Džon Apdajk spada u velike američke pisce 20. veka. Bio je romanopisac, pripovedač, pesnik, književni i umetnički kritičar. Dva puta je dobio Pulicerovu nagradu. Najpoznatiji je po seriji romana o "Zeki" Angstromu, ali i romanima kao što su "Parovi", "Kentaur", "Veštice iz Istvika", "Rodžerova verzija", "Brazil"... Neka njegova dela doživela su filmske ekranizacije.
4. DVA PUTA PULICEROVA NAGRADA
• Džon Apdajk (1932 – 2009) – američki romanopisac, pesnik,
pripovedač, književni kritičar…
• Objavio je više od 20 romana, nekoliko desetina zbirki kratkih priča,
poetske zbirke, umetničke i književne kritike, knjige za decu…
• Za dela “Zeka je bogat” i “Zeka je umro” dobio je Pulicerovu nagradu,
što ga svrstava među četiri pisca koji su više puta osvajali ovo
priznanje (tu je i Vilijam Fokner)
5. “CIKLUS” O ZECU
• Najpoznatija dela kao glavnog junaka imaju običnog čoveka iz srednje
klase, Harija “Zeca” Angstroma.
• Njegov život se kasnije prati tokom nekoliko decenija, od mladosti do
smrti.
• Romanom “Beži Zeko beži”, koji je Apdajka proslavio, on čitaoce izvodi
iz ušuškanosti tadašnje srednje klase (1959) u Americi i uvodi ih u svet
želje, neprilagođenosti, zebnje i traganja za neizrecivim.
• Jedan kritičar će reći da je Apdajk poput Flobera majstor koji nas
očarava pripovedačkim glasom dok nas istovremeno suočava sa
ispraznošću ljudske želje.
6. “PRVORAZREDNI NE TRPE DRUGORAZREDNO”
• Hari Zeka Angstrom u prvom romanu ima 26 godina, nekada je bio
srednjoškolski košarkaški as, a sada je zaposlen kao “demonstrator
magičnih kuhinjskih noževa”.
• Žena mu je alkoholičarka, ima malo dete, kuća mu je puna pepeljara i
neopranih čaša.
• Živi u drugorazrednim okolnostima, bez nade. Ipak, u jednom
trenutku impulsivno beži iz svog doma u pokušaju da se svega
oslobodi.
• Jer “kada neko postigne prvorazredne rezultate u nečemu, nije važno
u čemu, onda mu se nekako neće ništa što je od drugorazredne
važnosti”.
7.
8.
9.
10. BRIGE, STRASTI I PATNJE PROSEČNIH
AMERIKANACA
• Tematski okvir za svoja dela Apdajk je nalazio u američkom malom
gradu i protestantskoj srednjoj klasi.
• Njegovi likovi “često doživljavaju lična previranja i moraju da odgovore
na krize koje se odnose na religiju, porodične obaveze i bračno
neverstvo”.
• Preokupacije su mu brige, strasti i patnje prosečnih Amerikanaca,
seksualnost i senzualni detalji u čijim je opisima živopisni, sočni,
neprevaziđeni majstor.
• U njegovim delima ima nekad naglašene hrišćanske teologije.
11. “PAROVI”
• U poznatom romanu “Parovi” preispituju se same moralne osnove
braka i porodice, neverstvo kao osveženje ili kob, putenost i strast koja
često usmerava htenja kako glavnog junaka, Pita, tako i gotovo svih
ostalih aktera ove priče na preko 800 strana.
• Ljubavni i seksualni čin dočarani su plastično i sa puno, reklo bi se,
raskošnih detalja čije slike podstiču i čulnost samog čitaoca navodeći
ga ponekad, pogotovu sa ove vremenske distance, na relativizaciju
usvojenih etičkih načela.
• Apdajk je, treba se i toga podsetiti, autor koji je jednim delom stvarao
u doba rušenja vekovnih tabua i rađanja seksualne revolucije.
12.
13. “KENTAUR”
• Priča istražuje odnos između depresivnog Džordža Koldvela, školskog
nastavnika, i njegovog anksioznog sina Pitera.
• Mnogi su u ovom odnosu prepoznali autobiografske elemente.
• Džordž je u dobroj meri odustao od života, učenike smatra nesrećnim
i nezainteresovanim za bilo šta.
• Piter obožava Vermera i sanja da postane slikar u Njujorku.
• Jedino što njih dvojica dele jeste želja da pobegnu iz rodnog grada, da
se, poput Zeca, izvuku iz okruženja koje ih guši.
14.
15. “UDAJ SE ZA MENE: ROMANSA”
• Slično kao i u “Parovima” i ovde se se prepliću ljubavne veze
supružnika iz dva različita braka.
• Ljubav Džerija Konanta prema Sali Matijas jeste primarni pokretač
romana.
• Ali, za priču su važni i reakcija njegove žene Rut i Salinog muža
Ričarda…
16.
17. “VEŠTICE IZ ISTVIKA”
• Priča je smeštena u izmišljeni grad Istvik na Rod Ajlendu ranih
sedamdesetih i prati veštice Aleksandru, Džejn i Suki, koje su svoje
moći stekle nakon što su se razvele.
• Sve će poremetiti tajanstveni Deril Van Horn koji kupuje zapuštenu
vilu izvan grada i zavodi svaku od veštica, ohrabrujući njihove
kreativne moći i stvarajući skandal u gradu.
