Ivsn Filipović- vizionar i borac za ljudska prava

1. Znanstveni simpozij Dvjestota obljetnica rođenja Ivana Filipovića (1823. – 2023.)
Izlaganje priredili:
Marijana Kopljar, dipl.iur., Domagoj Kopljar, dipl.iur., Jelena Varga, učitelj savjetnik
Ivan Filipović -
Vizionar i borac za ljudska prava u području
obrazovanja

2. Ivan Filipović - učitelj njemačkog jezika - živio i radio
u Hrvatskoj u 19. stoljeću. svestrana ličnost,
uz svoj učiteljski poziv bavio se unapređenjem
školstva i položajem učitelja.
Njegova djelatnost je sveobuhvatna i od velikog
povijesnog značaja za cjelokupan razvoj školstva
u Hrvatskoj, koja je u 19. stoljeću dio Austro-
Ugarske Monarhije.

3. Ivan Filipović rodio se 24. lipnja 1824. u Velikoj Kopanici, koja se nalazila u sastavu Vojne krajine, što znači da je
rano došao u doticaj s njemačkim jezikom. Odrastao je u obrazovanoj učiteljskoj obitelji. Obiteljsko intelektualno
okruženje utjecalo je na razvoj Filipovića kao ličnosti, posebno otac i ujak.
Filipovićev otac rođen je 12. veljače 1802. godine u Beravcima, te je trivijalnu školu završio u Velikoj Kopanici s
odličnim uspjehom. Glavnu je školu završio protiv volje svojih roditelja u Vinkovcima, te je zatim imenovan
školskim vježbenikom, poslije školskim pomoćnikom, a zatim i carskim kraljevskim erarijalnim učiteljem u
njemačkoj općoj školi u Bošnjacima. Prema Općem školskom redu središte svake pokrajine mora osnovati glavnu
ili normalnu školu, koja fungira i kao učiteljska škola. U sjedištima župa nalaze se trivijalne škole, u kojima se
poučava čitanje, pisanje i računanje. 1837.g. otac Ivana Filipovića je dobio namještenje u Velikoj Kopanici, gdje je
radio kao narodni prosvjetitelj sve do umirovljenja 1864.godine. Radnu disciplinu i radne navike Filipović je
usvojio od svog oca, čiji su učenici bili "na glasu kao najbolji pisari hrvatskoga i njemačkoga pisma".
Filipovićev ujak, Adam Filipović Heldentalski, upoznao je Ivana s preporodom i djelovanjem obitelji Brlić
Iz Slavonskog Broda, čiji je glavni predstavnik bio Ignjat Brlić.
Adam Filipović je još od ranije djelovao kao narodni prosvjetitelj, nastavljajući neposredno tradiciju Matije
AntunaReljkovića. Bio je svećenik, pisac, pjesnik i izdavač.

4. Ivan Filipović je prva tri razreda trivijalne škole pohađao kod svog oca u Velikoj
Kopanici.
Već u ranoj je dobi pokazao marljivost u školi. Nakon završetka tri razreda
trivijalne škole u Velikoj Kopanici, četvrti razred glavne škole pohađao je u
Vinkovcima, gdje je 28. 10. 1836. završio tromjesečni tečaj za učiteljske
pripravnike. Zatim je u Vinkovcima završio šest razreda gimnazije. Nakon
završetka gimnazije 1841. godine, Filipović nije bio u mogućnosti nastaviti
školovanje "jer mu je otac imao samo 180 forinti godišnje plaće i još dva sina za
školovanje" (Ogrizović: 10). Zbog takvih prilika, Filipović je prihvatio mjesto
učiteljskog pripravnika na njemačkoj glavnoj školi u Vinkovcima.

