Analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj

Sveučilište u Zagrebu 
Ekonomski fakultet – Zagreb
Marko Božac
DIJAGNOSTIČKAANALIZA POSLOVANJA CIVILNOG
DRUŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
 
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, rujan 2017.

Sveučilište u Zagrebu 
Ekonomski fakultet – Zagreb
Marko Božac
DIJAGNOSTIČKAANALIZA POSLOVANJA CIVILNOG
DRUŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIAGNOSTIC BUSINESS ANALYSIS OF CIVIL SOCIETY
IN THE REPUBLIC OF CROATIA
 
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Poslovno planiranje 
Mentor: Prof. dr. sc. Silvije Orsag 
JMBAG: 0067480745
Zagreb, rujan 2017.

IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI
Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj diplomski rad, “Dijagnostička analiza
poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj”, isključivo rezultat mog vlastitog rada koji se
temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na objavljenu literaturu, a što pokazuju korištene
bilješke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno
da je prepisan iz necitiranog rada, te da niti jedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava.
Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj
visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.
Student:
U Zagrebu, rujan 2017. godine ______________________
(potpis)

Zahvala
Zahvaljujem se asistentu, Andriji Sabolu, univ. spec. oec. na stručnoj pomoći tijekom izrade ovog
rada te na ukazanom povjerenju, vremenu, razumijevanju i susretljivosti u vezi izrade rada.
Hvala kolegama koji su sa mnom proživljavali studentske dane, uz koje je vrijeme brže i zabavnije
prolazilo, a osobito Filipu Biliću, Maji Bjelajac, Tomislavu Caporu, Marinu Bogoju, Petru Bileku i
Krešimiru Buconjiću te kolegama iz Financijskog kluba.
Kolegama s kojima sam proveo nebrojeno mnogo radnih sati tijekom studiranja također hvala na
strpljenju i prenijetom znanju.
Veliko hvala i erasmusovcima s kojima sam proživio nezaboravnih pet mjeseci u Nottinghamu, Ani
Ferenčak i Marinu Andrijaševiću.
Hvala i mojim prijateljima Vanji Iliću, Stanku Krtaliću Rusendiću, Petru Šegini te Dori Kršul i Mari
Alavanji na nezaboravnim druženjima i zajedničkim pothvatima.
Hvala i Mireli Uzelac koja je utkala dio sebe tijekom svih godina studiranja prožimajući ih radošću
i veseljem. Teško je zamisliti ovo razdoblje bez nje.
Za kraj, veliko hvala mojim roditeljima Suzani i Sandiju te sestri Karli koji su uvijek bili uz mene,
gurali me naprijed i podržavali tijekom studiranja.

Sažetak
Ovim se radom istražuje djelovanje i poslovanje organizacija koje su nastale na temelju slobode
udruživanja, tj. civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Nakon 20 godina razvoja, podaci o
organizacijama civilnog društva učinjeni su dostupnima u digitalnom formatu koji omogućuje
statističku analizu na razini cijele populacije. Stoga, analizirano je djelovanje svih organizacija iz
Registra udruga, poslovanje organizacija iz Registra neprofitnih organizacija i procesi oblikovanja
strategija u 20 nasumično odabranih organizacija, a uz tezu da se civilno društvo može promatrati
kao industriju. Kroz rad, teza o civilnom društvu kao industriji nije u potpunosti dokazana.
Međutim, implicira se zaključak da se civilno društvo u širem smislu može smatrati industrijom
(sektorom), ali ne i u onom užem smislu zbog svoje heterogenosti. Rad otkriva opadajuću stopu
otvaranja novih udruga u proteklih 20 godina, izvore financiranja organizacija civilnoga društva,
iznimno veliku nejednakost godišnjih prihoda među njima i blago pozitivnu korelaciju između
prihoda i broja zaposlenih. Također, na nereprezentativnom uzorku je identificiran kapacitet
organizacija da odrede svoje buduće stanje kroz proces oblikovanja strategije, ali i nedostatak istog
pri definiranju provedbenog dijela strategije.
Ključne riječi: civilno društvo, oblikovanje strategije, analiza poslovanja

Abstract
This thesis explores business of civil sector in the Republic of Croatia. After 20 years of
development, public data on the activities of civil society organizations are made available in a
digital format that allows statistical analysis. Analyzed data is gathered from Register of
Association, financial reports from Register of non-profit organizations, and strategy-forming
processes were analyzed in 20 randomly selected organizations, with the argument that civil society
can be seen as an industry. Through this thesis, the argument on civil society as an industry has not
been fully demonstrated. However, it implies that the civil sector in a broader sense can be
considered as an industry, but not in that narrow sense. The paper reveals the declining rate of
opening new associations and the extremely large inequality of annual revenues among civil society
organizations. Also, the non-representative sample identifies the organization's capacity to
determine its future status through the strategy design process, as well as the lack of the same in
defining the strategy's implementation and activity-holders.
Key words: civil society, strategy design, business analysis

Sadržaj
1. Uvod 8
1.1. Predmet i cilj rada 8
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja 8
1.3. Sadržaj i struktura rada 9
2. Strategija i upravljanje poduzećem 10
2.1. Poimanja strategije 10
2.2. Proces oblikovanja strategije 12
2.3. Poimanje industrije 14
3. Organizacije civilnog društva 16
3.1. O civilnom društvu u međunarodnom kontekstu 16
3.3. Organizacije civilnog društva u Republici Hrvatskoj 17
3.2. Povijesni razvoj civilnog društva na području Hrvatske 18
4. Dijagnoza stanja civilnog sektora u Republici Hrvatskoj 24
4.1. Izvori podataka i alati analize civilnog sektora u Republici Hrvatskoj 24
4.2. Primjena izabranih metoda strategijske dijagnostičke analize na civilni sektor u Republici
Hrvatskoj 27
5. Rezultati istraživanja dijagnostičke analize poslovanja civilnog sektora 31
5.1. Pregled rezultata analize podataka iz registra udruga 31
5.2. Pregled rezultata analize agregatnih financijskih izvještaja 35
5.3. Pregled rezultata istraživanja procesa oblikovanja strategija 44
5.4. Rasprava rezultata 45
6. Zaključak 50
Literatura 52
Popis tablica 56
Popis grafova 57
Životopis (curriculum vitae) 58

1. Uvod
1.1. Predmet i cilj rada
Sloboda udruživanja, kao jedna od temeljnim građanskih i političkih sloboda nužnih za
funkcioniranje suvremenih pluralističkih demokracija, zajamčena je međunarodnim dokumentima:
člankom 20. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine, člankom 11. Europske
konvencije o ljudskim pravima koja je stupila na snagu 1953. godine (koju je Republika Hrvatska
potpisala 6. studenoga 1996. godine, a ratificirala 5. studenoga 1997. godine), člankom 22.
Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je stupio na snagu 1976. godine.
Ustav Republike Hrvatske (članak 43.) jamči pravo na slobodno udruživanje građana radi zaštite
svojih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga
uvjerenja i ciljeve. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja
demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike
Hrvatske.
Predmet ovog diplomskog rada je poslovanje organizacija u Republici Hrvatskoj koje su nastale na
temelju slobode udruživanja, poznato pod imenom organizacija civilnoga društva. Tijekom protekle
tri godine zakonski je uređeno evidentiranje podataka o organizacijama civilnog društva te podaci o
njihovom poslovanju koji su zatim javno udostupljeni javnosti u digitalnim formatima koji
omogućuju njihovu obradu. Cilj ovog diplomskog rada je utvrditi stanje civilnog društva u
Republici Hrvatskoj uz tezu da se civilno društvo može promatrati kao zasebna industrija.
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja
Za izradu ovog rada korišteno je 12 javno dostupnih državnih registara u kojima su evidentirani
podaci o organizacijama civilnog društva od 1997. do 2017. godine i podaci o poslovanju, tj.
njihovi agregirani financijski izvještaji od 2013 do 2016. godine. Riječ je izvorima podataka koji se
odnose na cijelu populaciju, tj. na sve organizacije civilnoga društva: 53.154 aktivnih organizacija
civilnog društva i njihovih 69.945 financijskih izvještaja. Također, korišteno je 20 javno dostupnih
strateških dokumenata različitih i nasumično odabranih organizacija civilnog društva kako bi se
analizirao njihov proces oblikovanja strategije.
'8

1.3. Sadržaj i struktura rada
Rad je strukturiran u šest poglavlja. U uvodu se definira predmet i cilj rada te izvori podataka i
metode prikupljanja podataka. U drugoom poglavlju uspostavlja se teoretski okvir o strategiji,
upravljanju poduzećem, procesu oblikovanja strategije te o poimanju industrije.
U trećem poglavlju slijedi definiranje civilnog društva u međunarodnom kontekstu i u Republici
Hrvatskoj uz pregled povijesnog razvoja civilnog društva na području Hrvatske. U četvrtom
poglavlju postavlja se okvir za provođenje istraživanja o strategijskoj dijagnostičkoj analizi, izvori
podataka, postupci i metode te korišteni alati.
Peto poglavlje sadrži uvid u rezultate provedenih istraživanja - rezultati analize registra udruga,
analize agregatnih financijskih izvještaja i istraživanja procesa oblikovanja strategije. U sklopu
istog poglavlja provedena je rasprava na temelju rezultata. U posljednjem, šestom poglavlju iznosi
se zaključak na temelju rezultata i rasprave o djelovanju i poslovanju civilnoga društva u Republici
Hrvatskoj te procesu oblikovanja strategije.
'9

2. Strategija i upravljanje poduzećem
2.1. Poimanja strategije
Pojam “strategija” potječe iz starogrčkog jezika od riječi strategus što obilježava osobu visokog
vojnog čina. Iz tog razdoblja datira i kineski vojni traktat “Umijeće ratovanja” koji vođama daje
važne savjete o taktikama na bojnome polju, vođenju trupa na terenu, korištenju varki i lukavština.
Bitan dio kineske kulture postao je i kriterij zapadnjačke borbe za opstanak i uspjeh, bilo u borbi,
poslu ili odnosu . Takvu, vojnu primjenu, strategija je imala do druge polovice 18. stoljeća kada se1
riječ “strategija” odnosila uglavnom na vojnu i političku vještinu organiziranja i vođenja ratova te
način dolaska i zadržavanja na vlasti. Nakon što se strategija koristila u vojnim i političkim2
krugovima, ekonomisti i poduzeća preuzimaju riječ “strategija“ što se uočava tijekom tridesetih i
četrdesetih godina 20. stoljeća.
Prvu definiciju strategije, u poslovnom smislu, dao je Alfred Chandler definirajući je kao proces
određivanja temeljnih dugoročnih ciljeva poduzeća uz istovremeno usvajanje pravaca akcija i
alokaciju resursa potrebnih za ostvarenje tih akcija i ciljeva. Odnosno, strategiju se može3
promatrati kao svjesnu potragu za planom koji će pridonijeti razvoju i izgradnji konkurentske
prednosti poduzeća.4
Zahvaljujući Henryju Mintzbergu i suradnicima, pojam “strategija” počinje poprimati svoje
današnje značenje zbog shvaćanja strateškog pristupa po kojemu se poslovanje poduzeća više ne
može temeljiti samo na proizvodnim mogućnostima, već i na poštivanju uvjeta koje stvara okolina.5
Prema Mintzbergu, Ahlstrandu i Lampelu obuhvatno poimanje strategije uključuje pet definicija:
1. Strategija kao plan ili smjer koji omogućuje transformaciju strategije u akciju prema određenoj
svrsi.
Umijeće ratovanja. 4. izdanje (2016), Mozaik knjiga, Zagreb, str. 11.1
Buble, M. (2006.), Osnove menadžmenta, Sinergija nakladništvo, Zagreb, str. 161.2
Chandler, A. (1962) Strategy and Structure: Chapters in History of American Industrial Enterprise. Cambridge: Mass,3
str. 15-16.
Henderson, B. D. (1989) The Origin of Strategy. Harvard Busines Review, 67(6), str. 141.4
Mintzberg, H., Ahlstrand, B., Lampel, J: Strategy Safari: The Complete Guide Through the Wilds of Strategic5
Management, The Free Press, 1998., str. 9-15
'10

2. Strategija kao obrazac, tj. dosljednost u ponašanju, provođenju određene strategije, tijekom
vremena.
3. Strategija kao položaj, pozicioniranje proizvoda unutar određenog tržišta.
4. Strategija kao perspektiva, vidik, odnosno pogled u moguću budućnost poduzeća.
5. Strategija kao manevar ili taktika za zavaravanje protivnika o svojim pravim strategijskim
nakanama.
Strategija se u literaturi poima kao organizacijsko stremljenje, određenje konkurentskog područja,
dinamičko usuglašavanje vanjskih i unutarnjih situacija, kao središte konkurentskih prednosti, kao
odraz organizacijskih razina poduzeća. Također, strategija se može definirati kao plan za6
međusobnu interakciju organizacije s konkurentskom okolinom radi postizanja ciljeva
organizacije.7
Tako se na strategiji poduzeća temelji i strateški organizacijski dizajn koji pruža osnovni oblik
organizacije potreban za implementaciju strategije odnosno ostvarivanje strateških ciljeva. Na taj8
se način strategijom određuje koliko će poduzeće biti uspješno jer ono ovisi o mjeri u kojoj im to
omogućava njihov organizacijski dizajn. Što upućuje na nužnost izmjene strategije i strateškog9
organizacijskog dizajna kako bi se otvorile nove mogućnosti rasta u trenucima kada se dosežu
granice rasta. Osim toga, na temelju dizajna koji je odredila strategija, menadžment i drugi
donosioci odluka svakodnevno donose odluke o upravljanju poduzećem, odnosno donose odluke o
implementaciji strategije kako bi se dostiglo zacrtano poslovno stanje.
Iako se kroz literaturu uglavnom govori o poduzeću kao obliku koji koristi strategiju za postizanje
ciljeva, u ovom se smislu strategija poima kao organizacijsko stremljenje bilo kakvog oblika
organizacije. Odnosno, subjekt koji koristi strategiju može biti bilo kakvog formalnopravnog oblika.
Fučkan, Đ., Sabol, A.: Planiranje poslovnih dometa (2013.), Hum naklada, Zagreb, str.446
Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N. (2008.), Temelj menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb, str. 396.7
Nadler, D. A., Tushman, M. L. (1988), Strategic Organization Design: Concepts, Tools, & Processes, Scott, Foresman8
and Co., Glenview
Galbraith, J. R. (2002), Designing Organizations: An Executive Guide to Strategy, Structure, and Process, Jossey-9
Bass, San Francisco
'11