• Te njihove moći dovode do ubistava, a tri veštice se kasnije svete
Derilu jer je za svoju ženu odabrao četvrtu – koja nije veštica.
• Deril beži iz grada, a veštice pozovu svoje idealne muškarce i takođe
napuste grad…
18.
19. “RODŽEROVA VERZIJA”
• Roman u kome se seksualnost prepliće sa incestuoznošću.
• Rodžer Lambert je pedesetogodišnji profesor teologije čiju
tradicionalnu veru u Boga osporava Dejl, evangelistički diplomirani
student koji veruje da može dokazati da Bog postoji pomoću
kompjuterskih nauka.
• Rodžer, međutim, sumnja da je Dejl u ljubavnoj vezi sa njegovom
ženom Ester.
20. …
• Potom se Rodžer sam upušta u vezu sa svojom devetnaestogodišnjom
nećakinjom koja je samohrana majka i u isto vreme ćerka žene koja je
sa Rodžerom imala seksualni odnos dok su bili tinejdžeri, iako mu je
polusestra…
• Dejl postaje depresivan i razočaran kada njegovi kompjuterski podaci
ne ukazuju na postojanje Boga.
• Roman se završava tako što Rodžerova nećakinja (i ljubavnica) napušta
Boston i vraća se roditeljima, a Rodžer i njegova žena postaju staratelji
njene ćerkice…
21.
22. “S”
• O ovom romanu zapisano je da je to “burleska portage za prosvetljenjem i
ljubazna meditacija o američkoj ženskosti”.
• To je priča o Sari Vort, modernoj duhovnoj tragateljici koja se zaljubila u
hinduističkog mistika po imenu Arhat.
• Ona se pridružuje njegovom ašramu u Arizoni i tamo se zajedno sa
hodočasnicima bori da pokori ego i postigne spas i oslobađanje od iluzija.
• Opisuju se njene avanture u pismima i trakama poslatim njenom mužu,
ćerki, bratu, zubaru, frizeru, psihijatru.
• Poruke su vešto osmišljene da održavaju red u svom starom svetu, dok ona
za sebe stvara novi…
23.
24. “BRAZIL”
• Ovo je roman koji sadrži mnogo elemenata magijskog realizma.
• To je još jedna verzija drevne priče o Tristanu i Izoldi, što je tema
mnogih književnih, operskih i baletskih dela.
• Tristao (Tristan), tamnoputi devetnaestogodišnjak iz sirotinjskih četvrti
Rio de Žaneira “špijunira” Izabel Leme, osamnaestogodišnju belu
devojku iz više klase.
• Poklanja joj prsten ukraden od američkih turista.
• Njihov beg u brak vodi ih od urbane banalnosti do brazilskog “Divljeg
zapada”, gde magija još uvek vlada.
25. …
• Muče ih privatnost, nasilje, zatočeništvo i siromaštvo.
• Majka ih proklinje, otac nastoji da ih razdvoji, a nijedan ljubavnik nije
potpuno veran.
• Na kraju, drevne čari menjaju njega u belo, a nju u crno.
• Ipak, Tristan i Izabel smatraju da su jedno drugom sudbinski
predodređeni, jer se razvijaju na načine za koje nikada nisu mislili da
je moguće…
26.
27. “GERTRUDA I KLAUDIJE”
• Varijacija na Šekspirovog “Hamleta” i druge autore koji su se ovom
pričom bavili kroz vekove.
• U Apdajkovoj verziji Gertruda, Hamletova majka, je senzualna,
pomalo zanemarena supruga.
• Klaudije, Hamletov stric, prilično je hrabar, a stari Hamlet neprijatna
kombinacija brutalnog vikinškog napadača i hladno ambicioznog
pollitičara.
• Preljuba između Gertrude i Klaudija je neminovna.
28. …
• Klaudije je ubio svog brata bez Gertrudinog znanja.
• Gertruda zatim ima nagoveštaje o duhu njenog mrtvog muža, a
Klaudije čuje glassine o ponoćnom duhu u oklopu koji luta zidinama.
• Sam princ Hamlet je u romanu još uvek dete i veći deo vremena je
“van scene…”
• Završetak romana događa se mnogo pre no što se završava Šekspirova
tragedija, praktično je bliže njenom početku nego kraju.
29.
30. “POTRAŽI MOJE LICE”
• Roman prati život Houp Čafec, starije umetnice (79 godina), koju
intervjuiše mlada novinarka.
• Tokom intervjua Houp govori o svojim brojnim brakovima, od kojih je
jedan sa poznatim slikarom…
• Pitanja vraćaju Houp u mladost, u burne posleratne dane američke
umetnosti i njene odnose sa umetnicima koji su obeležili jedno
vreme.
• Kako vreme prolazi, Ketrin (novinarka) i Houp pokušavaju da razumeju
jedna drugu uprkos razlici u godinama i iskustvu.
• I suptilno, kako upoznavanje teče, njihov odnos se menja…
31.
32. STIL DŽONA APDAJKA
• Delo Džona Apdajka privuklo je značajnu kritičku pažnju i pohvale.
• Smatra se velikim američkim piscem.
• Prozni stil se odlikuje bogatim, neobičnim, ponekad tajnim rečnikom,
izrečenim u vidu “prevrtljivog, inteligentnog autorskog glasa koji
ekstravagantno opisuje fizički svet, ostajući potpuno u realističkoj
tradiciji”.
• On je opisao svoj stil kao pokušaj “da se svakodnevici pruže njene
prelepe nijanse”.