5. Uz posao učiteljskog pripravnika, Filipović se stalno usavršavao i učio. Godine 1842. Filipović odlazi na
preparandijalni tečaj u mitrovačku školu gdje je "zavolio učiteljsko zvanje, jer je proširujući svoje obrazovanje
sve više shvaćao vrijednost tog poziva.
1844.g. imenovan je pomoćnikom glavne škole u Novoj Gradiški, gdje se povezao s nacionalno i rodoljubno
orijentiranim društvenim i javnim radnicima.
Godine 1852. Filipović je dobio namještanje na privatnoj školi Petra Zoričića u Zagrebu, gdje je ostao raditi
dvije godine i četiri mjeseca.
Zatim dobiva mjesto učitelja u Požegi, gdje je ostao devet godina (1854. -1863.). Filipović je u Požegi razvio
svestranu djelatnost. Otvorio je učeničku knjižnicu, te se zalagao za ravnopravnost žena u obrazovanju.
Filipovićevom inicijativom i zalaganjem "1854. -1855. uveden je treći i četvrti razred.
Usprkos revnom prosvjetiteljskom radu, Filipović se morao suočiti s financijskim poteškoćama. Kao i svi učitelji
u 19. stoljeću, živio je u teškim materijalnim prilikama, stoga je kako bi mogao uzdržavati svoju obitelj „davao
privatne instrukcije i stalno bio zauzet.
1863. godine je dobio namještenje u Zagrebu.
Ponovnim dolaskom u Zagreb, može se reći da započinje Filipovićev plodonosni društveni rad na podizanju
novih škola, i unapređenju položaja učitelja. Možemo zaključiti da je Filipović svojim djelovanjem bio reformator
školstva, te je shvaćao da se kulturna zaostalost hrvatskog naroda može pobijediti unapređenjem kulture
pomoću školstva.
ŠKOLSKI RAD IVANA FILIPOVIĆA

6. 1873. počeo predavati na Višoj djevojačkoj školi u Zagrebu, a godine 1875. postao je školski nadzornik
Zagrebačke županije, do umirovljenja 1877. godine.
Kao nadzornik ostavio je bitan trag u prosvjeti, izradivši Naputak za županijske školske nadzornike.
U naputku je istaknuo "da školski nadzornici pri obilasku škola trebaju posvetiti najveću pozornost pedagoškoj,
didaktičkoj i metodičkoj sastavnici svojega rada u školskoj organizaciji“. U svom se nadzorničkom radu koristio
naprednim pedagoškim metodama. Njegov stil i metode rada bile su u tom razdoblju zasnovane na naprednim i
slobodarskim načelima i utemeljene na idejnim postavkama tadašnje građanske pedagogije.
Filipović je svesrdno radio na promjeni staleškog položaja učitelja. Zalagao da učitelji imaju pravo na jednako
obrazovanje kao i ostala zanimanja poput liječnika ili pravnika, te je smatrao da se učitelji moraju permanentno
obrazovati.
Osim znanja isticao je kako učitelji trebaju i voljeti svoj posao. Obratio se svojim kolegama učiteljima ovim
riječima: "Budite dakle učitelji u pravom smislu, ljubite svoju mladež, budite marljivi, obučavajte ih prema
njihovoj naravi, budite neumorni u razlaganju, i doista ne će vam nigda trebati šibe u školi". Također se zalagao
za obrazovanje žena, s posebnim naglaskom na njihovu pripremu za učiteljsko zvanje, što je bitan korak prema
emancipaciji žena. Filipović je zastupao mišljenje da svaki učitelj mora prihvatiti izazov cjeloživotnog
obrazovanja, koje je i danas neophodno u ovom poslu.
ŠKOLSKI RAD IVANA FILIPOVIĆA

7. HRVATSKI NARODNI
PREPOROD
Pokret obuhvaća kulturu, književnosti,politiku i gospodarstvo.
ILIRSKI POKRET (1830.-1843.)
Naziv dolazi otuda što se smatralo da su Hrvati potomci Ilira.
Želja za ujedinjenjem Južnih Slavena - početna faza u tom
ujedinjenju trebalo je biti jezično ujedinjavanje Hrvata.
Ostvarenja :
Ostvaren je jedinstveni književni jezik (na temelju
štokavštine) i pravopis.
Začeta je novija hrvatska književnost.
Otvorene su narodne čitaonice i Matice ilirske.
Osnovana je Katedra za hrvatski jezik i književnost.

8. Filipovićev doprinos organizaciji hrvatskog učiteljstva
Učiteljski pokret
Učiteljski pokret započeo je 1865.godine kada je Ivan Filipović sazvao
Prvu hrvatsku učiteljsku skupštinu u Zagrebu i osnovao Učiteljsku
zadrugu.
1871.godine Ivan Filipović sa skupinom učitelja (Skender Fabković,
Vjenceslav Mark, Ljudevit Modec i Antun Irgolić) poslali su molbu za
organizaciju opće učiteljske skupštine.
21.veljače 1871.godine dobili su dozvolu i financijsku podršku Vlade.
Već 21.ožujka 1871. (kao prilog „Napretku“) izlazi „Vjesnik prve obće
hrvatsko učiteljske skupine" u kojem je objavljen poziv svim učiteljima i
učiteljicama.

