Josip Klempaj (1812.-1890.) bio je prvi Hrvatsko-slavonski upravitelj pošta. U poštansku službu u tadašnjoj Hrvatskoj sredinom 19. stoljeća unio je mnogo noviteta.
Na okupu su odlomci srednjevjekovnih rukopisa koji ukazuju na razvijenu i specifičnu upotrebu glagoljice i ćirilice u Bosni. Glagoljica se dugo koristila i bila obrazac po kojem su se kasniji rukopisi prepisivali na lokalnoj verziji ćirilice - bosančici. Po sačuvanim odlomcima i pisanim tragovima koji su preživjeli inkviziciju, očita je razvijena pismenost i autentična upotreba bosančice. Inkvizicija objašnjava i razvoj tajnopisa - kombinacije glagoljice i bosančice, kako bi se heretički tekstovi ili komentari prikrili.
Marina Polinčić KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE Dijana Milosevic
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI
Marina Polinčić KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE DIPLOMSKI RAD
Mentor: doc. dr. sc. Maja Matasović
Zagreb, 2014.
Tragom pisane baštine BiH - Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisiVaska Sotirov-Djukic
Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do nedavnog agresorskog rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.
Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
Kad se okupe na jednom mjestu, vidi se veličanstvena autohtona kultura i pismenost za mračno doba srednjevjekovne Evrope. Nije ni čudo što je inkvizicija sistematski uništavala "heretičke" bosanske rukopise, jer su bili dokazi postojanja svjetlosti koju samo pismenost i čista vjera može donijeti čovjeku.
U četvrtak, 8. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje će održati prof. dr. sc. Gjuro Deželić. Tema predavanja je "Dr. Velimir Deželić stariji (1874. – 1941.) – rodoslov predaka i potomaka".
Na okupu su odlomci srednjevjekovnih rukopisa koji ukazuju na razvijenu i specifičnu upotrebu glagoljice i ćirilice u Bosni. Glagoljica se dugo koristila i bila obrazac po kojem su se kasniji rukopisi prepisivali na lokalnoj verziji ćirilice - bosančici. Po sačuvanim odlomcima i pisanim tragovima koji su preživjeli inkviziciju, očita je razvijena pismenost i autentična upotreba bosančice. Inkvizicija objašnjava i razvoj tajnopisa - kombinacije glagoljice i bosančice, kako bi se heretički tekstovi ili komentari prikrili.
Marina Polinčić KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE Dijana Milosevic
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI
Marina Polinčić KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE DIPLOMSKI RAD
Mentor: doc. dr. sc. Maja Matasović
Zagreb, 2014.
Tragom pisane baštine BiH - Mjesta gdje se sada nalaze bosanski rukopisiVaska Sotirov-Djukic
Mnogi spomenici pisani u Bosni, rukopisni i ostali, uništavani su u višestoljetnom procjepu između neprijateljskih crkava, Istoka i Zapada, mađarske invazije, poslije osmanlijskog prisustva u Bosni. Samo jedan fragment knjige iz vremena bosanske samostalnosti čuvan je do nedavnog agresorskog rata u Bosni, to je Čajničko jevanđelje. Ostalo je rasuto po svijetu, i svojatano kako je kome odgovaralo. Zato se smatralo da nema bosanskih rukopisa.
Kuna, Herta. Hrestomatija starije bosanske književnosti. Vidi u: Nakaš, Lejla. Hrestomatija iz historije književnog jezika, I dio ; za internu upotrebu. http://www.scribd.com/doc/117438839/Hristomatija-I
Kad se okupe na jednom mjestu, vidi se veličanstvena autohtona kultura i pismenost za mračno doba srednjevjekovne Evrope. Nije ni čudo što je inkvizicija sistematski uništavala "heretičke" bosanske rukopise, jer su bili dokazi postojanja svjetlosti koju samo pismenost i čista vjera može donijeti čovjeku.
U četvrtak, 8. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje će održati prof. dr. sc. Gjuro Deželić. Tema predavanja je "Dr. Velimir Deželić stariji (1874. – 1941.) – rodoslov predaka i potomaka".