetskog rata rukometne sekcije počele su djelovati u zagrebačkim
Fiskulturnim društvima: Mladost, Metalac, Akademičar, Grafičar, Slavija, Milicionar i
Lokomotiva. U sklopu 1. fiskulturnog sleta Hrvatske, u Zagrebu je 1945. godine odigrano prvo
rukometno prvenstvo Hrvatske. U prosincu 1946. godine pri Fiskulturnom savezu Hrvatske
(FISAH) osnovan je Odbor za rukomet.
Skupština na kojoj je obnovljen rad Hrvatskog rukometnog saveza održana je 19.
prosinca 1948. godine u Zagrebu. On je sve do 1992. godine nazivan - Rukometni savez
Hrvatske.
Prva ženska rukometna sekcija utemeljena je pri fiskulturnom aktivu 2. Klasične
gimnazije u Zagrebu, a prvu rukometnu utakmicu žene su odigrale 1948. godine. Susrele su se
ekipa 2. Klasične gimnazije i 6. ženske gimnazije. U Splitu je 1949. godine odigrano prvo
žensko rukometno prvenstvo Hrvatske.
Prvi međudržavni susret muških rukometnih reprezentacija odigran je 19. lipnja 1950.
godine u Zagrebu između Jugoslavije i Belgije. Utakmica je završila rezultatom 18 : 3.
6. 6
Slika 1 znak Hrvatskog rukometnog saveza
Slika 2 znak Međunarodne rukometne federacije
Prva utakmica u "malom rukometu" odigrana je 24. veljače 1950. godine između ekipa
Metalca i Maksimira u dvorani Velesajma na Savskoj cesti u Zagrebu.
Prve utakmice ženskih ekipa u "malom rukometu" odigrane su u kolovozu 1951. godine
u Novoj Gradiški. Posljednje natjecanje u saveznoj ligi u "velikom rukometu" za muške
odigrano je u sezoni 1957/58. uz sudjelovanje sedam ekipa, a za žene 1956. godine sa svega tri
ekipe. Državna prvenstva u malom rukometu za muškarce i žene igra se od 1953. godine.
Najviše uspjeha u ligaškom natjecanju kod muških imali su rukometni klubovi: Partizan
(Bjelovar), Zagreb, Prvomajska (Zagreb) i Medveščak (Zagreb), a kod žena: Lokomotiva
(Zagreb) i Podravka (Koprivnica). Natjecanja za rukometni kup igraju se od 1955. godine.
Rukometnom savezu Hrvatske (RSH) je 1992. godine vraćeno izvorno ime Hrvatski
rukometni savez (HRS). Hrvatski rukometni savez član je Međunarodne rukometne federacije
(IHF) od 10. travnja 1992. godine,
a Europske rukometne federacije (EHF) od 23. srpnja 1992. godine.
7. 7
Prvu međunarodnu utakmicu u malom rukometu hrvatska muška reprezentacija je
odigrala 14. siječnja 1991. godine u Zagrebu, u Kutiji šibica. Bila je to prijateljska utakmica
protiv reprezentacije Japana, a završila je neriješenim rezultatom 23:23. Prva međudržavna
utakmica Hrvatske ženske rukometne reprezentacije bila je utakmica između Hrvatske i
Slovenije 1992. godine.
Rukomet se danas u Hrvatskoj igra u muškoj i ženskoj konkurenciji, te u različitim
dobnim skupinama.
2.2. Uspjesi muške rukometne reprezentacije
U razdoblju od 1945. do 1991. godine hrvatska rukometna reprezentacija nije nastupala
samostalno, već su hrvatski igrači u velikom i malom rukometu igrali za jugoslavensku
reprezentaciju. S tom reprezentacijom Hrvati su nastupili na 17 velikih natjecanja i 8 puta bili
među 4 najbolje momčadi, osvojivši pritom 7 medalja od toga 3 zlata.