U ovom kontekstu poimanja strategije i upravljanja poduzećem, smatra se upravljanjem bilo
kakvim organizacijskim oblikom. Stoga, isto se odnosi i na organizacije civilnog društva koje mogu
sobom upravljati korištenjem strategije.
2.2. Proces oblikovanja strategije
Strateško planiranje obuhvaća proces pripreme i donošenja odluke o izboru najbolje strategije
uspostavljanja, razvoja i održavanja svih procesa i aktivnosti u organizaciji s namjerom razvoja
održive konkurentske prednosti. Različite konzultantske kuće i različita poduzeća imaju različite
procedure kada je u pitanju proces strateškog planiranja. Ipak, sve one, bez obzira kojem pristupu u
oblikovanju strategije i školi strateškog mišljenja pripadale, imaju neke dodirne točke. Svako
oblikovanje strategije polazi od analize šire i uže okoline poduzeća da bi potom donijela predložak
za formulaciju strategije koji se potom implementira, i jednom kada je implementiran, ocjenjuje i
kontrolira.
Temelj strategije je u odabiru jedinstvene i vrijedne pozicije temeljene na sistemu aktivnosti koje je
mnogo teže postići. Zatim, strategija također uključuje izbor prikladnog načina za postizanje
ciljeva. Strategija tako ima zadaću održavanja profitabilne pozicije uslijed djelovanja sila koje
dominantno utječu na konkurentsku industriju. No osim održavanje pozicije, njome se određuje i
kako nešto postići.10
Kako bi se formulirala strategija poslovanja, nužno je prije svega odrediti misiju, viziju i ciljeve
organizacije, a zatim i provesti ocjenu polaznih poslovnih situacija dijagnostičkim analizama i
modelima. Nakon toga, potrebno je provesti postupak prognoziranja budućih poslovnih situacija
prognostičkim analizama i modelima, kako bi se odabrala strategija koja najbolje odgovara danim
uvjetima.
Misija se bavi svrhom i razlogom postojanja organizacije u sadašnjosti, odnosno identificira
osnovnu funkciju ili zadatak poduzeća i svih njegovih dijelova. Nasuprot misiji, vizija je fokusirana
na budućnost. Ona predstavlja sliku željenog stanja organizacije u budućnosti, a definira se kao
cjelovita predodžba o budućoj poslovnoj situaciji i putevima njezina ostvarenja.11
Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N. (2008.), Temelj menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb, str. 396.10
Blažević, Z., Tolušić, M., Mikalčević M. (2010.), Analiza postojanja međusektorske diferencijacije pri postavljanju11
misije i vizije, Ekonomski vjesnik, Vol.23, No.2, str. 401- 408.
'12

Ciljevi prikazuju željene i očekivane promjene uvjeta i učinaka poslovanja u odnosu na sadašnje
stanje. Implementacijom odabrane strategije ostvaruju se ciljevi organizacije, daju se odgovori na
temeljna pitanja opstanka organizacije i njenog razvoja. Ciljevi i strategija imaju slična obilježja,
međutim, ciljevi označavaju što poduzeće želi postići, dok strategija govori kako će se to postići.
Dakle, strategijom se određuju načini na koje će se postavljeni ciljevi ostvariti.12
Prema tome, koraci u procesu strateškog planiranja su sljedeći :13
1. postavljanje poslovnog svjetonazora,
2. postavljanje vizije,
3. postavljanje misije,
4. postavljanje razvojne situacije i mogućeg razvojnog jaza i razvojne napetosti temeljem:
4.1.dijagnosticiranja polaznih poslovnih situacija dijagnostičkim analizama i modelima,
4.2.prognoziranja budućih poslovnih situacija prognostičkim analizama i modelima,
5. prijedlog strategija kojima se rješava razvojna napetost,
6. izbor strategije/strategija transformacije sadašnje poslovne situacije u buduću korištenjem
izabranih, odgovarajućih modela izbora strategijskih mogućnosti,
7. izrada strateških planova te njima pripadajućih taktičkih i operativnih planova s pripadajućim
ciljevima,
8. izbor metoda integracije i koordinacije procesa provođenja uključujući ex-post kontrolu i
korekciju (unazadna i paralelna kontrola) i ex-ante, anticipativnu (unaprijednu) kontrolu po
upravljačkim razinama,
9. provedba strategije kroz ostvarivanje njoj pripadajućih planova, uključujući proces ex post i ex
ante kontrole i korekcije upravljačko-planskih premisa.
Literatura se uglavnom poklapa što se tiče koraka od 1. do 6. no razlikuje se kod koraka 7., 8. i 9.
kada se na različite načine savjetuje ili predlaže kako bi implementacija strategije trebala izgledati.
Takve se razlike mogu opravdati različitim razinama kompleksnosti pojedinih poduzeća koja
trebaju implementirati strategije. Tako organizacije niže razine kompleksnosti imaju jednostavnije
planove implementacije i kontrole, a organizacije više razine kompleksnosti imaju složenije. Osim o
Sikavica, P., Novak, M. (1999.), Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, str. 75.12
Fučkan, Đ., Sabol, A.: Planiranje poslovnih dometa (2013.), Hum naklada, Zagreb, str. 79-8213
'13

razini kompleksnosti poduzeća, navedeni se koraci mogu razlikovati i zbog različite veličine
transformacija koje se žele provesti. Odnosno, riječ je o sposobnost i umijeća pretvorbe planova u
akcije što se može postići različitim načinima, ali uvijek s ciljem provođenja strategije.
2.3. Poimanje industrije
Industriju je teže definirati s obzirom na to da se u široj javnosti, kako u akademskoj tako i u
medijima, za industriju koristi cijeli niz različitih naziva kao što su sektor, djelatnost, gospodarska
grana i slično. Ne ulazeći dublje u analizu i raščlambu spomenutih pojmova, u najširem smislu
industriju se može definirati kao skup poduzeća koja opskrbljuju tržište. Međutim, kako dvije14
kompanije s različitim proizvodima i uslugama mogu zadovoljavati različite potrebe kupaca, iako
oba poduzeća opskrbljuju tržište, ispravnije bi bilo reći da industrija podrazumijeva skup poduzeća
koja opskrbljuju tržište proizvodima i/ili uslugama koji zadovoljavaju iste ili slične potrebe kupaca.
Industrija je klasifikacija koja se odnosi na skupine tvrtki koje su povezane na temelju svoje
primarne poslovne aktivnosti. Primjerice, dok proizvođač automobila može imati financijski prihod,
pridonoseći 10% ukupnim prihodima, tvrtka je još uvijek klasificirana kao proizvođač automobila
zbog svoje primarne poslovne aktivnosti od kojih generira poslovne prihode. U suvremenim
gospodarstvima postoje desetine industrijskih klasifikacija koje se obično grupiraju u veće
kategorije pod nazivom sektorima, pri čemu se pojedine tvrtke klasificiraju u industriju na temelju
njihovih najvećih izvora prihoda. U Republici Hrvatskoj, nacionalnom klasifikacijom djelatnosti
(NN 58/2007) tako je utvrđeno 21 područje koja se zatim dijele na 99 odjeljaka, a zatim još na
skupine i razrede.
Iako se oba termina, sektor i industrija, koriste za grupiranje, sektor se smatra širim pojmom od
industrije. Na primjer, Nike i Podravka članovi su istog sektora temeljem njihovog sudjelovanja na
tržištu potrošačkih dobara, ali svaki bi bio naveden u drugoj industriji na temelju specifičnosti
proizvoda koje pružaju. Nike je tako svrstan u industriju obuće dok Podravka pripada prehrambenoj
industriji.
Poduzeća koja djeluju u istoj industriji mogu se međusobno uspoređivati kako bi se procijenila
relativna atraktivnost poduzeća unutar te industrije. Međutim, iako poduzeća mogu pripadati istoj
Grant, R. M. i Jordan, J. (2012) Foundations o Strategy. West Sussex: John Wiley & Sons, str. 79.14
'14

industriji, njihove strategije mogu biti različite, tj. poduzeća unutar jedne industrije mogu pripadati
različitim strategijskim skupinama. U Porterovoj strateškoj analizi industrije izuzetno je važna
uloga strateške skupine. Nju, prema Porteru, oblikuju sva poduzeća određene industrije koja slijede
istu ili sličnu strategiju, što je posljedica istih ili sličnih strateških situacija određenih
specijalizacijom, prepoznatljivošću i kvalitetom proizvoda ili izabranim kanalima prodaje.
Industrija može biti identična strateškoj grupi i pri tome se sastojati iz više poduzeća, ili može
obuhvaćati više strateških grupa sastavljenih iz više poduzeća. U krajnjoj situaciji stratešku grupu
može oblikovati samo jedno poduzeće.15
Fučkan, Đ., Sabol, A.: Planiranje poslovnih dometa (2013.), Hum naklada, Zagreb, str. 13915
'15

3. Organizacije civilnog društva
3.1. O civilnom društvu u međunarodnom kontekstu
Sustav civilnog društva, procjenjuje se, ima značajan doprinos pružanju kvalitetnih javnih dobara i
usluga poput zdravstva, očuvanja građanskih prava te povećanju ekonomskog napretka . Civilno16
društvo je sastavni dio bilo kojeg demokratskog društva i nudi značajan potencijal za rast u smislu
zapošljavanja i BDP-a . Društveni napredak temelji se, većim dijelom, na spremnosti i sposobnosti17
civilnog društva za uključivanje mladih u obnovu i izgradnju postojećeg stanja te dizajniranje
budućnosti cijele zajednice.
Međunarodna organizacija CIVICUS (svjetski savez za sudjelovanje građana) koja predstavlja
utjecajnu mrežu organizacija civilnog društva na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj
razini, definira civilno društvo kao opširan pojam. U demokratskom društvu gdje postoji javni
sektor (država) i privatni sektor (tržište), postoji i, treći, građanski sektor. Odnosno, civilno društvo
u koje spadaju: mreže civilnog društva i organizacije, sindikati, vjerske zajednice, profesionalne
udruge, organizacije za razvoj kapaciteta nevladinih organizacija; zaklade i druge slične
organizacije.
CIVICUS je dugo koristio definiciju civilnog društva kao "arenu, izvan obitelji, države i tržišta,
koja je stvorena individualnim i kolektivnim akcijama, organizacijama i institucijama kako bi
unaprijedili zajedničke interese”. Dodatno, ključni princip je da uključivanje akcijama treba biti
dobrovoljno, a ne prisilno. Također, napominje da civilno društvo znači više od formalnih
organiziranih oblika. Stoga, civilno društvo uključuje nevladine organizacije, skupine zajednica,
organizacije temeljene na vjeri, sindikate, neformalne skupine (one bez pravne osobnosti) i mnoge
druge koje su dio civilnog društva. Osim toga, tu spadaju i individualni aktivisti, uključujući i
online aktiviste, umjetnike i pisce, branitelje ljudskih prava kada djeluju u javnoj sferi da unaprijede
ili obrane stajalište koje drugi mogu dijeliti. Ova definicija sugerira da je arena civilnog društva
Ilišin, V., Mendeš, I., Potočnik, D., Politike prema mladima u obrazovanju i zapošljavanju, Politička misao, Vol 40,16
(2003.), br. 3, str. 58–89 58
European Economic and Social Committee, The role and future of the liberal professions in European civil society17
2020 (2014.)
'16

fluidna i dinamična: grupe i pojedinci se mogu kretati i iz nje i biti unutar civilnog društva i druge
sfere istodobno .18
3.3. Organizacije civilnog društva u Republici Hrvatskoj
Hrvatski pravni sustav prepoznaje nekoliko vrsta organizacija civilnog društva, od kojih je svaka
uređena posebnim propisima koji određuju način njezina osnivanja, djelovanja i prestanka. Iako
literatura konsenzualno ne navodi koje se sve vrste organizacija podrazumijevju u najširem smislu,
nekoliko izvora u literaturi organizacijama civilnog društva (skraćeno OCD) smatra zaklade,
političke stranke, udruge, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca.
Tablica 1: Pregled organizacija civilnog sektora po tipu
Izvori: kompilacija izvora ; obrada autora.19
Iako broj članova svake organizacije civilnog društva nije javno dostupan podatak, iz tablice 1:
Pregled organizacija civilnog sektora po tipu je evidentno kako su udruge formalno pravni oblik
koji je dominantan u civilnome društvu. Udruge u Republici Hrvatskoj tako čine gotovo 98% svih
Organizacija Broj organizacija Relativni udjel Stanje na dan
Zaklade 209 0,39% 6. lipnja 2017.
Udruge 51.985 97,80% 6. lipnja 2017.
Političke stranke 164 0,31% 6. lipnja 2017.
Vjerske zajednice 54 0,10% 6. lipnja 2017.
Sindikati 658 1,24% 6. studenog 2015.
Udruge poslodavaca 84 0,16% 6. studenog 2015.
Ukupno 53.154 100,00%
CIVICUS - World Alliance for Citizen Participation, STATE OF CIVIL SOCIETY 2013: Creating an enabling18
environment (2013). Dostupno na: http://socs.civicus.org/wp-content/uploads/
2013/04/2013StateofCivilSocietyReport_full.pdf (pristupljeno: 16. kolovoza 2017. godine).
Korišteni su izvori iz Ministarstva uprave (Registar udruga, Evidencija vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj,19
Zakladna knjiga, Registar političkih stranaka Republike Hrvatske) i Ministarstva rada i mirovinskog sustava (popis
sindikata registriranih u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, popis sindikata više razine registrirani u uredima
državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnim za poslove rada, popis sindikata registriranih u
uredima državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnim za poslove rada, popis udruga sindikata
više razine registrirane u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, popis udruga poslodavaca registriranih u
Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, popis udruga poslodavaca više razine registriranih u Ministarstvu rada i
mirovinskoga sustava, popis udruga poslodavaca registrirane u uredima državne uprave u županiji, odnosno uredu
Grada Zagreba nadležnim za poslove rada)
'17

