1. ALGORITMI
Skup pravila u cilju rješavanja
određenog tipa zadataka, zove se
algoritam.
Svako pojedinačno pravilo zove se
algoritamski korak.
Navesti primjere : promjene gume na automobilu, ustajanje iz
kreveta, pravljenje hljeba, a onda i neki matematički primjer
2. • Da bi zapis algoritma bio pregledan, pogodno je
koristiti njegov grafički prikaz. To se zove
algoritamska šema, blok dijagram ili organigram.
početak ulaz
obrada
uslovni
korak
izlaz kraj
4. • Niz algoritamskih koraka, u kojem se svaki
algoritamski korak može izvršiti najviše jedanput,
u toku jednog izvršavanja algoritma, čini linijsku
algoritamsku šemu.
• Prosta linijska šema se sastoji isključivo od
algoritamskih koraka ulaza, obrade i izlaza.
• Na primjer: izračunati obim kruga
O=2r
6. Primjeri (Linijska strukura):
• Napisati algoritam za računanje godina
starosti.
• Napisati algoritam za pretvaranje km/h u
m/s.
• Naći aritmetičku sredinu tri broja.
• Za poznate katete naći obim i površinu
pravouglog trougla.
Daljnji rad: Linijska struktura - Riješeni zadaci
11. • Razgranata linijska šema je ona kod koje se
svaki algoritamski korak izvršava najviše
jedanput. To znači da postoje algoritamski
koraci koji se ne izvrše. Ovdje mora postojati bar
jedan uslovni korak koji omogućava grananje
algoritma.
13. Primjeri (Razgranata strukura):
•
• Od dva broja naći veći.
• Ispisati recipročnu vrijednost broja.
• Učitati dva realna broja, ako je prvi veći ili
jednak drugom, napisati njihov zbir inače
razliku.
• Učitati prirodan broj. Ako je neparan
ispisati njegovu recipročnu vrijednost, a
ako je paran ispisati recipročnu vrijednost
njegovog sljedbenika.
• Daljnji rad: Razgranata struktura - Riješeni zadaci
17. Učitati dva realna broja, ako je prvi veći ili jednak
drugom, napisati njihov zbir inače razliku.
18. Učitati prirodan broj. Ako je neparan ispisati
njegovu recipročnu vrijednost, a ako je paran
ispisati recipročnu vrijednost njegovog sljedbenika.
19. • Niz algoritamskih koraka u kojem se jedan ili
više algoritamskih koraka mogu izvršiti više od
jedanput čini cikličnu šemu. Svaka od ovih
struktura sastoji se od dvije proste linijske šeme
P1 i P2 i uslovnog algoritamskog koraka. Ako je
uslov ispunjen vrši se izlazak iz ciklusa, a ako
uslov nije ispunjen, ciklus se ponavlja.
• Ciklična šema u kojoj ne dolazi do promjene
zakona obrade zove se konstantna šema.
• Šema u kojoj dolazi do promjene zakona obrade
zove se promjenljiva. Izlazni kriteriji iz ovih
šema su najčešće broj ponavljanja ciklusa ili
dostignuta tačnost pri računanju.
21. Primjeri (Ciklična struktura):
• Saberi parne prirodne brojeve do 100.
• Saberi trocifrene brojeve koji završavaju
sa 7.
• Saberi prirodne brojeve od A do B.
• Pomnoži dvocifrene brojeve djeljive sa 3.
• Saberi i pomnoži prirodne brojeve do N
djeljive sa 3.
• Naći aritmetičku sredinu prvih N prirodnih
brojeva.
22. Primjeri:
Daljnji rad:
• FOR petlja - Riješeni zadaci
• WHILE petlja - Riješeni zadaci
• REPEAT petlja - Riješeni zadaci
• Ispis prirodnih brojeva od 1 do N - u tri petlje
• Ispis prirodnih brojeva od K do N - u tri petlje
• Ispis prirodnih, parnih i neparnih od 1 do N - WHILE petlja
• Ispis prirodnih, parnih i neparnih od K do N - WHILE petlja
• Ispis prirodnih, parnih i neparnih od 1 do N - REPEAT petlja
• Ispis prirodnih, parnih i neparnih od K do N - REPEAT petlja
• Ispis brojeva i ispis unazad - REPEAT petlja