NATJECANJE GODINA MEDALJA
SVJETSKO PRVENSTVO 1970. BRONCA
OLIMPIJSKE IGRE 1972. ZLATO
SVJETSKO PRVENSTVO 1974. BRONCA
SVJETSKO PRVENSTVO 1982. SREBRO
OLIMPIJSKE IGRE 1984. ZLATO
SVJETSKO PRVENSTVO 1986. ZLATO
OLIMPIJSKE IGRE 1988. BRONCA
Tablica 1 osvojene medalje od samostalnosti Hrvatske
Slika 3 znak Europske rukometne federacije
8. 8
Moderna hrvatska reprezentacija je osnovana 1991. godine, nedugo nakon što je
Hrvatska 1991. godine proglasila samostalnost. Svoje prve međunarodne natjecateljske
utakmice reprezentacija Hrvatske odigrala je u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 1994.
godine, koje je ujedno označilo i njihov prvi nastup na nekom velikom rukometnom natjecanju.
Otkada su hrvatskoj muškoj reprezentaciji odobrena nastupanja na velikim rukometnim
natjecanjima, Hrvatska je propustila samo Olimpijske igre 2000. godine.
Hrvatski rukometaši su od neovisnosti države, a zaključno sa EP 2016., sudjelovali na
27 velikih natjecanja (OI, SP, EP) i 17 puta igrali u polufinalu, osvojivši pritom 13 medalja od
toga tri zlata..
Ako se u obzir uzme i 7 medalja koje je Hrvatska osvojila kao dio Jugoslavije, onda 20
medalja sa velikih natjecanja čini Hrvatsku trećom najtrofejnijom reprezentacijom u povijesti
svjetskog rukometa (iza Njemačke sa 26 medalja i Švedske koja ih ima 22), a sa 6 zlatnih
medalja je svrstava među 5 rukometnih velesila, uz bok Njemačkoj (13 zlata), Francuskoj (10
zlata), Švedskoj (9 zlata) i Rusiji (8 zlata).
NATJECANJE GODINA MEDALJA
EUROPSKO PRVENSTVO 1994. BRONCA
SVJETSKO PRVENSTVO 1995. SREBRO
OLIMPIJSKE IGRE 1996. ZLATO
SVJETSKO PRVENSTVO 2003. ZLATO
OLIMPIJSKE IGRE 2004. ZLATO
SVJETSKO PRVENSTVO 2005. SREBRO
EUROPSKO PRVENSTVO 2008. SREBRO
SVJETSKO PRVENSTVO 2009. SREBRO
EUROPSKO PRVENSTVO 2010. SREBRO
EUROPSKO PRVENSTVO 2012. BRONCA
OLIMPIJSKE IGRE 2012. BRONCA
SVJETSKO PRVENSTVO 2013. BRONCA
EUROPSKO PRVENSTVO 2016. BRONCA
Tablica 2 osvojene medalje nakon priznanja Republike Hrvatske
9. 9
Olimpijska rukometna zlata osvojena 1996. i 2004. godine i dan danas sjaje kao najveća
hrvatska sportska dostignuća ikad. Ta dva zlata, uz dva zlata koja su hrvatski rukometaši i
izbornici osvajali 1972. i 1984. godine predstavljajući Jugoslaviju, izdvajaju Hrvatsku i Rusiju
kao jedine dvije reprezentacije koje su četiri pute bile olimpijske pobjednice. S obzirom da je
Rusija kao samostalna država osvojila samo jedan od tih naslova (ostala 3 kao dio SSSR-a ili
ZND-a), hrvatska rukometna reprezentacija je najslavnija momčad u povijesti rukometnog
olimpizma.
2.3. Međunarodni uspjesi hrvatskih klubova
Osim zapaženih rezultata hrvatske rukometne reprezentacije i hrvatski rukometni
klubovi postigli su na europskom nivou određene uspjehe.
Kup europskih prvaka osvojio je Rukometni klub Partizan (Bjelovar) 1972. godine, a
Rukometni klub Zagreb učinio je to u dva navrata 1992. i 1993 godine.
Ženska ekipa Rukometnog kluba Podravka bila je pobjednik Kupa europskih prvakinja
1996. godine.
Pobjednice Kupa kupova bile su ekipe: Ženski rukometni klub Osijek 1982. i 1983.
godine i Rukometni klub Dalma (Split) 1984. godine.
Pobjednice Kupa IHF bile su ekipe: Rukometnog kluba Trešnjevka 1982. godine i
Rukometnog kluba Lokomotiva 1991. godine.