organizacija civilnog društva zbog čega nije ni čudno što se u javnom društvu pojam civilnog
društva poistovjećuje samo s udrugama, izostavljajući tako ostale formalne oblike organizacija
poput sindikata, poslodavaca, političkih stranaka, vjerskih zajednica i zaklada.
3.2. Povijesni razvoj civilnog društva na području Hrvatske
3.2.1. Razvoj civilnog društva na području Hrvatske do drugog svjetskog rata
Civilno društvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Još su u 19. stoljeću ugledni industrijalci osnovali
zaklade u razne svrhe, Katolička crkva bavila se socijalnim pitanjima, organizacija Hrvatski radiša
započeo je s promocijom strukovnog obrazovanja i kulture poduzetništva. Prepoznatljive su20
civilne inicijative krajem 19. i početkom 20. stoljeća koje su izgradnjom kulturnih, obrazovnih i
socijalnih institucija doprinijele modernizaciji društva. Hrvatska je tada bila dijelom
srednjoeuropskog kulturnog prostora i ove su inicijative bile povezane sa sličnima u Austro-
ugarskoj monarhiji. Ove su institucije dijelom igrale i važnu ulogu u razdoblju između Prvog i
Drugog svjetskog rata.21
3.2.2. Razvoj civilnog društva od 1945. do 1990. godine
U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji temeljne slobode koje su pretpostavka razvoja
civilnog društva, kao što su sloboda javnog okupljanja, mišljenja te udruživanja, proglašene su
pravima građana na ustavnopravnoj razini . Međutim, konzumiranje ovih sloboda nadgledao je u22
praksi komunistički ideološki okvir koji je ograničavao praktičnu provedbu naizgled prihvatljivoga
ustavnopravnog temelja. Omladinske komunističke organizacije poput Saveza komunističke
omladine Jugoslavije (SKOJ) i Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije/ Hrvatske
(USAOJ/USAOH), koji 1946. mijenja naziv u Narodna omladina Jugoslavije/Hrvatske (NOJ/NOH)
Bežovan, G. (2017). Zaklade u Hrvatskoj – uloga, razvoj i postignuća. Revija za socijalnu politiku, 15(3).20
Bežovan, G., Zrinščak, S. and Vugec, M. (2005) ‘CIVICUS-ov indeks civilnog društva u Hrvatskoj: civilnog društvo21
u procesu stjecanja povjerenja u Hrvatskoj i izgradnje partnerstva s državom i drugim dionicima’, CERANEO - Centar
za razvoj neprofitnih organizacija. Dostupno na: http://www.ceraneo.hr/wp-content/uploads/2015/07/
ICD_u_Hrvatskoj-1-2-pdf.pdf (pristupljeno: 16 kolovoza 2017. godine).
Ustav SFRJ iz 1974. u članku 166. utvrđuje "Jamči se sloboda misli i opredjeljenja.", u članku 167. "Jamči se sloboda22
štampe i drugih oblika informiranja i javnog izražavanja, sloboda udruživanja, sloboda govora i javnog istupanja,
sloboda zbora i drugog javnog okupljanja.", a u članku 174. "Ispovijedanje vjere je slobodno i privatna je stvar
čovjeka.".
'18

u poslijeratnom su razdoblju u novoj Jugoslaviji i Hrvatskoj odigrale značajnu ulogu. Bile su
aktivno uključene u sve procese koji su se odvijali u državi i djelovale kao pomoćnik vlasti.23
Pravno uređenje slobode udruživanja u bivšoj Jugoslaviji je sve do 70-tih godina 20. stoljeća
rješavano na razini federacije pa je u svim republikama važio isti federalni zakon. Tek krajem 70-tih
godina nadležnost za uređenje pitanja slobodnog udruživanja prešla je na razinu zakonodavstva
pojedinih republika, pa je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske 1982. godine donio Zakon o
društvenim organizacijama i udruženjima građana, kao temeljni zakonski okvir koji uređuje pravo
na slobodno udruživanje.
Zakon je utvrdio postojanje dvaju oblika udruživanja (društvene organizacije i udruženja građana) s
različitim pravnim i političkim tretmanom, a izvorište ove podjele bio je odnos tadašnjeg pravno-
političkog sustava prema vlasništvu. Društvene organizacije predstavljale su oblik udruživanja, koji
je koristio i raspolagao imovinom koju mu je dodijelila država te je od nje i financiran. Formalno
udruživanje nekih interesnih skupina, a osobito onih koje su neznatno prisustvovale u javnosti ili
djelovale za opće dobro, nije se u ono vrijeme niti moglo ostvariti u formi drugačijoj od društvene
organizacije (npr. lovačka društva, ferijalni savezi, strukovne udruge, komore i sl. mogle su se
registrirati samo kao društvene organizacije). Za razliku od toga, udruženja građana bila su oblik
udruživanja koji je bliži današnjoj formi udruge. U udruženja građana pojedinci su se slobodno
udruživali i upravljali tim udruženjima, a ona su mogla biti i vlasnikom pokretne ili nepokretne
imovine.
Komunistička ideologija nije trpjela individualizam, već je na svim razinama društvenog života
naglašavala kolektivizam u kojem zajednica brine za potrebe pojedinca. Prema nekim autorima,
zatiranje individualizma odgojilo je generacije građana koji su navikli da njihove probleme rješava
netko drugi (država, općina, mjesna zajednica, tvrtka u kojoj su zaposleni), te da se od njih niti ne
očekuje da bilo što poduzmu sami, niti je izgledno da bi njihova samostalna akcija proizvela bilo
kakav učinak. U takvom se okruženju teško moglo razviti civilno društvo. Ipak, postojao je
minimum iskustva i tradicije udruživanja, što je u znatnoj mjeri olakšalo i omogućilo relativno brz
razvoj organizacija civilnog društva nakon što su se stekli uvjeti. 24
Tatjana, Š. (2016) ‘Uloga omladinskih organizacija u komunističkoj vladajućoj strukturi’, ČSP, 3, str. 597–614.23
Bežovan, G., Ivanović, M. (2009). Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj. Zagreb: Program Ujedinjenih naroda za24
razvoj u Hrvatskoj.
'19

3.2.3. Razvoj civilnog društva nakon 1990. godine
Na nacionalnim izborima održanima u travnju i svibnju 1990. godine, prvi put nakon 45 godina
monopartijskog sustava pojavilo se nekoliko političkih stranaka. Jedan od prvih koraka temeljite
promjene političkog i pravnog sustava bila je promjena Ustava SRH, koja je uslijedila osam mjeseci
nakon održavanja višestranačkih izbora. Tzv. "Božićni Ustav" usvojio je Hrvatski sabor 22.
prosinca 1990. godine. Među ostalim građanskim slobodama, Ustav Republike Hrvatske uredio je i
pitanje slobode mišljenja slobodnog udruživanja i okupljanja te na taj način postavio temelje
pravnog okvira koji će poduprijeti razvoj civilnog društva. Međutim, država tada nije civilno
društvo smatrala važnim za demokratski razvoj pa ga je sustavno zanemarivala, da bi se krajem
devedesetih godina vodila gotovo paranoična kampanja protiv uglednijih aktivista i izloženijih
organizacija civilnog društva.25
Kroz narednih sedam godina, kako je vidljivo u tablici 2: Temeljni propisi za osnivanje i djelovanje
organizacija civilnog društva, donijeti temeljni zakonski propisi nakon snažnih političkih pritisaka
međunarodnih institucija koje su ukazivale na potrebu stvaranja pogodnog okruženja za razvoj i
djelovanje civilnog društva.
Tablica 2: Temeljni propisi za osnivanje i djelovanje organizacija civilnog društva.26
Naziv zakona
Godina
donošenja
Opis sadržaja
Zakon o humanitarnoj
pomoći
1992. Djelomično uređuje status humanitarnih organizacija
Zakon o političkim
strankama
1993.
Uređuje osnivanje, djelovanje i prestanak političkih
stranaka
Zakon o zakladama i
fundacijama
1995.
Uređuje osnivanje, djelovanje i prestanak zaklada i
fundacija
Zakon o radu 1995.
Uređuje osnivanje, djelovanje i prestanak udruga
poslodavaca i sindikata
Zakon o udrugama 1997. Uređuje osnivanje, djelovanje i prestanak udruga
Ibid., str. 1425
Bežovan, G., Ivanović, M. (2009). Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj. Zagreb: Program Ujedinjenih naroda za26
razvoj u Hrvatskoj.
'20

Izvor: Program UN-a za razvoj: Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj; obrada autora
Jedan od najvažnijih trenutaka za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina
odnosio se na donošenje Zakona o udrugama (1997. godine). Naime, taj Zakon, osim što je
uspostavio neke drugačije kriterije i uredio tehniku slobodnog udruživanja, imao je još jednu važnu
ulogu: morao je riješiti pitanje pretvorbe društvenih organizacija u udruge, ali, što je još važnije, i
pitanje privatizacije njihove imovine. Člankom 38. stavkom 1. Zakona o udrugama, centralna je
vlast svu imovinu bivših društvenih organizacija prenijela u vlasništvo države, da bi je kasnije
nakon posebno donesenih odluka vraćala udrugama koje su pravni sljednici bivših društvenih
organizacija.
Nakon prvog Zakona o udrugama, godine 1998. osniva se Ured za udruge koji djeluje od kao
stručna služba Vlade Republike Hrvatske zadužena za stvaranje uvjeta za razvoj učinkovite
suradnje s udrugama i drugim organizacijama civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
3.2.4. Razvoj civilnog društva nakon 2000. godine
Donošenjem Zakona o udrugama 2001. godine, (Narodne novine, br. 88/2001 i 11/2002), učinjen je
korak naprijed u jačanju autonomije u radu udruga, kao privatno - pravnih osoba koje osnivaju i
kojima upravljaju njihovi članovi, a postavljeni su i temelji za razvoj mjerila, kriterija i postupaka
za proračunske dotacije projektima i programima od interesa za opće dobro koje provode udruge.
U duhu tadašnjih društvenih promjena, Vlada osniva 2002. godine Savjet za razvoj civilnog društva
kao savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske radi djelovanja na razvoju primjene i
učinkovitosti Programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u
Republici Hrvatskoj; za strategiju razvoja civilnog društva; za razvoj čovjekoljublja, socijalnog
kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje u uvjetima decentraliziranog sustava
odlučivanja i financiranja (NN, 26/02). Zadaća Savjeta je bila, a tako je i danas, i donošenje odluke
o izboru i raspodjeli financijske potpore programima i projektima udruga u tekućoj godini, na
temelju prijedloga stručnih radnih skupina koje djeluju na područjima raspisanim javnim natječajem
po pojedinim ministarstvima i drugim državnim upravnim organizacijama (ljudska prava, socijalna
skrb, zdravstvena prevencija i dr.).
Djelovanjem Savjeta, 2003. godine inicirano je osnivanje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog
društva koju je osnovala Republika Hrvatska posebnim zakonom, Zakonom o Nacionalnoj zakladi
'21

za razvoj civilnog društva, usvojenim u Hrvatskom saboru 16. listopada 2003. godine. Zaklada
djeluje s osnovnom svrhom promicanja i podrške razvoju civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
Ona pruža stručnu i financijsku podršku programima koji potiču održivost neprofitnog sektora,
međusektorsku suradnju, građanske inicijative, filantropiju i volonterstvo te unaprjeđuju
demokratske institucije društva. Prema europskoj i svjetskoj klasifikaciji, Nacionalna zaklada
svrstava se u kategoriju javnih mješovitih zaklada koje u svom djelovanju provode programe
dodjele financijskih podrški, a u operativnom dijelu provode aktivnosti u suradnji s drugim
organizacijama.
Nakon osnivanja Savjeta i Zaklade, idući korak u razvoju civilnog društva uslijedio je 2007. godine
kada je Hrvatski sabor donio Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje
financijske potpore programima i projektima udruga iz državnog proračuna (Narodne novine, broj
16/07), kojim su uređeni osnovni standardi i načela postupanja tijela državne uprave i ureda Vlade
Republike Hrvatske u postupku odobravanja financijske potpore iz sredstava državnoga proračuna
udrugama za provedbu njihovih programa i projekata koji su od osobitog interesa za opće/javno
dobro u Republici Hrvatskoj.
Nakon jednog desetljeća primjene Zakona o udrugama iz 2002. godine, uočen je niz problema i
poteškoća u njegovoj primjeni zbog čega se, nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom
javnošću, odlučilo pristupiti izradi novog zakona o udrugama. Naime, nedovoljno jasne odredbe o
upravljanju udrugom i tijelima udruge, udruživanju udruga u saveze, članstvu, skupštini, poštivanju
načela demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja
udruge, stjecanju i raspodjeli imovine te obavljanja gospodarskih djelatnosti nerijetko u praksi
dovodilo je do različitih tumačenja i neujednačene primjene odredbi Zakona. Tako je 2014. godine
donijet novi Zakon o udrugama (NN 74/14) s ciljem osiguravanja učinkovitog djelovanja udruga sa
svojstvom pravne osobe te stvaranja preduvjeta za djelotvorno financiranje programa i projekata od
interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj.
Osim novog Zakona o udrugama, 2014. godine donesen je Zakon o financijskom poslovanju i
računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/2014) koji je propisao vođenje knjigovodstvenih
isprava, poslovnih knjiga, organizacije knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, načela
iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, sadržaj i primjenu računskog plana,
te financijsko izvještavanje za udruge i njihove saveze, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove,
'22

političke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice. Ovim Zakonom, osim Zakonom o
udrugama, propisane su dodatne obveze za organizacije civilnog sektora u financijskom poslovanju.
Posljednji događaj koji se smatra značajnim u razvoju civilnog društva jest onaj iz 2016. godine
kada se donijela odluka na razini izvršne vlasti zbog kojih je dugo građeni (18 godina)
institucionalni okvir za podršku razvoju civilnog društva u Hrvatskoj relativiziran i uzdrman.27
Naime, usvajanjem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda
od igara na sreću za 2016. godinu kojom su sredstva za djelovanje i programe podrške Nacionalne
zaklade smanjena za 51% što je pogodilo poslovanje organizacija civilnog društva koje su se
oslanjale na financiranje iz Zaklade.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Godišnji izvještaj o radu (2016. godine)27
'23

