2. Auditivni saznajni doživljaji obogaćuju i upotpunjuju
ostale vrste doživljaja prilikom prenosa znanja.
Auditivna obrazovno-vaspitna sredstva kombinuju
efekte ljudskog glasa, zvukove i šumove koji
dočaravaju ambijent i muziku.
Njihova najveća vrednost je u tome što dopunjuju
druga, posebno vizuelna nastavna sredstva i na taj
način potpomažu tradicionalnu nastavu.
5.1. Značaj i klasifikacija auditivnih sredstava
22.3.2020. P5: 2/7
3. Najvažniji izvori auditivnih saznajnih doživljaja:
•živa ljudska reč,
•radijske emisije,
•zvučne reprodukcije.
5.1. Značaj i klasifikacija auditivnih sredstava
22.3.2020. P5: 3/7
4. Živa reč
Živa reč bila je osnovni izvor znanja u tradicionalnom
obrazovnom procesu.
Tri su osnovna izvora žive reči u obrazovno-vaspitnom
procesu.
To su:
•nastavnici (vaspitači),
•učenici i
•drugi ljudi koji se koriste kao povremeni izvori znanja.
5.1. Značaj i klasifikacija auditivnih sredstava
22.3.2020. P5: 4/7
5. Nastavnik najčešće usmenim izlaganjem, predavanjem,
prepričava svoja iskustva i odgovarajuće sadržaje koje
učenici treba da usvoje.
Živa reč učenika u nastavi zauzima važno mesto.
Smisao učeničkih izlaganja ne sastoji se samo od toga
da pokažu nastavniku koliko znaju, već da svoje
iskustvo i saznanja ispričaju drugima. Na taj način
učenici vežbaju u izlaganju svog iskustva, ali i u
slušanju i razumevanju svojih vršnjaka.
Živa reč drugih ljudi je povremeni izvor znanja (posete
istoričara, glumaca, književnika, muzičara itd). Takođe,
treba spomenuti i ljude koji učenicima govore prilikom
njihove posete ustanovama poput muzeja, izložbi itd.
5.1. Značaj i klasifikacija auditivnih sredstava
22.3.2020. P5: 5/7
6. Radijske emisije
Obrazovne radijske
emisije su nekada
imale važnu ulogu u
procesu obrazovanja i
vaspitanja dece svih
uzrasta.
5.1. Značaj i klasifikacija auditivnih sredstava
22.3.2020. P5: 6/7
7. „Dok sam bio dete, radio je za mene bio pojam. Sprava iz
koje su istrčavale reči, glasovi i muzika. Ponekad bih
zavirivao iza njega, jer sam mislio da se tamo kriju ljudi.
Brat i ja bismo obično legali majci u krilo i u jutarnjim i
večernjim satima upijali emisije.
Posebnost su nam davale jutarnje radio drame za decu i u
večernjim satima, one pripremljene za odrasle. Tako je i
teklo naše odrastanje, uz radio-aparat...
...Radio je topli medij. Zato je njegovo značenje
neistrošeno. Uvo još uvek ima potrebu za imaginacijom i
zvučnim slikama koje bogate maštu. Dete ne smemo
prepustiti samo televiziji i kompjuterima jer oni isušuju
mentalni svet deteta...”
Božidar Mandić
5.1. Značaj i klasifikacija auditivnih sredstava
22.3.2020. P5: 7/7