Uza sve navedene uspjehe hrvatski rukomet se može pohvaliti i da ima najboljeg igrača
svih vremena. Godine 2010. Ivano Balić je proglašen najboljim rukometašem svih vremena po
izboru IHF-a.
10. 10
Slika 4 Ivano Balić1
1 Proglašen jednim od najboljih hrvatskih športaša svih vremena. Prema anketi službene stranice Internacionalne
Rukometne Federacije odnio je naslov najboljeg rukometaša svih vremena ispred Nikole Karabatića i Talanta
Dujšebajeva.
11. 11
Slika 5 rukometni teren
3. RUKOMETNI TEREN I OPREMA
3.1. Rukometni teren
Dimenzije rukometnog terena su dužina 40 metara, a širina 20 m. Teren se sastoji od
polja za igru i dva vratareva prostora (označeni zelenom bojom na slici 4.). Duže se granične
crte zovu uzdužne crte, a kraće granične crte zovu se crte vrata (između vratnica) ili crte izvan
vrata (s vanjskih strana vrata).
Tereni su uglavnom u natkrivenim prostorima ili dvoranama, a podloga je tradicionalno
bio drveni parket, dok se danas koriste umjetni materijali od tvrde gume. Postoje i vanjski tereni,
uglavnom od betona ili asfalta, ali se oni uglavnom ne koriste za natjecanja najvišeg nivoa zbog
opasnosti od padova i ozljeda igrača.
Na terenu se nalaze linije koje određuju pojedine dijelove terena. Na sredini terena se
nalazi linija koja odvaja teren na dvije polovice.
12. 12
Slika 6 linija zamjene igrača i prostor za zamjenu igrača
Slika 7 vrata pogled sprijeda
Pored igrališta u ravnini centra nalazi se zapisnički stol udaljen minimalno 50 cm od
uzdužne linije. Lijevo i desno na 3,5 m udaljenosti od zapisničkog stola uz uzdužnu liniju nalaze
se klupe za pričuvne igrače i isključene igrače, te službene osobe.
Na uzdužnoj liniji ispred klupa označen je prostor za zamjenu igrača.
Na suprotnim stranama terena, i to na kraćim stranicama, nalazi se po jedna vrata (gol),
koja su 2 metra visoka i 3 metra široka. U vratima je razapeta mreža.
13. 13
Slika 9 vratarev prostor
Slika 8 vrata pogled s boka
Ispred svakog gola nalazi se vratarev prostor koji je polukružnog oblika, na prosječnoj
udaljenosti 6 m od gola i označen punom linijom. Taj se prostor od 6 m na terenu osim što je
označen linijom često i oboji drugom bojom, različitom od boje ostatka terena. U taj prostor
nitko osim golmana nema pravo ulaska.
14. 14
Slika 10 rukometna lopta
Na 9 m od gola nalazi se isprekidana polukružna linija tzv. deveterac.
Ispred gola na udaljenosti 7 m nalazi se kratka ravna crta koja označava mjesto
izvođenja kaznenog udarca, tzv. Sedmerca, a na 4 m od gol crte nalazi se oznaka do koje smije
izaći vratar prilikom obrane sedmerca.
3.2. Rukometna lopta
Rukometna lopta mora biti okrugla te izrađena od kože ili umjetnog tvoriva. Površina
joj ne smije biti sjajna ili skliska.
Veličina lopte, odnosno njezin opseg i težina, ovisi o kategorijama natjecanja za koje se
koristi. Tako se lopta obujma 58-60 cm i težine 425-475 g (oznaka - lopta broj 3) koristi za
seniore i kadete (starije od 16 godina), lopta obujma 54-56 cm i težine 325-375 g (oznaka -
lopta broj 2) za seniorke i kadetkinje (starije od 14 godina) te mlađe kadete (12-16 godina), a
lopta obujma 50-52 cm i težine 290-330 g (oznaka - lopta broj 1) za djevojčice (8-14 godina) i
dječake (8-12 godina).
Zbog bolje kontrole lopte u rukometu je dozvoljeno korištenje ljepila za lopte. Igrači
njime mažu prste i loptu.
15. 15
4. OSNOVNA PRAVILA RUKOMETA
Rukomet je ekipni šport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi s po 7 igrača u
polju (6 igrača u polju + 1 golman) na svakoj strani. Ukupno svaka ekipa sa zamjenama broji
16 igrača.