4. Dijagnoza stanja civilnog sektora u Republici Hrvatskoj
4.1. Izvori podataka i alati analize civilnog sektora u Republici Hrvatskoj
4.1.1. Izvori podataka o civilnom sektoru u Republici Hrvatskoj
Podaci o organizacijama civilnog sektora prostiru se kroz nekoliko državnih registara. Podaci su
uglavnom podijeljeni prema organizacijskom obliku i njihovoj svrsi, a ne po činjenici pripadaju li
pojedine organizacije civilnome društvu. Tako se registri nalaze kod različitih državnih tijela,
ovisno o nadležnosti za pojedini organizacijski oblik. Osim toga, iako se neki podaci o civilnome
društvu evidentiraju od prvog Zakona o udrugama iz 1997. godine, ti podaci nisu do 2015. godine
nisu bili javno dostupni u digitalnom formatu koji omogućava analizu na razini cijele populacije.
Podaci o organizacijama civilnog društva, koji su postojali unutar tijela državne uprave, postali su
javno dostupni 2015. godine uspostavom portala otvorenih podataka Republike Hrvatske
(data.gov.hr). Tome je prethodilo uspostavljanje Savjeta inicijative “Partnerstvo za otvorenu vlast” u
siječnju 2012. godine, te stupanje na snagu novog Zakona o pravu na pristup informacijama (NN
25/13 i NN 85/2015) i usvajanje Akcijskog plan za provedbu inicijative “Partnerstvo za otvorenu
vlast” u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. - 2016. koji predviđa implementaciju Direktive
2013/37/EU o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora kojom
se predviđa objava skupova podataka u strojno čitljivom te otvorenom formatu zajedno s
metapodacima. Objavom podataka u takvom formatu omogućilo je provođenje analiza na razini28
cijele populacije što do tog trenutka nije bilo moguće.
Tako su pri izradi analiza korišteni sljedeći izvori koji su omogućili analizu na razini cijele
populacije:
1. Registar udruga (od 1997. do 2017. godine), Ministarstvo uprave (stanje na dan 6. lipnja 2017.)
2. Registar neprofitnih organizacija (bilance neprofitnih organizacija, godišnje izvješće o
prihodima i rashodima neprofitnih organizacija dvojnog i jednostavnog računovodstva za od
2013. do 2016. godine), Ministarstvo financija
3. Evidencija vjerskih zajednica u RH, Ministarstvo uprave (stanje na dan 6. lipnja 2017.)
Otvoreni podaci u Republici Hrvatskoj - kronologija (2015.). Dostupno na: https://data.gov.hr/otvoreni-podaci-u-28
republici-hrvatskoj-kronologija (pristupljeno: 16 rujna 2017 godine).
'24

4. Zakladna knjiga, Ministarstvo uprave (stanje na dan 6. lipnja 2017.)
5. Registar političkih stranaka RH, Ministarstvo uprave (stanje na dan 6. lipnja 2017.)
6. Popis sindikata registrirani u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava (stanje na dan 6.
studenog 2015.),
7. Popis sindikata više razine registrirani u uredima državne uprave u županiji, odnosno uredu
Grada Zagreba nadležnim za poslove rada (stanje na dan 6. studenog 2015.),
8. Popis sindikata registrirani u uredima državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba
nadležnim za poslove rada(stanje na dan 6. studenog 2015.),
9. Popis udruge sindikata više razine registrirane u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava
(stanje na dan 6. studenog 2015.),
10. Popis udruga poslodavaca registrirane u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava (stanje na
dan 6. studenog 2015.),
11. Popis udruga poslodavaca više razine registrirane u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava
(stanje na dan 6. studenog 2015.),
12. Popis udruge poslodavaca registrirane u uredima državne uprave u županiji, odnosno uredu
Grada Zagreba nadležnim za poslove rada (stanje na dan 6. studenog 2015.).
Zbog velikih količina podataka, izvori nisu navedeni u prilogu ovog diplomskog rada. Naime, riječ
je o datotekama CSV (comma-separated values) formata koje sadrže između 50.000 i 70.000 redaka
podataka u tabličnom obliku. Međutim, svi navedeni izvori dostupni su na Portalu otvorenih
podataka Republike Hrvatske (data.gov.hr) osim Registra neprofitnih organizacija koji je dostupan
na internetskim stranicama Ministarstva financija (mfin.hr).
Osim navedenih registara, korišteni su javno dostupni strateški dokumenti i planovi organizacija
civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Udruge i njihovi dokumenti izabrani su nasumičnim
odabirom i bez posebnih kriterija o reprezentativnosti. Abecednim redom, riječ je o dokumentima i
udrugama navedenima u tablici 3: Prikaz korištenih strateških dokumenata za analizu procesa
oblikovanja strategija:
'25

Tablica 3: Prikaz korištenih strateških dokumenata za analizu procesa oblikovanja strategija
Izvor: internetske stranice navedenih organizacija civilnog društva, obrada autora
Riječ je o broju strateških dokumenata koji je istovjetan broju navedenih organizacija. Navedeni
dokumenti također nisu u prilogu ovog diplomskog rada, ali su javno dostupni na internetskim
stranicama navedenih 20 organizacija civilnog društva.
Udruga Naziv dokumenta
1 Društvo hrvatskih književnika Strateški plan 2017 - 2019
2 Društvo Naša djeca Poreč Strateški plan 2014. – 2018.
3 Hrvatska zaklada za znanost
Strateški plan Hrvatske zaklade za znanost 2014.
- 2018.
4 Institut za razvoj obrazovanja Strateški plan 2008 - 2010
5 Mreža mladih Hrvatske
Strateški plan Mreže mladih Hrvatske 2013. -
2017.
6 Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Strateški plan djelovanja za razdoblje od 2012.
do 2016. godine
7
Udruga osoba s intelektualnim teškoćama i njihovih
obitelji Maslačak Križevci
Strateški plan 2016 - 2020
8 Udruga Bioteka
Strateški plan djelovanja udruge Bioteka za
razdoblje 2012. - 2015.
9 Udruga DUGA Strateški plan udruge DUGA 2017-2020
10 Udruga Info zona Strateški plan 2013. – 2016.
11 Udruga likovnih stvaralaca Zaprešić
Strateški plan udruge likovnih stvaralaca
Zaprešić 2015 - 2018
12 Udruga Mentor Strateški plan za razdoblje 2015. – 2018.
13 Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Radost Strateški plan za razdoblje 2016 - 2020
14 Udruga RADOST Strateški plan 2013 - 2015
15
Udruga ratnih veterana 2. gardijske brigade
GROMOVI
Strateški plan za razdoblje 2017 - 2020.
16 Udruga roditelja “Korak po korak”
Strateški plan udruge roditelja “Korak po korak
2016 - 2020”
17
Udruga roditelja djece s teškoćama u razvoju
Vukovarski leptirići
Strateški plan za razdoblje 2015./2019.
18 Udruga za mlade ALFAALBONA Strateški plan 2014.-2017.
19 Udruga ZUM Strateški plan udruge ZUM 2015 – 2017
20 Zagreb Pride Srateški plan Zagreb Pridea 2016. -2019.
'26

4.1.2. Korišteni alati za statističku analizu dostupnih podataka
Za statističku analizu koristila su se sljedeća softverska rješenja:
• Microsoft Excel
• Statistički program R
• Apple Numbers
Microsoft Excel i statistički program R korišteni su za obradu datoteka u CSV formatima. Kako je
riječ o velikim količinama podataka (50 do 70 tisuća redaka s 20 do 60 stupaca po datoteci),
koristile su se metode izračuna prosjeka (average), korelacije (correlation), brojanja (count),
zbrajanja (sum), uvjetnog zbrajanja (sumif), uvjetnog brojanja (countif) i uparivanja podataka
(lookup).
Softversko rješenje Apple Numbers korišteno je za vizualizaciju i oblikovanje grafikona na temelju
dobivenih podataka nakon obrade izvornih datoteka.
4.2. Primjena izabranih metoda strategijske dijagnostičke analize na civilni
sektor u Republici Hrvatskoj
4.2.1. Životni vijek civilnog sektora
U širokoj je primjeni koncept analize industrije koji je osmislio Michael Porter. Prema njegovoj
koncepciji industrija je za poduzeće najvažniji dio okruženja jer svojim svojstvima i snagom
određuje konkurentsku borbu. Porter tako definira tri mijene industrije: mijena nastajanja industrije,
mijena zrelosti industrije i mijenu povlačenja (silaženja industrije) . Također, Robert Grant u29
modelu životnog vijeka industrije promatra stranu ponuda kao ekvivalent životnom vijeku
proizvoda iz kojeg agregira četiri mijene: uvođenje, rast, zrelost i povlačenje.30
Porter, M. (1980). Competitive Strategy - Techniques for Analyzing Industries and Competitors. 1st ed. New York:29
The Free Press.
Fučkan, Đ., Sabol, A.: Planiranje poslovnih dometa, Hum naklada, Zagreb, str.143-14430
'27

Osim metode određivanja životnog vijeka udruga kao industrije, za interpretaciju rezultata može se
iskoristiti i tzv. “S-krivulja”. Difuzija inovacija je teorija koja nastoji objasniti kako, zašto i koliko
se brzo nova ideja i tehnologija širi. Everett Rogers tvrdi da je difuzija proces kroz koji se inovacija
komunicira s vremenom među sudionicima društvenog sustava. Rogers navodi kako četiri glavna31
elementa utječu na širenje nove ideje: samu inovaciju, komunikacijske kanale, vrijeme i društveni
sustav, a taj se proces snažno oslanja na ljudski kapital. Također navodi da inovacija mora biti
široko prihvaćena kako bi postala samoodrživa. Unutar stope usvajanja, postoji točka na kojoj
inovacija doseže kritičnu masu. Imajući to na umu, udrugu kao koncept formalnopravnog rješenja
za društvene organizacije i udruženja građana 1997. godine može se smatrati inovacijom u tom
smislu.
Cilj je dakako utvrditi koji su trendovi u civilnom društvu, odnosno u udrugama (98% civilnog
sektora čine udruge) - je li civilni sektor nakon 20 godina od Zakona o udrugama u mijeni uvođenja,
rasta, zrelosti ili povlačenja. Za istraživanje se koristio Registar udruga iz Ministarstva uprave
(stanje na dan 6. lipnja 2017. godine). Promatra se broj novoregistriranih udruga svake godine koji
se zatim umanjuje za broj zatvorenih udruga iste godine te koliko je kumulativno broj udruga
aktivnih. Iz razloga što civilni sektor čini 98% udruga, u obradu podataka nisu ušli podaci o broju
novootvorenih sindikata, udruga poslodavaca, vjerskih zajednica i zaklada.
4.2.2. Analiza poslovanja organizacija civilnog sektora u Republici Hrvatskoj
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14) uspostavio
je zakonsku obvezu neprofitnim organizacijama financijskog izvješćivanja i upisivanja u Registar
neprofitnih organizacija. Država je time uspostavila registar s podacima o poslovanju udruga i
zaklada, fondacija, ustanova, političkih stranaka, komora, sindikata, vjerskih i drugih zajednica. S
obzirom na to da je riječ o podacima kojima raspolaže država, oni su javno dostupni.
Registar neprofitnih organizacija tako sadrži podatke o 39.033 organizacije i njihovim financijskim
izvješćima (bilanca, godišnje financijsko izvješće o prihodima i rashodima) od 2013. do 2016.
godine. Bitno je za napomenuti kako Registar neprofitnih organizacija obuhvaća više tipova
organizacija koje se ne smatraju organizacijama civilnog društva. Zbog toga su pri analizi
poslovanja iz Registra u obzir uzete samo udruge, savezi udruga, vjerske zajednice, strane udruge,
zaklade, sindikati i udruge poslodavaca. Njihov broj, organizacija čiji se financijski izvještaji
Rogers, E. M. (2003) Diffusion of Innovations, 5th Edition. Free Press.31
'28

analiziraju, iznosi 35.498. Usporedivši tu brojku s brojem organizacija civilnog društva u Republici
Hrvatskoj iz Tablice 1 koja broji 53.154, riječ je o 67% svih organizacija civilnog društva.
Konkretno, riječ je o 628 saveza udruga, 39 stranih udruga, 179 zaklada i 34.652 udruga koje čine
89% svih organizacija u Registru neprofitnih organizacija.
Organizacije u Registru neprofitnih organizacija vode dvojno računovodstvo jednako poduzećima,
osim pojedinih manjih organizacija koje vode jednostavno računovodstvo sukladno zakonskim
propisima. Zbog toga, pri analizi poslovanja uzimale su se u obzir samo istovjetne kategorije koje
su se zatim analizirale. U tom se smislu pod izvorima financiranja podrazumijevaju svi izvori
sredstava, dakle, sve pravne i fizičke osobe od kojih organizacije pribavljaju sredstva potrebna za
svoje poslovanje i ekspanziju.32
Osim analize agregatnih financijskih izvještaja, analizirale su se ciljane skupine i djelatnosti,
odnosno njihov broj u kojima sve udruge posluju. Naime, pri upisu u Registar udruga, svaka udruga
mora navesti djelatnost kojom se bavi te koje su joj ciljane skupine. Ovime se određuje koliko
različite aktivnosti udruga postoji i koje sve potrebe ljudi zadovoljavaju.
4.2.3. Ispitivanje procesa oblikovanja strategija u civilnom sektoru
Nad odabranih 20 dokumenata organizacija civilnog društva (navedenim u poglavlju 4.1.1.)
provedeno je ispitivanje procesa oblikovanja strategije. Takvo ispitivanje odabrano je iz razloga što
je strategijski menadžment kompleksan, cjelovit i obuhvatan proces i sustav odluka i aktivnosti
usmjeren na optimalno usklađivanje i korištenje prilika u okolini i strategijskih sposobnosti
organizacije kako bi se ostvarila održiva konkurentska prednost i postigli dugoročni ciljevi
organizacije.33
Ispitivanje je provedeno na način da se na temelju koraka u procesu oblikovanja strategije,34
preuzetih iz poglavlja 2.2. Na temelju sedam koraka, definirano je deset kontrolnih točaka koje su
ispitivane u svih 20 dokumenata. Odnosno, promatralo se udovoljavaju li odabrani dokumenti
formom i sadržajem navedenim kontrolnim točkama.
Orsag, S. (2011.) Vrijednosni papiri – Investicije i instrumenti financiranja, Revicon, Sarajevo32
Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N. (2008),Temelji menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb, str.195.33
Fučkan, Đ., Sabol, A.: Planiranje poslovnih dometa (2013.), Hum naklada, Zagreb, str. 79-8234
'29

Riječ je o sljedećim kontrolnim točkama:
1. Navedeni poslovni svjetonazor ili vrijednosti;
2. Definirana vizija;
3. Definirana misija;
4. Dijagnosticiranje polaznih poslovnih situacija (dijagnostička analiza);
5. Prognoziranje budućih poslovnih situacija (prognostička analiza);
6. Prijedlog strategija kojima se rješava razvojna napetost;
7. Izbor strategije/strategija;
8. Izrada operativnih planova s pripadajućim ciljevima;
9. Definiranje kontrola (ex-ante i ex-post);
10. Provedbeni dio strategije (nositelji aktivnosti vremenski rokovi).
Svih 20 dokumenata provedeno je kroz 10 kontrolnih točaka te je na svaku točku dan binarni
odgovor (da ili ne) koji označava je li organizacija udovoljila formom za pojedinačnu točku.
Tih 20 strateških dokumenata predstavlja uzorak populacije te dobiveni rezultati nisu
reprezentativni. Međutim, iako je riječ o nereprezentativnom uzorku, analiza može dati inicijalni
uvid u stanje procesa oblikovanja strategija u organizacijama civilnog društva i temelj za daljnja
istraživanja.
'30

