Ogromna grupabeskičmenjaka.
Žive u morima, slatkoj vodi, a ima i suvozemnih organizama.
Većinom su biljojedi ali ima i grabljivica i parazita.
Mekušci imaju mekano telo i ljušturu koja ga štiti.
Ime im potiče od latinske reči ,,mollis” što znači mekan.
Svaka klasa mekušaca ima poseban plan građe, ali sve klase imaju neke
zajedničke osobine.
PHYLUM MOLLUSKA- MEKUŠCI
3.
Bilateralno simetričniorganizmi.
Telo im se sastoji od: glave, utrobne kese, plašta, stopala i ljušture.
Nervni sistem je ganglioneran.
Krvni sistem je otvorenog tipa.
Celom je slabo razvijen i nalazi se samo oko srca i polnih žlezda.
Ekskrecija se vrši metanefridijama, one krajnje proizvode metabolizma iz
celoma odvode u plaštanu duplju.
Dišu pomoću škrga, pluća ili celom površinom tela.
ZAJEDNIČKE OSOBINE MEKUŠACA
4.
Glava jeodvojena od tela i na njoj se nalaze čula (par tentakula-pipaka sa
ocelama-prostim očima) i usni otvor.
U usnom otvoru je radula, građena od zubića i služi za usitnjavanje hrane.
Iza usnog otvora je ždrelo, koje se dalje nastavlja na jednjak, srednje crevo
u koje se uliva par žlezda-jetra.
Od srednjeg creva, nastavlja se zadnje crevo koje se analnim otvorom izliva
u plaštanu duplju.
U toj duplji su škrge, analni otvor i otvori metanefridija i polnih odvoda.
Na trbušnoj strani tela nalazi se stopalo koje služi za kretanje.
Plašt je kožni nabor koji obavija utrobnu kesu i zatvara plaštanu duplju.
On luči ljušturu koja potpuno ili delimično prekriva telo.
OPŠTI PLAN GRAĐE
Najbrojnija grupa.
Poseduju ljušturu koja je spiralno uvijena oko uzdužne ose i uvojci su spojeni.
Plašt obavija poslednji uvojak i obrazuje plaštanu duplju.
U ljušturi je smeštena utrobna kesa, dok se stopalo i glava nalaze van ljušture,
ali se po potrebi mogu uvući.
Utrobna kesa je spiralno uvijena.
Crevni sistem se završava na prednjem kraju tela analnim otvorom.
Nervni sistem dobija izgled broja osam.
Škrge ili pluća se nalaze na prednjoj strani tela.
PUŽEVI - GASTROPODA
7.
Puževi imajudobro razvijenu glavu.
Na glavi se nalazi dva para pipaka, na dužim pipcima se nalaze oči, a na kraćim
čula dodira i mirisa.
Stopalo je snažno razvijeno, pljosnato i mišićavo.
Ishrana: Mnogi puževi su biljojedi ali ima i mesojeda i onih koji se hrane
trulim otpacima i parazita bodljokožaca.
Žive u slanoj (morski puž golać) i slatkoj vodi (barski puž), ali i na kopnu
(vinogradarski puž).
Puževi su hermafroditi, obrazuju larve trohoforu i veliger
PUŽEVI - GASTROPODA
8.
Stanovnici sumora i slatkoh voda, žive zarivene u podlogu ili pričvršćene za stene
ili za biljke.
Mogu da se kreću ali veoma sporo.
Ljuštura se sastoji iz dva kapka u kojoj je smešteno telo, koje je bočno spljošteno
kao i ljuštura.
Telo je obavijeno plaštom. Plašt je spojen sa kapcima mišića.
Na trbušnoj strani plašt zatvara plaštanu duplju.
Ako između ljušture i plašta dospeju strana tela, plašt oko te čestice luči sedefastu
materiju u slojevima i tako se obrazuju biseri.
ŠKOLJKE - BIVALVIA
9.
Nemaju glavu,a samim tim ni čulne organe, ali kod školjki koje mogu da plivaju
rasklapanjem i sklapanjem kapaka na krajevima plašta mogu da se obrazuju oči.
Usni otvor se nalazi na prednjem kraju utrobne kese i bez radule je.
Stopalo je na ventralnoj strani tela, bočno spljošteno u vidu klina ili sekire.
Razdvojenih su polova, obrazuju larvu trohoforu.
U našim vodama žive rečna i barska školjka, a u moru ostriga, dagnja, prilepak.
ŠKOLJKE - BIVALVIA
10.
Vrlo pokretni,grabljivi organizmi koji po svojoj građi i složenosti ponašanja,
spadaju u najsloženije beskičmenjake.
Danas živi samo rod nautilus koji ima spoljašnju ljušturu, koja je spiralno
uvijena, podeljena na komore, a telo je smešteno u poslednjoj komori.
Kod sipe ljuštura je smeštena ispod kože, sa leđne strane.
Kod lignji je tanka providna pločica ispod kože.
Pored ljušture obrazuje se i skelet u vidu hrskavičave čaure koja obavija
moždane ganglije, po čemu su jedinstveni među beskičmenjacima.
GLAVONOŠCI - CEPHALOPODA
11.
Na glavise nalazi venac pipaka ili ručica, koje su snabdevene pijavkama koje
okružuju usni otvor.
Ručice služe za kretanje i za hvatanje plena.
Na glavi se nalazi i jedan par krupnih očiju.
Glavonošci poseduju i organ koji se naziva levak.
Levak se otvara u plaštanu duplju, dok plaštani mišić u jakom mlazu izbacuje
vodu iz plaštane duplje kroz levak. To izbacivanje vode, dovodi do kretanja tela
u trzaju u suprotnom pravcu.
Ručice i levak nastaju od stopala.
GLAVONOŠCI - CEPHALOPODA
12.
Poseduju mastiljavukesu, ispunjenu tamnom tečnošću koja može da oboji
ogromnu količinu vode, služi da zbune neprijatelja i pobegnu.
Pljuvačne žlezde nekih vrsta luče otrov koji je smrtonosan i za čoveka.
Mnogi glavonošci imaju i organe za svetljenje ako žive u dubinama. Ponekad
svetle u raznim bojama.
Žive u moru. Neki žive na dnu ili se uvlače u pukotine stena (hobotnica) ili
slobodno plivaju (sipe, lignje).
Veličine su od nekoliko cm do 20m.
GLAVONOŠCI - CEPHALOPODA
13.
Mekušci su veomabrojni organizmi.
Imaju mekano telo i ljušturu koja ga štiti.
Telo mekušaca se sastoji od glave, utrobne kese, plašta, stopala i ljušture.
U mekušce spadaju :
1) Školjke – Bivalvia
2) Puževi – Gastropoda
3) Glavonošci – Cephalopoda
Razdvojenih su polova, ali ima i hermafrodita.
Razviće je kod nekih direktno, a neki obrazuju larveni stupanj.
ZAKLJUČAK