Ban Josip Šokčević
Rođen je u obitelji graničarskih
časnika u Vinkovcima.
Nakon pučke škole i dva razreda realne
gimnazije, 1823. odlazi iz rodnog grada na
vojnu akademiju u Bečko Novo Mjesto, koju
završava 1830. godine.
Brzo je napredovao u vojnoj
karijeri, počeo je službu kao
zastavnik u pješačkoj pukovniji, u
ljetu 1848. već je pukovnik i
zapovjednik 37. pješačke pukovnije
u Lavovu, s njom opsjeda i osvaja
Veneciju te slama talijansku
protuaustrijsku pobunu krajem
godine.
U 38 godini već je general bojnik,
dok u 46. godini svoga života
postaje podmaršal, te ga sa
Slavonske vojne granice premještaju
u Vrhovnu vojnu komandu u Graz.
Budući da je obolio Josip Jelačić (1858.) tadašnji
hrvatski ban, car Franjo Josip I. imenuje ga
banskim zamjenikom i šalje u Zagreb. Nakon
smrti bana Jelačića poslan je za zapovjednika
Banatskog generalata (sjedište u Temišvaru).
1860. uz nisku brojnih vojnih odlikovanja koje je
dotad dobio, uzdignut je u plemićki red dobivši
titulu baruna.
U ljetu ( 1860.) car
ga imenuje novim
hrvatskim banom,
uz preporuke
Bosansko-
srijemskog biskupa
J. J. Strossmayera.
Njegova politika u prvim danima odlikuje jačanje
hrvatskog jezika u upravi ( koji je prije njega bio
njemački). Činovnici su morali učiti hrvatski i
prema narodu se ophoditi sa dužnim respektom.
Kraj!
Izradila Petra Ban
PŠ Zrinskih Nuštar

Ban Josip Šokčević-Petra

  • 1.
  • 2.
    Rođen je uobitelji graničarskih časnika u Vinkovcima.
  • 3.
    Nakon pučke školei dva razreda realne gimnazije, 1823. odlazi iz rodnog grada na vojnu akademiju u Bečko Novo Mjesto, koju završava 1830. godine.
  • 4.
    Brzo je napredovaou vojnoj karijeri, počeo je službu kao zastavnik u pješačkoj pukovniji, u ljetu 1848. već je pukovnik i zapovjednik 37. pješačke pukovnije u Lavovu, s njom opsjeda i osvaja Veneciju te slama talijansku protuaustrijsku pobunu krajem godine. U 38 godini već je general bojnik, dok u 46. godini svoga života postaje podmaršal, te ga sa Slavonske vojne granice premještaju u Vrhovnu vojnu komandu u Graz.
  • 5.
    Budući da jeobolio Josip Jelačić (1858.) tadašnji hrvatski ban, car Franjo Josip I. imenuje ga banskim zamjenikom i šalje u Zagreb. Nakon smrti bana Jelačića poslan je za zapovjednika Banatskog generalata (sjedište u Temišvaru). 1860. uz nisku brojnih vojnih odlikovanja koje je dotad dobio, uzdignut je u plemićki red dobivši titulu baruna.
  • 6.
    U ljetu (1860.) car ga imenuje novim hrvatskim banom, uz preporuke Bosansko- srijemskog biskupa J. J. Strossmayera.
  • 7.
    Njegova politika uprvim danima odlikuje jačanje hrvatskog jezika u upravi ( koji je prije njega bio njemački). Činovnici su morali učiti hrvatski i prema narodu se ophoditi sa dužnim respektom.
  • 8.