5. Rezultati istraživanja dijagnostičke analize poslovanja
civilnog sektora
5.1. Pregled rezultata analize podataka iz registra udruga
Analizom Registra udruga u Republici Hrvatskoj, utvrđeno je kako postoji 58.155 udruga, od kojih
6.170 udruga ima status “BRISANIH”, tj. neaktivnih te 51.985 aktivnih udruga što se može iščitati
iz Tablice 3.
Iako je prvi Zakon o udrugama stupio na snagu 1997. godine, u Registru ima zapisa o upisu iz 1996.
godine. Unatoč tome što nije poznato o kakvim se 188 udruga iz 1996. godine radi, uzete su u obzir
pri ovoj analizi. Analizom se došlo do broja novoupisanih udruga od 1996. godine do 2017. godine,
broj obrisanih, tj. zatvorenih udruga po godinama njihovog osnivanja. Njihova razlika čini broj
aktivnih udruga iako broj aktivnih udruga po godini ne odgovara stvarnosti, osim broja aktivnih
udruga u 2017. godini, jer udruge nisu nužno upisane u Registar i izbrisane iz njega u istoj godini.
Imajući to na umu, broj aktivnih udruga ipak se uzima kao relevantan broj s obzirom na to da je broj
zatvorenih udruga svega 10,6 posto ikad otvorenih udruga od 1996. do 2017. godine.
Evidentan je izrazit i neprirodno velik rast broja udruga u 1997. i 1998. godini, ali iako je riječ o
novim upisanim udrugama, značajni dio novoupisanih udruga je zapravo transformacija postojećih
društvenih organizacija i udruženja građana koje je regulirao zakon iz 1982. godine.
Kako bi se izračunala prosječna godišnja stopa rasta (engleski “Compound Annual Growth Rate” ili
skraćeno CAGR) broja aktivnih udruga korištena je sljedeća formula:
'
Uzimajući sve stope rasta od 1996. do 2017. godine, godišnja stopa rasta iznosi 31,75 posto što je
iznimno velika stopa rasta. Stoga, kako bi se procijenila realnija stopa rasta, u obzir su uzete samo
stope rasta od 1999. do 2016. godine, nakon čega godišnja stopa rasta broja aktivnih udruga iznosi
6,93 posto.
'31

Tablica 4: Pregled broja otvaranja i zatvaranja udruga po godini.
Izvor: Registar udruga; obrada autora
Iz tablice 4: Pregled broja otvaranja i zatvaranja udruga po godini i grafa 1: Prikaz broja aktivnih
udruga i stope rasta po godinama vidljivo je kako stopa rasta novih, tj. aktivnih udruga usporava. S
Broj
novoupisanih
udruga
Kumulativan
broj udruga
Broj obrisanih
udruga (prema
godini osnivanja)
Aktivan
broj
udruga
Stop rasta
broja udruga
1996 188 188 29 159
1997 1133 1321 157 1135 613,84%
1998 13379 14700 1014 13500 1089,43%
1999 2260 16960 259 15501 14,82%
2000 1830 18790 222 17109 10,37%
2001 1889 20679 245 18753 9,61%
2002 1963 22642 273 20443 9,01%
2003 1988 24630 241 22190 8,55%
2004 2144 26774 301 24033 8,31%
2005 2254 29028 311 25976 8,08%
2006 2581 31609 340 28217 8,63%
2007 2716 34325 369 30564 8,32%
2008 2832 37157 361 33035 8,08%
2009 3050 40207 395 35690 8,04%
2010 3043 43250 427 38306 7,33%
2011 2941 46191 328 40919 6,82%
2012 2952 49143 341 43530 6,38%
2013 3167 52310 352 46345 6,47%
2014 2289 54599 159 48475 4,60%
2015 1614 56213 36 50053 3,26%
2016 1725 57938 10 51768 3,43%
2017 217 58155 0 51985 0,42%
UK 58155 - 6170 - -
'32

početne stope rasta od 14 posto u 1999. godini, stopa rasta se spustila na 3,4 posto u 2016. godini.
Usporavanje rasta nešto je značajnije nakon 2014. godine, iste godine kada je donijet Zakon o
financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14) koji je postavio
veće zakonske obveze za udruge.
'
Izvor: Registar udruga; obrada autora
Promatrajući broj aktivnih udruga kroz godine, uočava se blaga i izdužena S-krivulja, a opadajuće
stope rasta tome idu u prilog, što je u skladu s teorijom difuzija inovacija ako se promatra “udruga”
kao formalnopravna inovacija u 1997. godini. Prema Rogersu, inovaciju kroz vrijeme prihvaća sve
veći broj osoba dok se ne dosegne kritična masa nakon čega je održiva. Međutim, u posljednjim
stadijima inovacija biva zamijenjena drugom, novom, inovacijom. U tom kontekstu, ovo otvara
pitanje doseže li formalnopravni oblik udruge granice svojeg rasta i je li potrebno napraviti
određena zakonska rješenja u smjeru održavanja/povećavanja stope rasta ili pak je društveno
prihvatljivo sve manja stopa rasta udruga.
Osim toga, prema Porterovom modelu i modelu Roberta Granta o životnom vijeku industrije, ovi
podaci upućuju na to kako je civilno društvo, odnosno sektor udruga, u kasnoj mijeni rasta ili ranoj
mijeni zrelosti. Što upućuje na “konsolidiranje” sektora, tj. da postojeće udruge postaju održive i
Graf 1: Prikaz broja aktivnih udruga i stope rasta po godinama (nisu
prikazane stope rasta za 1997. i 1998. godinu).
Kumulativanbrojudruga
0
15000
30000
45000
60000
Stoparastabrojaudruga
0,00%
4,00%
8,00%
12,00%
16,00%
1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014 2016
Stop rasta broja udruga
Broj aktivnih udruga
'33

stabilne jer zadovoljavaju potrebe dovoljnog broja ljudi zbog čega nije potrebno osnivati nove
udruge.
Osim analize kretanja broja udruga na razini cijele Republike Hrvatske, napravljena je i analiza
prema ciljanim skupinama. Svaka udruga pri registraciji mora navesti barem jednu ciljanu skupinu
prema kojoj djeluje. Očitavanjem šifri ciljanih skupina, sistematizirane su udruge prema 115
dostupnih ciljanih skupina.
Iz tablice 5: Prikaz 20 najčešćih ciljanih skupina udruga i 20 ciljanih skupina s najvećim godišnjim
rastom od 2006. do 2016. godine vidljivo je kako se najveći dio udruga, barem jednim djelom
ciljaju na ciljanu skupinu građana kao opću populaciju što ukazuje na veliki potencijal za
društvenom promjenom. Nadalje slijede mladi i djeca kao opća populacija, a udruga koje ciljaju na
sportaše ima 9,86 posto. Navedene četiri ciljane skupine najčešći su odabiri udruga kada je u pitanju
ciljana skupina. Nakon sportaša s 9,86% slijede ostale ciljane skupine s manje od 4% odabira
udruga. Međutim, ponovno je riječ o relativno širokim i općenitim skupinama društva.
Tablica 5: Prikaz 20 najčešćih ciljanih skupina udruga i 20 ciljanih skupina s najvećim godišnjim
rastom od 2006. do 2016. godine.
Ciljana skupina
Udruge koje ciljaju
skupinu (%)
Ciljana skupina
CAGR % 
(2006. - 2016.)
građani – opća populacija 32,78%
mali i srednji poduzetnici i
obrtnici
13,70%
mladi - opća populacija 16,07% potrošači 13,21%
djeca - opća populacija 12,86% žene poduzetnice 11,99%
sportaši 9,86% poslovne organizacije 11,92%
udruge i građanske
inicijative
3,83% poslodavci 11,88%
studenti 3,20% turistički djelatnici 11,60%
djeca od 14 do 18 godina 3,04% turisti 11,43%
djeca do 14 godina 2,82% ruralno stanovništvo 10,88%
volonteri 2,80% trudnice 10,50%
učenici 2,56% opća populacija pacijenata 10,29%
ostali 2,53% poljoprivrednici i ribari 10,05%
darovita djeca i mladi 2,27% nezaposleni 10,04%
odgojno-obrazovne ustanove 2,27% predstavnici medija 9,87%
žene 2,11% sindikati 9,85%
Ciljana skupina
'34

Izvor: Registar udruga, Ministarstvo uprave; obrada autora
S druge strane, provedena je analiza prosječne stope godišnjeg rasta u proteklih 10 godina (od 2006.
do 2016. godine) te se tu zapravo javljaju ciljane skupine koje su puno uže. Odnosno, veće stope
rasta u broju udruga javljaju se kod “nišnih”, tj. specifičnijih ciljanih skupina. Navedenih 20 ciljanih
skupina imaju veću prosječnu stopu godišnjeg rasta od razine cijelog civilnog sektora koji iznosi
6,93 posto. Međutim, gotovo nijedna od navedenih “nišnih” ciljanih skupina ne nalazi se na popisu
najbrojnijih niti obrnuto što može značiti da je posljedica njihovog rasta “niski start”, tj. u početku
je bio mali broj udruga koje se bave tim skupinama te vjerojatno neće postati toliko brojne. No ipak,
ubrzane stope rasta mogu upućivati na nove trendove, tj. na ciljane skupine čije potrebe tek valjda
ispuniti.
5.2. Pregled rezultata analize agregatnih financijskih izvještaja
Analiza agregatnih financijskih izvještaja vršila se na temelju javno dostupnih podataka iz Registra
neprofitnih organizacija koji sadrži financijske izvještaje 35.498 organizacija civilnog društva od
2013. do 2016. godine, a to su udruge, savezi udruga, strane udruge i zaklade. One vode dvojno
računovodstvo, osim u specifičnim zakonskim uvjetima kada manje udruge mogu voditi
jednostavno računovodstvo.
umirovljenici 2,05% žene ruralnih područja 9,80%
obitelji 2,04% inovatori 9,72%
sportski djelatnici 1,92% navijačke skupine 9,60%
osobe starije životne dobi 1,92% akademska zajednica 9,17%
akademska zajednica 1,90% Romi 9,07%
branitelji - veterani 1,87%
regionalna ili lokalna
samouprava
8,77%
Udruge koje ciljaju
skupinu (%)
Ciljana skupina
CAGR % 
(2006. - 2016.)
Ciljana skupina
'35

Tablica 6: Prikaz financijskih izvještaja prema godinama i tipu vođenja računovodstva udruga,
saveza udruga, stranih udruga i zaklada.
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo uprave; obrada autora.
Zbog konteksta obrade podataka, bitno je biti upoznat sa strukturom dostupnih podataka iz tablice
6: Prikaz financijskih izvještaja prema godinama i tipu vođenja računovodstva udruga, saveza
udruga, stranih udruga i zaklada. Naime, obveza evidentiranja financijskih izvještaja u Registru
nastupila je 2013. godine, osim za udruge koje mogu voditi jednostavno računovodstvo. Obveza za
njihovu prijavu nastupila je u 2015. godini što je bitno zbog razumijevanja i tumačenja podataka.
U 2016. godini, civilni sektor ostvario je 21,8 milijardi kuna prihoda, a između 2013. i 2016. godine
prosječna godišnja stopa rasta (CAGR) iznosi 6,93 posto.
Tablica 7: Prikaz prihoda organizacija civilnog sektora prema godinama i tipu računovodstva.
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija; obrada autora.
Vidljivo je iz tablice 7: Prikaz prihoda organizacija civilnog sektora prema godinama i tipu
računovodstva kako su organizacije s jednostavnim računovodstvom uprihodile u 2016. godini 411
milijuna kuna što u ukupnim prihodima civilnog društva čini svega 6,55 posto udjela. Odnosno,
Godina
Broj financijskih izvještaja
(dvojno računovodstvo)
Broj financijskih izvještaja
(jednostavno
računovodstvo)
Ukupni broj organizacija i
financijskih izvještaja
2013 11922 - 11922
2014 13068 - 13068
2015 13234 8366 21600
2016 13485 9870 23355
Ukupno 51709 18236 69945
Godina
Organizacije s
jednostavnim
računovodstvom
Organizacije s dvojnim
računovodstvom
Ukupan prihod
Stopa rasta
prihoda
2013 - 4.809.199.241,00 HRK 4.809.199.241,00 HRK -
2014 - 5.088.659.806,00 HRK 5.088.659.806,00 HRK 5,81%
2015 353.509.340,00 HRK 5.274.601.277,00 HRK 5.628.110.617,00 HRK 10,60%
2016 411.693.206,00 HRK 5.876.236.691,00 HRK 6.287.929.897,00 HRK 11,72%
Ukupno 765.202.546,00 HRK 21.048.697.015,00 HRK 21.813.899.561,00 HRK -
'36

9870 organizacija s dvojnim računovodstvom (42 posto organizacija OCD-a) odgovorno je za 93,45
posto prihoda cijelog OCD-a. Također, uzmemo li u obzir stope rasta, u 2014. godini stopa rasta
iznosila je 5,8 posto za sve organizacije civilnog društva da bi u 2016. godini rast bio ubrzan na
11,72 posto. Godina 2015. smatra se neusporedivom zbog početka evidencije udruga s
jednostavnim računovodstvom.
Tablica 8: Godišnji prihodi organizacija civilnog društva s dvojnim računovodstvom prema
kategoriji kao udjel u ukupnom prihodu i prosječna godišnja stopa rasta (CAGR) po kategoriji
prihoda.
Graf 2: Prikaz strukture godišnjih prihoda organizacija civilnog društva u 2016. godini.
!
Udio prihoda
od prodaje
roba i usluga
Udio prihoda
od članarina
i članskih
doprinosa
Udio
prihodi po
posebnim
propisima
Udio
prihoda od
imovine
Udio
prihoda od
donacija
Udio
ostalih
prihoda
Udio prihoda
od povezanih
neprofitnih
organizacija
2013 17,24% 9,82% 16,27% 3,12% 45,04% 8,50% -
2014 18,45% 9,84% 15,45% 2,55% 43,30% 7,34% 3,08%
2015 17,88% 9,75% 15,42% 2,62% 43,97% 5,69% 4,67%
2016 18,91% 9,65% 15,05% 2,32% 40,42% 9,90% 3,76%
CAGR 7,59% 4,67% 3,11% -2,41% 2,33% 9,21% -
4%
10%
40%
2%
15%
10%
19%
Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga
Prihodi od članarina i članskih doprinosa
Prihodi po posebnim propisima
Prihodi od imovine
Prihodi od donacija
Ostali prihodi
Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija
'37