9. PRVA OBĆA HRVATSKA SKUPŠTINA

10. HRVATSKI PEDAGOŠKI KNJIŽEVNI
ZBOR
Osnovan je 30.rujna 1871.godine s ciljem unaprijeđenja pedagoške
struke, stručnog usavršavanja učitelja i zaštitu strukovnih i staleških
interesa.
Pokrenuli su izdavanja stručne literature : „Knjižica za učitelje“,
„Pedagogijska enciklopedija“, „Napredak“ , „Knjižica za mladež“,
„Smilje“ te su utemeljene Učiteljska knjižnica , čitaonica i muzej i arhiv.
Članovi: I.Filipović, S.Basariček,M.Stojanović, Marija i Skeder Fabković,
LJ.Modec, V.Marik, M.Jambrišak, A.Cuvaj i D.Trstenjak.

11. DRUGA OBĆA HRVATSKA
SKUPŠTINA

12. • Tim je zakonom Hrvatska prvi puta autonomno i samostalno određivala svoje školstvo .
• Uvodi se obavezna četverogodišnja niže puča škola, u građanskoj školi (najmanje trajanje 3 godine) učenike se početno
osposobljavalo za zanimanje trgovine, obrta i umnog gospodarstva.
• Školske zgrade moraju biti građene na zdravim i pogodnim mjestima, moraju biti suhe, svijetle i s dovoljno prostora za
učenike.
• Nastavni jezik u svim školama bio je hrvatski, osim u onim školama koje podižu općine druge narodnosti.
• U takvim školama osim materinog jezika uči se i hrvatski jezik kao obavezan nastavni predmet. Nastavni predmeti : vjeronauk,
materinski jezik, čitanje, pisanje,slovnica, vježbe u pismenom i govornom izražavanju,račun, zemljopis, povijest, fizika i
prirodopis.
• Građanske škole mogu polaziti učenici koji žele nastaviti nauk na pučkih škola s obzirom na obrt,trgovinu i umno
gospodarstvo.
• Jasno je razgraničena nadležnost između Crkve i države u na području pučkog školstva. Država dobiva nadzor nad
obrazovanjem.
• Nadzor prepušta stručnjacima i uvodi instituciju županijskih školskih nadzornika za koje se biraju najstručniji učitelji.
• Učitelji postaju državni službenici čime im je osigurana mjesečna i godišnja plaća.
PRVI HRVATSKI ŠKOLSKI ZAKON 1874.g.

13. TREĆA OBĆA HRVATSKA
SKUPŠTINA

14. 25.rujna 1884 na proslavi 10.godišnjice prvog školskog
zakona Filipović je predložio da se kotarska društva ujedine i
18.lipnja 1885.godine osnovan je Savez hrvatskih učiteljskih
društava, a privremeni predsjednik bio je Ivan Filipović.
HRVATSKI UČITELJSKI DOM osnovan je 4.rujna
1889.godine. Postao je središte i zborno mjesto hrvatskog
učiteljstva, a danas svih prosvjetnih radnika RH. U zgradi
doma 1901.godine osnovani su Hrvatski školski muzej i
Pedagoški arhiv.

15. Filipović je umirovljen 23.kolovoza 1887.godine.
Razočarao se u najbliže suradnike te je izišao iz Saveza
hrvatskih učiteljskih društava i Učiteljskog doma.
Umro je 28.listopada 1895.godine od srčanog udara.
Djela : „Krijesnice „ , „Pedagogijske iskrice“,omladinski list
„Bosiljak“, školski list „Prosvjeta“,„Tobolcem raznog cvjetja:
za dobru i pomnjivu mladež naroda srpsko-ilirskoga“,
„Bečke pedagogijske slike“, "Jagodnjak"

16. Dodjeljuje se za životno djelo i godišnje nagrade za rad i
rezultate u predškolskom odgoju, osnovnom, srednjem
školstvu, visokom školstvu i znanstvenom i stručnom radu.
Nagrada se dodjeljuje od 1964. godine, prvo u okrilju
Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, a zatim od 1967.
postaje nagrada Sabora Republike Hrvatske.
NAGRADA IVAN FILIPOVIĆ –
učiteljski Oscar

17. CREDITS: This presentation template was created by
Slidesgo, and includes icons by Flaticon, and
infographics & images by Freepik
Hvala na pozornosti !
Imate li pitanja?

18. Izvori:
● NAGRADA IVAN FILIPOVIĆ
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Filipovi%C4%87
● http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2364
● Ogrizović,Mihajlo : Likovi istaknutih pedagoga I
● http://hrcak.srce.hr/napredak
● http://www.hsmuzej.hr/hrv/predmet.asp?p=582
● http://os-ifilipovica-zg.skole.hr/oskoli/ivanfilipovic
● http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_narodni_preporod