Cilj igre je loptom pogoditi gol, tj. postići pogodak i imati bolji rezultat od protivničke
ekipe. Pogodak je postignut kada lopta prijeđe cijelim obujmom gol crtu.
Slika 11 pogodak
Igra se po dva poluvremena od po 30 ili 20 minuta (ovisno o dobi igrača), momčad koja
postigne više golova je pobjednik. Igrači smiju rukama dodirivati loptu i dodavati se
međusobno, kao i šutirati prema golu. Svaki igrač smije napraviti do tri koraka držeći loptu u
ruci, dok za svaki sljedeći korak mora loptu voditi odbijajući je od poda, ili je mora dodati
suigraču da bi postigao gol.
Svi igrači se slobodno kreću po cijelom terenu, osim u prostoru 6 m ispred oba gola. U
tom prostoru smije stajati samo po jedan član obrambene momčadi koji se naziva vratar
(golman). Ostali igrači smiju iznad prostora od 6 m loptu pokušati uhvatiti ili dodati samo u
skoku, dakle za vrijeme leta.
Dvije osnovne faze igre za svaku momčad su faza napada i faza obrane.
16. 16
4.1. Napad
U pravilu momčad koja napada u fazi napada igra sa: desnim krilom (DK), desnim
vanjskim (DV), srednjim vanjskim (SV), lijevim vanjskim (LV), lijevim krilom (LK) i pivotom
(P). Ujedno to su i nazivi pozicija u napadu.
Slika 12. igračke pozicije u napadu – obrana 6-0
- ekipa u napadu - ekipa u obrani - golman
Naravno to nije pravilo. Postoje mnoge varijacije napada koje ovise o taktici trenera i
profilu igrača kojima raspolaže ekipa. Momčad u napadu će ovisno o formaciji obrane pokušati
naći način da dođu što bliže golu u što povoljniju poziciju za šut na gol.
4.2. Obrana
U obrani se koristi nekoliko različitih varijanti, koje označavaju način postavljanja tj
formacije obrambenih igrača ispred svog prostora od 6 m. Postoji više vrsti obrane. Ove se
najviše koriste.
Slika 12 igračke pozicije u napadu-obrana 6-0
17. 17
Obrana 6-0. U ovoj obrani svih šesti igrača brani se u ravnini ispred crte od 6 m. Na slici
11. crveni se brani obranom 6-0.
Obrana 5-1. Pet igrača u liniji te jedan ispred njih koji pokušava ometati organizatora
igre protivničke momčadi.
Slika 13 igračke pozicije u napadu -obrana 5-1
Obrana 4-2. Četiri igrača na liniji 6 m i dva igrača naprijed.
Slika 14 igračke pozicije u napadu-obrana 4-2
18. 18
Obrana 3-2-1.
Slika 15 igračke pozicije u napadu-obrana 3-2-1
Obrambeni igrači smiju do određene mjere ometati napadače u pokušaju dodavanja
lopte ili šuta na gol. Ako se pri tome služe udarcima ili grubim potezanjem protivnika jedan od
dva suca će dosuditi prekršaj. Za izrazito grube prekršaje može se dobiti kazna žutog ili crvenog
kartona, isključenja na dvije minute ili trajnog isključenja iz igre. Kod isključenja na dvije
minute momčad nema pravo zamjene isključenog igrača za vrijeme trajanja kazne. Prekršaj se
izvodi s mjesta gdje je počinjen osim u dva slučaja: ako je prekršaj napravljen u zoni deveterca
a pri tom nije bilo izrazite prilike za postizanje gola, dosuđuje se tzv. deveterac, koji se izvodi
s isprekidane crte deveterca na mjestu najbliže prekršaju pri tom svi igrači momčadi koja je u
napadu moraju izaći iz deveterca i ako je prekršaj bio u zoni oko 6 m i to u trenutku izrazite
šanse za postizanje pogotka (već upućen šut ili igrač koji je slobodan u izglednoj poziciji za šut
na gol) dosuđuje se kazneni udarac sedmerac. Kod izvođenja sedmerca svi obrambeni igrači
moraju stajati iza prostora deveterca, a jedan napadač upućuje izravni udarac na gol s pozicije
sedam metara.