Napomena: Za analizu prihoda po kategorijama korištena su financijska izvješća udruga s dvojnim
računovodstvom.
Uvidom u analizu prihoda prema kategoriji, iz tablice 8: Godišnji prihodi organizacija civilnog
društva s dvojnim računovodstvom prema kategoriji kao udjel u ukupnom prihodu i prosječna
godišnja stopa rasta (CAGR) po kategoriji prihoda i grafa 2: Prikaz strukture godišnjih prihoda
organizacija civilnog društva u 2016. godini razvidno je kako prihodi od donacija ostvaruju najveći
udio u cjelokupnom prihodu udruga - u 2016. godini 40 posto. Međutim, od 2013. godine do 2016.
godine, udio se polako smanjuje iako ima prosječnu godišnju stopu rasta od 2,33 posto.
Stoga, iako prihodi od donacija u ukupnom prihodu rastu u apsolutnim brojkama, udjelom se
smanjuju jer prihodi od prodaja roba i pružanja usluga, prihodi od članarina i ostali prihodi imaju
veću prosječnu godišnju stopu rasta. Također, opadajući udio u prihodima imaju i prihodi po
posebnim propisima (prihodi od opće i lokalne države) i prihodi od imovine što se može
protumačiti kako organizacije civilnog sektora pokušavaju svoje primarne izvore financiranja
prebaciti na prihode od prodaje roba i pružanja usluga i tako smanjiti ovisnost o donacijama.
Udio prihoda od prodaje roba i pružanja usluga od 19 posto s najvišom prosječnom godišnjom
stopom rasta od 7 posto, što može signalizirati kako organizacije pokušavaju razviti
samofinancirajuće djelatnosti, tj. u svoje aktivnosti uvrstiti i gospodarske djelatnosti s kojima mogu
financirati svoje djelovanje i druge neprofitabilne aktivnosti. Također, može se reći da su udruge
pronašle izvore financiranja u zadovoljavanju potreba potrošača koje privatni (i javni) sektor nisu
uspjeli zadovoljiti iz različitih razloga (mala stopa profitabilnosti, neatraktivnost, nedostatak
ekspertize i sl.). S prihodom od 1.111.042.358,00kn u 2016. godini, civilni sektor uzeo je dio
“kolača” na tržištu koje bi inače možda uprihodio privatni sektor čime stvara konkurenciju
poduzećima zbog čega se može povući pitanje o jednakosti tržišnog natjecanja.
Nadalje, nakon strukture prihoda, provedena je analiza prihoda po pojedinačnoj udruzi kako bi se
identificirao broj udruga po prihodima.
'38

Graf 3: Prikaz broja organizacija civilnog društva prema prihodima u 2016. godini.
'
Napomena: analiza broja udruga u po prihodima u grafu 3: Prikaz broja organizacija civilnog
društva prema prihodima u 2016. godini provedena je na temelju prihoda iz agregatnih financijskih
izvještaja od udruga s jednostavnim i dvojnim računovodstvom.
Najveći broj udruga ostvaruje prihod do 50.000,00kn godišnje, odnosno, 51% organizacija civilnog
društva ostvarilo je 0 ili manje od 50.000,00kn u 2016. godini. S druge strane, postoji mali broj
udruga koje zarađuju 10 do 1000 puta više od većine što ukazuje na veliku razliku između pojedinih
organizacija civilnog društva. Odnosno, postoji mali broj OCD-a koji zarađuje mnogo.
Brojudruga
0
5.000
10.000
15.000
20.000
Ostvareni prihod u 2016. godini
0
0-10.000
10.000-50.000
50.000-100.000
100.000-200.000
200.000-500.000
500.000-1.000.000
1.000.000-2.000.000
2.000.000-5.000.000
5.000.000-10.000.000
10.000.000-20.000.000
20.000.000-50.000.000
50.000.000+
357590206
919
1.860
3.413
7.906
9.351
10.387
19.623
13.305
2.776
'39

Tablica 9: Prikaz 10 organizacija civilnog društva s najvećim prihodom u 2016. godini i njihovim
udjelom u ukupnim prihodima civilnog društva u 2016. godini.
Izvor: Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija i Registar udruga, Ministarstvo uprave; obrada autora.
Uvidom u tablicu 9: Prikaz 10 organizacija civilnog društva s najvećim prihodom u 2016. godini i
njihovim udjelom u ukupnim prihodima civilnog društva u 2016. godini, uviđa se kako je Građanski
nogometni klub Dinamo udruga s uvjerljivo najvećim prihodom među svim organizacijama
civilnog društva s gotovo 500 milijuna kuna što čini 7,8% cjelokupnog prihoda sektora. Odnosno,
prve dvije organizacije čine 11% ukupnog prihoda cijelog civilnog sektora, a prvih 10 organizacija
21,5% ukupnih prihoda. Očito je riječ je značajnim nejednakostima prihoda unutar sektora.
Kako bi se kvantificirala spomenuta nejednakost u prihodima, napravljena je Lorenzova krivulja i
izračunat Ginijev koeficijent . U ekonomiji, Lorenz krivulja je grafički prikaz raspodjele dohotka35
ili bogatstva kojeg je razvio Max O. Lorenz 1905. godine . Ginijev koeficijent mjera je [0,1]36
Broj Naziv organizacije Tip Prihod u 2016. godini
Udio u ukupnim
prihodima OCD-a
1
GRAĐANSKI NOGOMETNI KLUB
DINAMO
UDRUGA 492.723.273,00 HRK 7,84%
2 HRVATSKI NOGOMETNI SAVEZ
SAVEZ
UDRUGA
202.024.635,00 HRK 3,21%
3 HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR
SAVEZ
UDRUGA
138.735.666,00 HRK 2,21%
4 HRVATSKI AUTOKLUB UDRUGA 126.173.085,00 HRK 2,01%
5
HRVATSKA ZAKLADA ZA
ZNANOST
ZAKLADA 104.898.244,00 HRK 1,67%
6
SPORTSKI SAVEZ GRADA
ZAGREBA
UDRUGA 91.006.402,00 HRK 1,45%
7
UDRUGA ZA SOLIDARNU
POSMRTNU PRIPOMOĆ
UDRUGA 54.872.590,00 HRK 0,87%
8
NOGOMETNI KLUB
LOKOMOTIVA ZAGREB
UDRUGA 49.696.966,00 HRK 0,79%
9
DRUŠTVO PRIJATELJA
DUBROVAČKE STARINE
UDRUGA 49.008.327,00 HRK 0,78%
10 HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR UDRUGA 47.038.948,00 HRK 0,75%
UK - - 1.356.178.136,00 HRK 21,57%
Gini, Corrado (1912). Variabilità e mutabilità. Reprinted in Pizetti, E.; Salvemini, T., eds. (1955). Memorie di35
metodologica statistica. Rome: Libreria Eredi Virgilio Veschi.
Lorenz, M. O. (1905). "Methods of measuring the concentration of wealth". Publications of the American Statistical36
Association. Publications of the American Statistical Association, 9 (70), str. 209–219
'40

statističke disperzije koja je namijenjena zastupanju dohotka ili raspodjele bogatstava, a najčešće se
koristi kao mjera nejednakosti. Razvio ga je talijanski statističar i sociolog Corrado Gini. Za izračun
je korištena sljedeća formula:
'
Izradom Lorenzove krivulje, postigao se sljedeći graf 4:
Graf 4: Lorenzova krivulja prihoda organizacija civilnog društva u 2016. godini.
'
Izračunati Ginijev koeficijent kao razlika između površina koju zatvara krivulja “% populacije” i
krivulja “Kumulativni % prihoda” iz grafa 4: Lorenzova krivulja prihoda organizacija civilnog
društva u 2016. godini, iznosi 0,999999738779892 što je gotovo jednako teoretskom maksimumu 1
koja označava teoretsku najveću nejednakost.
Nadalje, provedena je analiza broja zaposlenih, volontera i broja volonterskih sati prema svakoj
organizaciji u 2016. godini. Tako je tijekom 2016. godine, u civilnom sektoru radilo 13.544 osoba te
'41

41.519 volontera koji su odradili 2.988.474 volonterska sata. Usporedi li se broj zaposlenih s
prosječnim brojem zaposlenih u 2016. godini koji je iznosio 1.589.750 prema Državnom zavodu za
statistiku , broj zaposlenih u organizacijama civilnog društva čini 0,85% zaposlenih.37
Tablica 10: Prikaz broja zaposlenih, broja volontera i broja volonterskih sati u organizacijama
civilnog društva tijekom 2016. godine te njihova korelacija s visinom prihoda svake organizacije.
Uzimajući u obzir visinu prihoda svake pojedinačne organizacije civilnog društva u 2016. godini iz
tablice 10: Prikaz broja zaposlenih, broja volontera i broja volonterskih sati u organizacijama
civilnog društva tijekom 2016. godine te njihova korelacija s visinom prihoda svake organizacije,
izračunata je korelacija između visine prihoda i broja zaposlenih, broja volontera i broja
volonterskih sati. Jedina statistički značajna korelacija postoji između broja zaposlenih i visine
prihoda koja iznosi 0,44 te se tumači kao blago do srednje pozitivna korelacija. Broj volontera i broj
volonterskih sati pak nema linearne korelacije s visinom prihoda u 2016. godini.
Zaposleni Volonteri Broj volonterskih sati
Broj u 2016. 13.544 41.519 2.988.474
Korelacija s visinom prihoda 0,4444 0,0422 0,0307
Anketa o radnoj snazi, Državni zavod za statistiku, dostupno na https://www.dzs.hr (pristupljeno 31. kolovoza 2017.37
godine)
'42

'
Većina organizacija civilnog društva, odnosno 63 posto njih iz grafa 5: Broj udruga prema broju
zaposlenih i broju volontera u 2016. godini, nema niti jednog zaposlenog, a 69% posto njih nema
niti jednoga volontera. Također, korelacije između tih vrijednosti u 2016. godini gotovo da nema -
koeficijent korelacije iznosi 0,16. Od organizacija koje zapošljavaju, 66% njih zapošljava 1 do 3
osobe, a 26,46% organizacija zapošljava između 4 i 10 osoba.
Prema klasifikaciji malih i srednjih poduzeća u hrvatskom i europskom zakonodavstvu,
mikro subjekti malog poduzetništva čine organizacije koje imaju manje od 10 radnika (godišnji
prosjek) te ostvaruju godišnji promet u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura i/ili imaju
ukupnu aktivu/dugotrajnu imovinu u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura. Što znači da38
92 posto organizacija civilnog društva spada u mikro organizacije kada bi se uspoređivale s
klasifikacijom za poduzeća.
Graf 5: Broj udruga prema broju zaposlenih i broju volontera u 2016.
godini.
Brojudruga
6.000
12.000
18.000
24.000
Broj zaposlenih i broj volontera
0
Od1do3
Od4do10
od11do20
Od21do50
Od51do100
100+
61135321295508356
21.679
21672181
955
2.383
19.746
Zaposleni Volonteri
Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s38
unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora
'43

5.3. Pregled rezultata istraživanja procesa oblikovanja strategija
Provedena analiza koristila je strateške planove kao izvor podataka o procesu oblikovanja strategije
u 20 organizacija civilnog društva. Riječ je o dokumentima čiji prognostički vremenski obzor iznosi
od dvije do četiri godine razvoja promatrane organizacije.
Analizirajući 20 javno dostupnih strateških dokumenata uvidjelo se kako većina promatranih
organizacija ispunjava šest od 10 zadanih koraka. Šest koraka koje ispunjava više od polovice
analiziranih dokumenata, tj. organizacije su koraci o postavljanju svjetonazora, vizije, misije,
analiziranju sadašnjosti, izboru strategije i provedbi. Međutim, nijedna od promatranih organizacija
nema uspješno ispunjenih svih 10 koraka u procesu oblikovanja strategije.
'
Izvor: Odabrani strateški dokumenti organizacija civilnog društva, obrada autora
Graf 6: Pregled ispunjenih koraka u procesu oblikovanja
strategije u odabranim organizacijama civilnog društva.
Definirani svjetonazor
Definirana vizija
Definirana misija
Dijagnostička analiza
Prognostička analiza
Prijedlog strategija
Izbor strategije
Plan provedbe
Kontrola
Provedbeni dio strategije
0% 25% 50% 75% 100%
5%
25%
55%
100%
10%
20%
95%
100%
95%
65%
Postotak dokumenata i organizacija
'44

Iz grafa 6: Pregled ispunjenih koraka u procesu oblikovanja strategije u odabranim organizacijama
civilnog društva, uočljivo je kako većina promatranih organizacija definira svoj poslovni
svjetonazor, viziju, misiju, dijagnostičku analizu i izbor strategije. Međutim, većina promatranih
organizacija ne provodi prognostičku analizu, ne predlaže više od jedne strategije, ne definira
kontrolne točke i provedbeni dio strategije. Ikakve naznake definiranju plana provedbe, navelo je
55% promatranih organizacija.
Promatrajući ostale elemente u strategiji, istraživanje je također pokazalo kako je najčešći alata za
analizu SWOT analiza. Također, mnogo je prostora i truda dano na analizi prošlosti, tj. na
sistematiziranju svih dosadašnjih uspjeha i projekata organizacije u proteklih nekoliko godina što
nužno nije bilo povezano sa željenim stanjem u budućnosti. Dio kontrole i plana provedbe nije se
definiralo u dokumentima već je navedeno kako će se one definirati i razmatrati godišnje prilikom
godišnjih izvještaja i planova.
Promatrajući rezultate, razvidno je kako organizacije uglavnom znaju gdje žele biti i koje aktivnosti
žele provoditi u sadašnjosti i/ili budućnosti. Međutim, često ne postavljaju jasne korake kako doći
do željenog stanja u budućnosti, ne definiraju se kontrole niti nositelji aktivnosti.
Nepoznato je iz ove analize koliko su odabrani strateški dokumenti pridonijeli razvoju organizacija
i koji je njihov doprinos. Odnosno, nije poznato koliko su ove strategije bile provedene i jesu li
poslužile za ispunjavanje forme ili su ipak pridonijele razvoju organizacija.
5.4. Rasprava rezultata
Potrebno je uočiti kako je broj registara koji je potreban za analizu civilnog društva, popriličan.
Osim toga, podaci o pojedinoj organizaciji nisu istovjetni između dva državna registra, uglavnom
Registra udruga i Registra neprofitnih organizacija. Nadležnosti za različite zahtjeve države su
raspoređene između više ministarstava, uglavnom Ministarstva financija i Ministarstva uprave što
stvara nestandardiziranost između registara zbog čega je otežano provođenje istraživanja i analiza.
Na temelju provedenog istraživanja djelovanja, izvjesna je spoznaja o bitnoj heterogenosti civilnog
društva u Republici Hrvatskoj. Iako se ono formalno sastoji od šest oblika organizacija, udruge su
uvjerljivo najbrojnije s udjelom od 97,8 posto. Osim što su najbrojnije, udruge su i najheterogenije
naspram ostalih oblika organizacije. Posljedica je to povijesnih okolnosti razvoja i zakonskog
'45

rješenja iz 1997. godine koje je u isti formalni oblik svrstao dotadašnje društvene organizacije i
udruženja građana koja su zakonski određena 1982. godine. Tako su se u istom formalnopravnom
obliku organizacije (udruge) našle lokalne zajednice za potporu djeci i oboljelima od teških bolesti,
vatrogasna i lovačka društva te sportski klubovi s milijunskim prihodima. Međutim, to samo po sebi
ne mora predstavljati problem jer postoje drugi zakonski propisi kojima se uređuje pojedinačno
djelovanje nekih od spomenutih organizacija. Problem pak nastaje u trenutku kada takve
organizacije nije moguće jasno razgraničiti unutar Registra udruga i jasno sistematizirati
heterogenost udruga.
Civilno društvo, kao skup svih organizacija, zadovoljavaju potrebu ljudi za aktivnim sudjelovanjem
u društvu i iskorištavanjem slobodnog vremena na određenom području pružajući svoje usluge i
prodajući proizvode. Sve organizacije načelno se natječu za interes, slobodno vrijeme, dobru volju i
donacije od svojih potencijalnih korisnika. Stoga, civilno se društvo u širem smislu može smatrati
industrijom.
Međutim, određeni rezultati i heterogenost ukazuje da se civilno društvo, u užem smislu, ne može
smatrati industrijom. U tom kontekstu, uspoređivati civilno društvo s jednom industrijom, u
trenutnim zakonskim okvirima, bilo bi poput svođenje cijelog privatnog sektora na jednu industriju.
Literatura konsenzualno ne navodi što se sve smatra civilnim društvom po pitanju tipa organizacije,
to su najčešće udruge, zaklade, sindikati, vjerske zajednice, udruge poslodavaca i političke stranke -
to su samo pravni oblici ili alati kojima svaka organizacija odlučuje sebi dati obrise pravne
osobnosti. Jednako kako privatni sektor sebi bira alate, tj. pravne oblike kojima može najbolje
postići svoje ciljeve poput dioničarskog društva, društva s ograničenom odgovornošću, obrta,
zadruge ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva; tako i osobe koje ulaze u civilno društvo
biraju koji od navedenih tipova organizacija njima najbolje odgovara za postizanje ciljeva, a to
samo po sebi ne definira pripadnost određenoj industriji.
Također, civilno društvo, iako je okarakterizirano formalnim oblicima organizacija, ono uvelike ima
veze s industrijom u poslovnom smislu. Organizacije civilnog društva, uglavnom kroz udruge, često
na pojedinom geografskom području stvaraju ono što se može nazvati industrijom prodajom
proizvoda i/ili pružanjem usluga koje zadovoljavaju potrebe njihovih korisnika. Ponekad je to
zadovoljavanje potreba mladih za osnaživanjem, dodatnom edukacijom starijih ili potreba za
bavljenje sportom, a neke od tih potreba znaju zadovoljavati i poduzeća u privatnom sektoru. U
takvim slučajevima dolazi do ispreplitanja privatnog i civilnog sektora i to uglavnom kada se
'46

zadovoljavaju slične potrebe ljudi. Odnosno, može se reći da u različitim industrijama i na
različitim tržištima mogu djelovati organizacije civilnog društva i privatnog sektora, a s ciljem
zadovoljavanja potreba ljudi.
Imajući to na umu, organizacije civilnog društva koje na istom geografskom području
zadovoljavaju iste ili slične potrebe ljudi, mogu se smatrati konkurencijom unutar jedne industrije.
Primjerice, udruge koje okupljaju mlade u jednoj općini, gradu, županiji ili državi mogu se smatrati
konkurencijom ako teže zadovoljavanju istih ili sličnih potreba. Dakako, pitanje je odabira strategije
hoće li se takve organizacije naći u istoj strateškoj skupini i hoće li se diferencirati. Također,
određene udruge mogu imati monopol na nekom području zbog čega ne mogu imati konkurenciju.
Primjer toga je dubrovačka udruga “Društvo prijatelja dubrovačke starine” koja ima ugovor s
jedinicom lokalne samouprave koja im omogućava da jedini ubiru naknadu za posjećivanje
dubrovačkih zidinama (i njihovo održavanje), ali primjer monopola su i vatrogasna društva koja su
također regulirane kao udruge.
Stoga, iako se demokratsko društvo sastoji od tri sektora, oni nisu odvojeni zidom već se samo radi
o tipovima organizacija koje pripadaju svakom od sektora, a njihovo djelovanje može se ispreplitati
u pojedinim industrijama. Osim što se isprepliću, određene potrebe ljudi ipak zadovoljavaju
organizacije isključivo iz civilnog društva. Primjerice, potreba za radničko udruživanje, vjersko
okupljanje, političko djelovanje, predstavljanje određene skupine i slično, mogu se isključivo
zadovoljavati unutar organizacija u civilnom društvu.
Kroz formalni oblik udruga provlači se mnogo različitih organizacija po svojem djelovanju i
zakonskim obvezama. Primjerice, vatrogasne organizacije regulirane su kao udruge, ali također
imaju zasebni zakon koji regulira njihovu djelatnost (Zakon o vatrogastvu, NN 106/99, 117/01,
36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10). Uz njih, tu su još sportske udruge, sportski savezi,
Hrvatski autoklub i slične organizacije za koje je pitanje mogu li se svesti na CIVICUS-ovu
definiciju civilnog društva kao arenu, izvan obitelji, države i tržišta, koja je stvorena individualnim i
kolektivnim akcijama, organizacijama i institucijama kako bi unaprijedili zajedničke interese. Sve
te različite organizacije doprinose značajnoj heterogenosti civilnoga društva zbog čega se ono, u
užem smislu, ne može smatrati zasebnom industrijom.
Udruge su uvedene kao formalnopravni oblik 1997. godine, a analizom je identificirano
usporavanje rasta broja udruga i lagano stagniranje ukupnog broja udruga. Primjenom teorije
'47

difuzije inovacije i S-krivulje, takvi rezultati indikator su dostizanja ograničenja rasta takve pravne
inovacije nakon 20 godina korištenja. Također, kroz prizmu Porterova i Grantovog modela o mijeni
industrije, rezultati ukazuju da su udruge, tj. civilno društvo, u kasnoj fazi rasta ili u ranoj fazi
zrelosti što također objašnjava usporavanje rasta broja novih udruga i stagnaciju ukupnog broja
udruga. S obzirom na to da je rast značajnije usporio 2014. godine, moguće ga je dovesti u vezu s
donošenjem novih zakonskih propisa u 2013. godini kojima se civilnom društvu uvode obveze o
vođenju računovodstvenih knjiga i isprava. Tim teorijama može se objasniti usporavanje rasta broja
udruga.
No dok broj udruga stagnira, civilno društvo je u promatranom periodu od četiri godine uprihodilo
značajnih 21 milijardu kuna s tendencijom daljnjeg rasta što može upućivati na konsolidaciju u
sektoru. Najviše se uprihodi od donacija (40 posto) nakon čega slijedi prihod od prodaje proizvoda i
pružanja usluga (19 posto) koje imaju veću prosječnu stopu godišnjeg rasta (CAGR) od donacija što
upućuje na veću orijentaciju udruga prema obavljanju gospodarskih aktivnosti kako bi smanjili
ovisnost o donacijama.
Međutim, navedeni je prihod neravnomjerno raspoređen. Većina udruga (51 posto) ostvarilo je
godišnje prihode manje od 50.000,00kn. Istovremeno, 10 organizacija civilnog društva s najvećim
prihodima ostvaruje 21,57 posto ukupnog prihoda cijelog sektora. Izračunati Ginijev indeks iznosi
0,9999997 što upućuje na veliki nesrazmjer prihoda između organizacija civilnog društva. Za
buduća istraživanja, moguće je izbaciti “outliere”, tj. 1% organizacija s najvećim prihodom kako bi
novi rezultat prikazivao stanje koje je najčešće u organizacijama civilnog društva.
Oni s većim prihodima također više zapošljavaju. Identificirana je blago do srednje pozitivna
korelacija od 0,44 između prihoda i zapošljavanja. Uz to, otkriveno je da nema korelacije između
visine prihoda i broja volontera kao ni prihoda i starosti organizacije. Većina, 63 posto, organizacija
ne zapošljava nijednu osobu, a od onih koji zapošljavaju, 92 posto ih zapošljava do 10 osoba. Prema
klasifikaciji malih i srednjih poduzeća u hrvatskom i europskom zakonodavstvu, to su sve mikro
organizacije u poslovnom smislu.
Relativno mali prihod i broj zaposlenih u organizacijama civilnog društva može se zato povezati s
njihovim kapacitetom za oblikovanjem strategije. Naime, rezultati su pokazali kako organizacije
mogu formulirati svoje željeno buduće stanje, ali manji dio njih uspije formulirati i osigurati
provedbu mjera koja će ih dovesti do ciljanih stanja u budućnosti. Iznimka tome su mali broj
'48

organizacija koje su očito uspješno formulirale i provele svoje strategije zbog čega danas ostvaruju
veći dio prihoda cijelog sektora.
Navedeno upućuje na nastavak konsolidacije civilnog društva (što je državi možda i u interesu
nakon 20 godina razvoja civilnog društva) - sve manji broj novih udruga, konsolidacija i rast
postojećih organizacija civilnog društva koje se oslanjaju na donacije i vlastite prihode od prodaje
proizvoda i pružanja usluga. Pri čemu se zadržava ili jako blago povećava trenutačna disperzija
(neravnomjernost) prihoda dok su kapaciteti za oblikovanje i provedbu strategija upitni.
Takva situacija može u budućnosti donijeti sve veći broj neformalnih organizacija, zajednica i
pojedinaca koje će od osnivanja formalnih organizacija odbijati zakonske obveze. Među postojećim
organizacijama može se još više produbiti nejednakost prihoda, a time i političke snage zbog
njihove veličine.
Za takvu situaciju nameće se rješenje uvođenja nove formalnopravne inovacije za osnivanjem
jednostavnije varijante udruge ili sekcije u postojećoj organizaciji kako bi se potaknulo osnivanje
novih formalnih organizacija. Za postojeće organizacije potrebna je dodatna edukacija i osnaživanje
kako bi mogle oblikovati i provesti kvalitetne strategije koje će im omogućiti brži rast i razvoj.
Organizacijama koje su već dovoljno narasle da postanu ozbiljni “outlieri” i svojim poslovanjem
konkuriraju privatnom sektoru, treba ponuditi prelazak u drugi oblik organizacije kako bi prešle u
privatni sektor te se nastavile razvijati na tržištu uz jednaki pravni tretman kao i poduzeća. Također,
potrebno je ujednačiti oblik podataka i standardizirati državne registre kojima su obuhvaćeni
organizacije civilnog društva. Osim toga, potrebno je jasnije razgraničenje između djelatnosti
udruga kako bi se moglo identificirati i jasnije analizirati pojedine homogene dijelove civilnog
društva. 
'49

6. Zaključak
Ovim diplomskim radom dijagnosticirano je stanje, položaj i djelovanje organizacija civilnog
društva u Republici Hrvatsko. Analizirano je njihovo osnivanje i poslovanje na razini populacije te
proces oblikovanja strategija na uzorku 20 organizacija.
U širem se smislu, civilno društvo može smatrati industrijom - organizacije civilnog društva
zadovoljavaju potrebe i interese ljudi na određenom području te se većina organizacija natječe za
slobodno vrijeme, dobru volju i donacije ljudi. Međutim, u onom užem smislu, rezultati istraživanja
i rasprava ukazuju da se cijelo civilno društvo ne može smatrati zasebnom industrijom zbog svoje
heterogenosti. Naime, na jednom području može postojati više organizacija civilnog društva, a da
svaka zadovoljava različite potrebe ljudi na tom području zbog čega si nisu izravna konkurencija.
Naravno, ukoliko na istom području djeluju dvije organizacije civilnog društva koje zadovoljavaju
iste potrebe, one mogu zajedno činiti jednu industriju i biti si međusobna konkurencija, ali to nije
uvjetovano samom činjenicom da imaju pravni oblik koji spada u organizacije civilnog društva
već djelatnošću te područjem djelovanja. Ustanovljena je heterogenost organizacija civilnog društva
u njihovom načinu djelovanju i načinu poslovanja. Tome je doprinijela odluka iz 1997. godine da se
pod Zakon o udrugama svedu tadašnje društvene organizacije i udruženja građana.
Ustanovljeno je postojanje 53.154 akivnih organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj, uz
dominantnost udruga kao najčešće korištenog pravnog oblika organizacije u civilnome društvu -
97,8 posto. Također je ustanovljen trend usporavanja stope rasta broja udruga i stagniranja ukupnog
broja udruga. Stopom rasta broja udruga od 14% iz 1999. godine, smanjila se na 3,4% u 2016.
godini. Ovakva pojava također može upućivati na porterovsku i grantovu mijenu industrije - kasnu
mijenu rasta i ranu mijenu zrelosti. Također, stanje upućuje na dostizanje granice rasta koje
omogućuje formalnopravna inovacija udruga stara 20 godina kroz teoriju difuzije inovacije i S-
krivulje. S ovakvim trendovima postoji mogućnost da kroz vrijeme sve više civilnih inicijativa i/ili
pojedinaca ostaju u sferi neformalnih organizacija.
Analizom agregatnih financijskih izvještaja ustanovljen je ukupni prihod organizacija civilnog
društva u 2016. godini od 6,287 milijardi kuna s rastućom stopom godišnjeg rasta od 11 posto.
Najviše se prihoda ostvaruje od donacija (40 posto) nakon čega slijedi ostvareni prihod od prodaje
proizvoda i pružanja usluga (19 posto) koje imaju veću prosječnu stopu godišnjeg rasta (7,5 posto).
'50