19. 19
4.4. Sudci
Svaku utakmicu sude dva ravnopravna sudca. Njima pomažu zapisničar i mjeritelj
vremena. Sudci su odgovorni za pregled igrališta i golova. Oni odlučuju s kojom će se loptom
igrati. Prije početka utakmice sudac ždrijeba čiji je prvi napad.
Sudci signaliziraju zviždaljkom i znakovima rukama. Postoji 17 znakova rukom.
Popis znakova rukom:
1. povreda vratareva prostora;
2. pogrešno vođenje;
3. pogreška u koracima, ili držanje lopte duže od tri sekunde
4. hvatanje, držanje ili guranje;
5. udaranje;
6. prekršaj u napadu;
7. ubacivanje – smjer;
8. izbacivanje;
9. slobodno bacanje – smjer;
10. nepoštivanje razmaka od tri metra;
11. pasivna igra;
12. pogodak;
13. opomena (žuti karton) i diskvalifikacija (crveni karton);
14. isključenje na dvije minute;
15. predah (time-out);
16. dopuštenje da dvije osobe (koje imaju pravo nastupa) uđu u igralište tijekom predaha;
17. znak upozorenja za pasivnu igru.
20. 20
Na slikama 15. i 16. prikazani su znakovi rukom koji se najčešće mogu vidjeti za
vrijeme utakmice.
Slika 16 znakovi rukom
Na slici 15. s lijeva na desno prokazani su znakovi rukom za: isključenje 2 minute,
pasivan napad, prekršaj u napadu – probijanje i koraci.
Slika 17 znakovi rukom
Na slici 16. s lijeva na desno prokazani su znakovi rukom za: pogodak, žuti karton –
upozorenje i crveni karton – diskvalifikaciju.
21. 21
5. OZLJEDE
Ozljede su sastavni dio svakog sporta, pa tako i rukometa. Rukomet je kontaktni sport. Prema
broju ozljeda nažalost rukomet je na prvom mjestu od svih sportova i stoga ima epitet „najgrubljeg“
sporta uopće.
Osim modrica i ogrebotina koje su svakodnevna pojava česte su ozljede zglobova, mišića i
tetiva.
Slika 18 ozljede kod rukometaša i rukometašica
Na slici 18. prikazane su najčešće ozljede kod rukometaša i rukometašica. Ispitivanje je
provedeno na uzorku od 8.520 ispitanika u dobi od 14 -45 godina. Kao što vidimo najčešće su ozljede
koljena, ruke i šake, skočnog zgloba i glave.
Vidimo da kod rukometašica trećina ozljeda je ozljeda koljena i ona najzastupljenija.
22. 22
Grafikon 1 postotak ozljeda kod rukometaša
Grafikon 2 postotak ozljeda kod rukometašica
Ozljede Glave
17%
Ozljede ruku i šake
20%
Ozljede koljena
23%
Ozljede skočnog
zgloba
19%
Ostale ozljede
21%
Ozljede rukometaša
Ozljede Glave Ozljede ruku i šake Ozljede koljena Ozljede skočnog zgloba Ostale ozljede
Ozljede glave
13%
Ozljede ruku i šake
20%
Ozljede koljena
32%
Ozljede skočnog
zgloba
22%
Ostale ozljede
13%
Ozljede rukometašica
Ozljede glave Ozljede ruku i šake Ozljede koljena Ozljede skočnog zgloba Ostale ozljede
23. 23
6. ZAKLJUČAK
Hrvatska je već 14 godina uzastopno među 5 najboljih rukometnih reprezentacija na svijetu, te
je najtrofejnija reprezentacija u povijesti hrvatskog sporta. Zahvaljujući uzastopnim uspjesima i
atraktivnoj igri, hrvatski rukometaši su jedini sportaši u Hrvatskoj koji su se uspjeli po popularnosti
približiti hrvatskim nogometašima. Zbog toga se rukomet često smatra neslužbenim nacionalnim
sportom u Hrvatskoj.
Reprezentacija se trenutačno nalazi na 3. mjestu neslužbene rang ljestvice najboljih svjetskih
reprezentacija iza Danske i Francuske, a ispred Španjolske.
Iz toga razloga sve više djece i mladih trenira rukomet.