Također, dijagnostičkom analizom su utvrđene iznimne nejednakosti u ostvarivanju prihoda
organizacija civilnog društva na što ukazuje Ginijev koeficijent koji iznosi 0,9999997 što označava
veliku nejednakost.
Većina organizacija civilnog društva, njih 63% nema zaposlenih, a 92% onih organizacija koje
zapošljavaju, klasificirale bi se kao mikro organizacije jer zapošljavaju manje od 10 osoba. Također,
većina, 51 posto, organizacija ostvaruje godišnji prihod manji od 50.000,00kn. S druge strane,
postoji iznimno mali broj organizacija koje ostvaruju veliki prihod. Primjerice, 10 organizacija s
najvećim prihodima ostvaruju 21% prihoda cijelog sektora. Također, utvrđen je koeficijent
korelacije od 0,44 između razina prihoda i broja zaposlenih što označava blagu do srednje pozitivnu
korelaciju - što veće prihode ostvaruju, organizacije blago više zapošljavaju. Zbog visoke razine
odstupanja, u budućim je istraživanja moguće isključiti “outiere” iz analize poslovanja organizacija
civilnog društva.
Preliminarnom analizom je uočen nizak i upitan kapacitet organizacija civilnog društva za
oblikovanjem i provedbom strategija. Dok većina organizacija definira svoj poslovni svjetonazor,
viziju, misiju, dijagnostičku analizu i izbor strategije, iste organizacije ne provode prognostičku
analizu, ne predlaže više od jedne strategije, ne definiraju kontrolne točke i provedbeni dio
strategije. Zbog ovakvih je rezultata upitno koliko su takve strategije efektivne u njihovom razvoju.
Istraživanje je provedeno nad 20 organizacija i njihovih strateških dokumenata što ove rezultate čini
nereprezentativnim, ali daje uvid u stanje procesa oblikovanja strategija i temelje za daljnja
istraživanja.
U ovakvim uvjetima, rezultati istraživanja i rasprava navode potrebu za olakšavanjem ulaska u sferu
civilnog društva novom formalnopravnom inovacijom, potrebu za osnaživanjem postojećih malih
organizacija, a velike organizacije potaknuti na transformaciju i prelazak u neki od pravnih
osobnosti uobičajenih u privatnom sektoru kako bi na tržištu nastavile svoj razvoj.
'51

Literatura
Članci i izvještaji
1. Bežovan, G. (2017). Zaklade u Hrvatskoj – uloga, razvoj i postignuća. Revija za socijalnu
politiku, 15(3).
2. Bežovan, G., Ivanović, M. (2009). Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj. Zagreb: Program
Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj.
3. Bežovan, G., Zrinščak, S. and Vugec, M. (2005) ‘CIVICUS-ov indeks civilnog društva u
Hrvatskoj: civilnog društvo u procesu stjecanja povjerenja u Hrvatskoj i izgradnje partnerstva s
državom i drugim dionicima’, CERANEO - Centar za razvoj neprofitnih organizacija.
Dostupno na: http://www.ceraneo.hr/wp-content/uploads/2015/07/ICD_u_Hrvatskoj-1-2-
pdf.pdf (pristupljeno: 16 kolovoza 2017. godine).
4. Blažević, Z., Tolušić, M., Mikalčević M. (2010.), Analiza postojanja međusektorske
diferencijacije pri postavljanju misije i vizije, Ekonomski vjesnik, Vol.23, No.2, str. 401- 408.
5. Henderson, B. D. (1989) The Origin of Strategy. Harvard Busines Review, 67(6), str. 141.
6. Ilišin, V., Mendeš, I., Potočnik, D., Politike prema mladima u obrazovanju i zapošljavanju,
Politička misao, Vol 40, (2003.), br. 3, str. 58–89 58
7. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Godišnji izvještaj o radu (2016. godine)
8. Tatjana, Š. (2016) ‘Uloga omladinskih organizacija u komunističkoj vladajućoj strukturi’, ČSP,
3, str. 597–614.
Knjige
9. Buble, M. (2006.), Osnove menadžmenta, Sinergija nakladništvo, Zagreb, str. 161.
10. Chandler, A. (1962) Strategy and Structure: Chapters in History of American Industrial
Enterprise. Cambridge: Mass, str. 15-16.
'52

11. Fučkan, Đ., Sabol, A.: Planiranje poslovnih dometa (2013.), Hum naklada, Zagreb
12. Galbraith, J. R. (2002), Designing Organizations: An Executive Guide to Strategy, Structure,
and Process, Jossey-Bass, San Francisco
13. Grant, R. M., Jordan, J. (2012) Foundations o Strategy. West Sussex: John Wiley & Sons
14. Mintzberg, H., Ahlstrand, B., Lampel, J: Strategy Safari: The Complete Guide Through the
Wilds of Strategic Management, The Free Press, 1998., str. 9-15
15. Nadler, D. A., Tushman, M. L. (1988), Strategic Organization Design: Concepts, Tools, &
Processes, Scott, Foresman and Co., Glenview
16. Orsag, S. (2011.) Vrijednosni papiri – Investicije i instrumenti financiranja, Revicon, Sarajevo
17. Porter, M. (1980). Competitive Strategy - Techniques for Analyzing Industries and Competitors.
1st ed. New York: The Free Press.
18. Rogers, E. M. (2003) Diffusion of Innovations, 5th Edition. Free Press.
19. Sikavica, P., Bahtijarević-Šiber, F., Pološki Vokić, N. (2008), Temelji menadžmenta, Školska
knjiga, Zagreb, str.195.
20. Sikavica, P., Novak, M. (1999.), Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, str. 75.
21. Umijeće ratovanja. 4. izdanje (2016), Mozaik knjiga, Zagreb, str. 11.
Internetski izvori
22. Anketa o radnoj snazi, Državni zavod za statistiku, dostupno na https://www.dzs.hr
(pristupljeno 31. kolovoza 2017. godine)
23. CIVICUS - World Alliance for Citizen Participation, STATE OF CIVIL SOCIETY 2013:
Creating an enabling environment (2013). Dostupno na: http://socs.civicus.org/wp-content/
uploads/2013/04/2013StateofCivilSocietyReport_full.pdf (pristupljeno:16. kolovoza 2017.
godine).
'53

24. European Economic and Social Committee, The role and future of the liberal professions in
European civil society 2020 (2014.)
25. Otvoreni podaci u Republici Hrvatskoj - kronologija (2015.). Dostupno na: https://data.gov.hr/
otvoreni-podaci-u-republici-hrvatskoj-kronologija (pristupljeno: 16 rujna 2017 godine).
Zakoni i pravni propisi
26. Akcijski plan za provedbu inicijative “Partnerstvo za otvorenu vlast” u Republici Hrvatskoj za
razdoblje 2014. - 2016.
27. Europska konvencija o ljudskim pravima (NN 18/1997)
28. Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i
projektima udruga iz državnog proračuna (NN 16/07)
29. Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (NN 7/1995)
30. Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NN 58/2007)
31. Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine (NN 12/2009)
32. Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija
potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora
33. Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01,
76/10, 85/10, 05/14)
34. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/2014)
35. Zakon o udrugama iz 1997. godine (NN 70/1997 i NN 20/2000))
36. Zakon o udrugama iz 2001. godine (NN 88/2001 i NN 11/2002)
37. Zakon o udrugama iz 2014. godine (NN 74/14 i NN 70/17)
38. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i NN 85/2015)
'54

39. Zakonom o Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnoga društva (NN 173/03) 
'55

Popis tablica
Tablica 1: Pregled organizacija civilnog sektora po tipu.
Tablica 2: Temeljni propisi za osnivanje i djelovanje organizacija civilnog društva.
Tablica 3: Prikaz korištenih strateških dokumenata za analizu procesa oblikovanja strategija
Tablica 4. Pregled broja otvaranja i zatvaranja udruga po godini.
Tablica 5: Prikaz 20 najčešćih ciljanih skupina udruga i 20 ciljanih skupina s najvećim godišnjim
rastom od 2006. do 2016. godine.
Tablica 6: Prikaz financijskih izvještaja prema godinama i tipu vođenja računovodstva udruga,
saveza udruga, stranih udruga i zaklada.
Tablica 7: Prikaz prihoda organizacija civilnog sektora prema godinama i tipu računovodstva.
Tablica 8: Godišnji prihodi organizacija civilnog društva s dvojnim računovodstvom prema
kategoriji kao udjel u ukupnom prihodu i prosječna godišnja stopa rasta (CAGR) po kategoriji
prihoda.
Tablica 9: Prikaz 10 organizacija civilnog društva s najvećim prihodom u 2016. godini i njihovim
udjelom u ukupnim prihodima civilnog društva u 2016. godini.
'56

Popis grafova
Graf 1: Prikaz broja aktivnih udruga i stope rasta po godinama (nisu prikazane stope rasta za 1997. i
1998. godinu).
Graf 2: Prikaz strukture godišnjih prihoda organizacija civilnog društva u 2016. godini.
Graf 3: Prikaz broja organizacija civilnog društva prema prihodima u 2016. godini.
Graf 4: Lorenzova krivulja prihoda organizacija civilnog društva u 2016. godini.
Graf 5: Broj udruga prema broju zaposlenih i broju volontera u 2016. godini.
Graf 6: Pregled ispunjenih koraka u procesu oblikovanja strategije u odabranim organizacijama
civilnog društva. 
'57

Životopis (curriculum vitae)
Marko Božac 
Birth date: 17. 6. 1992. 
E-mail: marko.bozac@gmail.com
Phone: +385 98 957 2975
Web: www.markobozac.com
SUMMARY
Business student interested in marketing, media, politics and technology. Reliable team player with
5 years of experience in a digital communications department and in the software development and
design company. Fast learner, in trend with the IT and with dozens of projects as freelancer.
WORK EXPERIENCE
Madison Consulting d. o. o. [Student work] 
Junior consultant
Zagreb, 02/2017 - 09/2017
Working in the digital communications department and responsible for digital presence, strategy, web
design and managing digital projects.
Infinum d. o. o. [Student work] 
Quality assurance
Zagreb, 08/2014 - 11/2016
In charge of quality assurance for all software projects. Clear communication with developers about
improving software, finding ambiguity and recommending better UX solutions. Started QA team from
the scratch, worked on 50+ projects with more than 100 developers, designers, managers and clients in
financial, entertainment, healthcare, transport and telecommunication industry.
Student association “Financijski klub” [Volunteering] 
President
Zagreb, 02/2013 - 08/2015
Member of presidency responsible for marketing, sponsors and projects since June 2014. Leading the
student association with 100 members interested in finance and economy at the University of Zagreb. As
president, I designed and implemented annual program plan, managed processes in association and worked
on increasing visibility of the whole organisation. We launched Financial dictionary with more than 400
economic terms, started first student competition in trading (University Trading Tournament), designed FK
Profitability score for measuring corporate profitability, started first Summer school of Finance for high
school students, organised six different conferences for students and 30 lectures by market experts.
Office of the Prime Minister [Student work] 
Associate in Online Communication Department
Zagreb, 12/2012 - 04/2014
Managing the digital identity of the Croatian Government: tracking the latest decisions and actions,
updating the web, managing the social media channels, creating content, organising community related
events, writing operative strategies. Planned online campaigns for the Croatian’s accession to the EU.
Worked on the e-government project and central government portal gov.hr. The 12th Croatian
Government was declared the world's most communicative government on social media.
Freelancer 
Project manager / Web administrator/ Content creator/ SM consultant
Internet, 2006 - present
Designing concepts, building websites, mobile apps, managing projects and community, writing articles,
maintaining the web, creating suitable content and graphics to deliver the best user experience. Determining
relevant social media techniques. Identifying, recommending and prioritising new web features and content.
Worked with Menart (music industry), Carta Magica (retail) and several civil associations and organisations
(IT, youth policy, entertainment).
'58

EDUCATION
Faculty of Economics and Business, University of Zagreb  
Master degree in analysis and business planning
2016 – 2017
Nottingham Business School, Nottingham Trent University 
Erasmus semester (4,0): Digital entrepreneurship, Marketing Management,
Managing and organising
2015 – 2016
Faculty of Economics and Business, University of Zagreb  
Bachelor degree (3,9): Economics, PR, Commercial law, Marketing Innovation,
Competitiveness Analysis, Planning Business Transformation, Political economy
2011 – 2016
Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin 
General Secondary School
2007 - 2011
Additional education 
Corporate level online marketing, Youth studies, Youth science camp, public advocacy training, nonviolent
communication and conflict transformation training, youth policy training, Leadership & Employability
training (UK)
LANGUAGES
English (professional working proficiency), Italian (elementary), Croatian (mother tongue)
IT SKILLS
Advanced use of: Windows OS, OS X, iOS, Microsoft Office programs, content management
systems (CMS), Google apps, Sketch, Excel, Marvel 
Basic use of: Adobe Photoshop, Adobe Premiere, Android OS, E-views, HTML and CSS, iMovie
ADDITIONAL INFORMATION
Skills: Community & content management (7 years experience as freelancer) • Digital marketing (4
years experience as freelancer) • Government documents & policies (2 years experience as Associate
in Online Communication Department) • Public advocacy (2 years experience in youth association
ZUM) • Photography (5 years hobby) • Project management (2 year experience as president of
association “Financial club”) • Software testing (2 years experience at Infinum) • Business
development • Product development • UX design
Interests: Economics, design, business, media, public relations, marketing, web services, politics,
management, youth policy, new technologies
Awards: Best mobile app solution on student competition “App Start Contest” (2014.), Special
Deen’s award (2014.), award for the best mobile app during the European Universities Games
Zagreb-Rijeka (2016), award for the best innovative mobile app on Agrokor mStart challenge (2015),
1st place on Copenhacks in Copenhagen (2016), Podravka Food hackathon award (2016)
Memberships: Youth association "ZUM", Eureka Academy
Papers:
• Comparative analysis of the competitiveness of Switzerland and Denmark (2013)
• The political economy of reform: The introduction of real estate taxes in the tax system of
the Republic of Croatia
'59

Analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj

More Related Content

More from Marko Božac

Analiza poslovanja civilnog društva u Republici Hrvatskoj